Sarajevski otvoreni centar će u periodu od 30. januara do 1. februaru u Sarajevu, u Art Kinu Kriterion, organizovati i ugostiti Međunarodni festival queer filma Merlinka. Tim povodom prenosimo intervju iz Oslobođenja sa Sašom Gavrićem, izvršnim direktorom Sarajevskog otvorenog centra.
Razgovarao: Đorđe Krajišnik
Šta donosi ovogodišnje izdanje festivala Merlinka u Sarajevu?
U okviru tri dana festivalskog programa, biće prikazano pet dugometražnih dokumentarnih i igranih filmova. Festival će u petak, 30. januara u 18h, otvoriti dokumentarni film Nancy D. Kates iz 2014. godine “O Suzan Zontag”, koji se intimno bavi životom žene koja je zahvaljujući svom obrazovanju, strasti i aktivizmu postala jedna od najuticajnijih književnih, političkih i feminističkih ikona svoje generacije. Film prikazuje život Susan Sontag kroz arhivski materijal, priče njenih bliskih osoba, kao i njene riječi. Od ranog zaljubljivanja u knjige do prvog iskustva u gej baru, od rane udaje do njene posljednje ljubavnice. Na otvaranju festivala govoriće i umjetnice koje su imale priliku da rade sa Susan Sontag u Sarajevu za vrijeme rata.
Drugog dana festivala biće prikazana dva filma. U 17h biće prikazan dokumentarni film urađen u koprodukciji Rusije i SAD-a iz 2014. godine “Kampanja mržnje: Rusija i gej propaganda”, koji pokušava da dočara situaciju u Rusiji, pošto je ruski parlament 2013. godine izglasao zabranu takozvane “gej propagande” kojom se svaki vid javne diskusije o pravima LGBT osoba pravosnažno smatra zločinom. U terminu od 20h biće prikazan njemački igrani film Anne Zohra Berrached iz 2013. godine: “Dvije majke”. Ovo je priča o dvije žene, koje, kao i mnogi lezbejski parovi u Njemačkoj, shvataju da je put do djeteta mnogo teži nego što misle, jer većina banki sperme ne pružaju usluge lezbejskim i gej parovima iz zakonskih razloga. Ipak, i kada napokon nađu doktora koji im pruža skupe tretmane inseminacije, u narednim mjesecima ne dolazi do oplodnje.
Trećeg dana festivala, u terminu od 17h biće prikazan američki dokumentarni film iz 2014. godine “Borba za istospolne brakove”, koji govori o događajima iza scene vezanim za tužbu protiv savezne države zbog zabrane istospolnih brakova u Kaliforniji. Film prikazuje iskustva tužitelja i dva gej para čije su se porodice našle u centru kontroverze oko istospolnih brakova. Festival će u 20h zatvoriti australijski igrani film iz 2013. godine “52 utorka”, koji prati život šesnaestogodišnje Bili koja mora naglo da se osamostali kada joj majka otkrije da planira da promijeni spol, što dovodi do toga da provode vrijeme zajedno samo utorkom popodne. Film je emotivna priča o željama, odgovornostima, prilagođavanju i transformaciji.
Bitno je naglasiti da je Merlinka festival jedna regionalna inicijativa, koju rukovode Gej-Lezbejski Info Centar i Dom omladine Beograd, a da je Sarajevski otvoreni centar već treću godinu za redom domaćin i organizator festivala u Sarajevu.
Bezbjednost
Prošlogodišnje izdanje festivala obilježili su incidenti, kako ćete kao organizatori pristupiti problemu sigurnosti ili pak mislite da je prije svega nužno pozvati građanstvo, ako tako mogu reći, na razum?
Nakon što je prošlogodišnja Merlinka za vrijeme diskusije o transeksualnosti bila nasilno na jedan dan prekinuta kada je 14 maskiranih osoba napalo goste i gošće festivala i demoliralo Art kino Kriterion, uvidjeli smo po ko zna koji put da i u Sarajevu, pored svih ljudi koji jako podržavaju sve manjine, postoje i zlonamjerni ljudi. Za razliku od prošle, ove godine saradnja sa policijom je puno bolja, i zajedno sa zaštitarskom agencijom festival će biti u potpunosti obezbijeđen. I na to smo jako ponosni, jer se naš rad sa policijom itekako isplatio.
Uvijek i svakom gradu na Balkanu će postojati ljudi kojima LGBT osobe predstavljaju prijetnju. Iskustva inkluzivnijih država su ipak pokazala: niti je natalitet u društvu opao, niti se svijet urušio, niti su tradicionalne vrijednosti jednog društva nestale samo zato što to isto društvo uvažava LGBT osobe. Nije ni slučajno da su baš najbogatije države Evrope upravo one koje na najbolji način u svoje društvo uključuju sve manjinske i deprivilegovane skupine, uključujući LGBT osobe.
Važno je da i ove godine zajedno pokažemo da nas nasilje neće zaustaviti u borbi za bolje društvo i ljudska prava za sve!
U kojoj mjeri ovakvi festivali mogu doprinijeti poticanju tolerancije i postizanja jednakih prava za sve građane?
Festival je dobio ime po ubijenoj trans* osobi – Vjeranu Miladinoviću Merlinki. I upravo ova činjenica, da je festival nazvan po jednoj osobi koja potiče iz najranjivije podgrupe unutar LGBT zajednice, nas uči da uvijek moramo uzimati u obzir sve ranjive grupe, neovisno o tome koliko su oni prisutni ili veliki unutar našeg društva.
Film je sigurno jedna od onih umjetničkih formi koje najbolje dolaze do građana/ki. Sarajevski otvoreni centar zbog toga koristi i koristiće različite umjetničke izražaje u okviru naših aktivističkih i zagovaračkih aktivnosti, u nadi da će tako i dalje doprinositi stvaranju jedne bolje Bosne i Hercegovine. Država koja ne uvažava sve svoje građanke i građane nikad ne može postići održiv prosperitet.
Slobode
Slogan ovogodišnjeg festivala je “Sloboda”, kako je ostvariti danas i ovdje?
Vodeća tema ovogodišnjeg Merlinka Festivala je sloboda. Sloboda u kontekstu Merlinke znači da svako/a ima pravo da bude ono što jeste, bez mijenjanja i skrivanja, kako bi osobu okolina prihvatila. Festival Merlinka predstavlja borbu za slobodu, ali i njeno očuvanje, jer osvojene slobode mogu u svakom trenutku da budu ugrožene.
Kako ocjenjujete odnos spram LGBT osoba u BiH, u kojoj mjeri su postignuti napretci u tom pogledu?
– Postavlja se pitanje šta ćemo uzeti kao početnu tačku. Ukoliko želimo pogledati samo zadnjih godinu dana, onda je 2014. godina u mnogo čemu bila teška. Redovni napadi na aktiviste/kinje i/ili LGBT događaje u Sarajevu i Banjoj Luci, mnogostruko uvećan broj LGBT osoba koje nas kontaktiraju sa ciljem da se informišu oko odlaska iz BiH i dobijanja azila, ignorantska pozicija pojedinih institucija čiji zadatak bi bio da proaktivno i samoinicijativno rade na pravima LGBT osoba – ovo su samo neki indikatori koji potvrđuju težak položaj. No, ukoliko sagledamo jedan duži period, npr. zadnjih deset godina, onda možemo zaključiti da se prava LGBT osoba sve više i više tematizuju. Dobili smo nova zakonska rješenja, aktivizam je procvjetao širom BiH, mediji su u mnogo čemu se ispostavili kao prijatelji i podržavatelji, a i pojedine institucije, kao što je policija Kantona Sarajevo, pokazale su veliku spremnost da uče i da se bolje upoznaju sa pravima LGBT osoba. Zato, rekao bih, da stanje prava LGBT osoba u potpunosti ovisi od toga koliko će organizacije civilnog društva u BiH biti uporne i vrijedne, kako bi mobilizarale same LGBT osobe, aktiviste/kinje, međunarodne partnere, druge organizacije koje rade na ljudskim pravima i da tako zajedno vršimo pritisak na bh. institucije, kako bi prestale ignorisati probleme LGBT osobe. 2015. će u tom pogledu sigurno biti jedna zanimljiva godina i jako joj se radujemo.
