Razgovarao: Ajdin Tinjak
Od od 6. do 9. maja je na Jahorini u organizaciji Sarajevskog otvorenog centra održan seminar o pravima LGBT osoba u kontekstu evropskih integracija Bosne i Hercegovine. Cilj seminara bio je upoznavanje i informisanje predstavnika/ca institucija i tijela za ljudska prava i ravnopravnost spolova sa problemima i potrebama LGBT osoba u BiH, a u svrhu podizanja nivoa rada državnih institucija na rješavanju pitanja kršenja ljudskih prava LGBT osoba u BiH i inkluziji LGBT osoba u bh. društvo.
Prvom seminaru o LGBT populaciji u historiji BiH na kojem su učestvovali parlamentarci/ke, kao najavu da će se u ovom parlamentarnom mandatu intenzivnije raditi na poboljšanju prava ove populacije u BiH, prisustvovala je i zastupnica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Vesna Švancer, članica Povjerenstva za zaštitu ljudskih prava i sloboda Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, s kojom smo razgovarali o temi ljudskih prava i položaju LGBT populacije.
U kratkom razgovoru sa zastupnicom Švancer dotakli smo se nekoliko vrlo bitnih tema koje bi se trebale naći na stolu zastupnika u parlamentarnom mandatu 2015. – 2018., prvenstveno misleći na izmjene Obiteljskog zakona FBiH prema kojem je brak zakonom uređena zajednica života žene i muškarca i kako je za postojanje braka potrebno da su budući bračni partneri različitog spola. U nedavnom istupu u medijima Andy McGuffie, glasnogovornik Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU, istakao je kako je LGBT populacija u BiH diskriminirana, ali i da izmjene Obiteljskog zakona vezane za sklapanje brakova LGBT populacije zavise od odluke nadležnih zakonodavnih organa u BiH.
U tom smislu, odaziv Vesne Švancer na SOC-ov seminar o edukaciji o LGBT populaciji, kao i za razgovor za Lgbt.ba, je za svaku pohvalu, što je dokaz da se određeni koraci prave i da postoji volja za uređenjem oblasti ljudskih prava u BiH. Ne treba podsjećati na prethodne sazive Parlamenta Federacije kada skoro i da nije postojala komunikacija o ovim temama, niti su zvaničnici istupali javno sa izraženom dobrom voljom za rješavanjem pitanja iz oblasti ljudskih prava u kontekstu LGBT populacije.
Lgbt.ba: U Rezoluciji Europskog parlamenta od 30. aprila 2015. o izvješću o napretku Bosne i Hercegovine za 2014. navedeno je da BiH treba osnovati radnu skupinu za izradu izmjena nacrta Zakona o borbi protiv diskriminacije BiH. Izražena je zabrinutost zbog činjenice da su govor mržnje, zločini iz mržnje, prijetnje, maltretiranja i diskriminacija pripadnika skupina LGBTI i dalje vrlo rašireni u BiH. Namjerava li Povjerenstvo za zaštitu ljudskih prava i sloboda Predstavničkog doma Parlamenta FBiH predložiti pokretanje određenih aktivnosti na nivou Federacije po pitanju suzbijanja oblika dikriminacije iz teksta Rezolucije?
Švancer: Svakako da je u planu pokretanje brojnih aktivnosti koje se tiču izjednačavanja ljudskih prava, a sve uz dužnu pažnju komisije. Svako je podjednako osjetljiv kada je njegovo pravo povrijeđeno. Međutim, društvena zbilja u BiH, koju karakteriše povređivanje najšireg spektra ljudskih prava, različitih ranjivih grupacija, nameće red prioriteta u njihovu rješavanju i komisija će svima svoje vrijeme posvetiti u skladu sa mogućnostima.
Lgbt.ba: Osobama LGBT populacije po Obiteljskom zakonu FBiH nije dozvoljeno sklapanje brakova u BiH. Koji faktori utiču na izmjene spomenutog Zakona i možemo li očekivati njegovu izmjenu?
Švancer: U našem patrijarhalnom društvu nije realno očekivati da se u Porodičnom zakonu dese izmjene u tom pravcu. Ali isto tako ne vjerujem da ćemo se dovoditi u situaciju da se odlučuje referendumom većina o pravima manjina, kao što se to desilo u susjednoj Hrvatskoj.
Lgbt.ba: Da li ste imali kontakte s nevladinim organizacijama koje se bave ljudskim pravima po pitanju rješavanja zakonskog tretiranja LGBT populacije?
Švancer: Konkretne kontakte mi kao povjerenstvo još nismo imali, ali oni će svakako, kada do njih dođe, ići u duhu do sada rečenog. Ničija prava neće biti ni povrijeđena ni favorizirana.
Lgbt.ba: Da li je Povjerenstvo u periodu od kada je formirano zaprimilo žalbe građana po pitanju kršenja ljudskih prava? Na šta su se odnosile prijave?
Švancer: Da, zaprimljen je veliki broj žalbi građana. Najveći broj njih se odnosi na traganje za nestalima, a to je ono prema čemu komisija iskazuje najveći senzibilitet. Po tim žalbama će se raditi hronološki po redu kako su stizale. Ima i žalbi koje se tiču kršenja ljudskih prava osuđenih lica i još dosta njih iz najšireg spektra kršenja ljudskih prava. Prema svima njima Komisija će postupati sa dužnom pažnjom.
Lgbt.ba: Smatrate li da građani nisu dovoljno educirani o svojim pravima iz oblasti ljudskih prava i sloboda i institucijama nadležnim za rješavanje tih pitanja? Od 6. do 9. maja ste prisustvovali trodnevnoj edukaciji pravima LGBT osoba. Koliko takvi seminari pomažu predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti na uređenju oblasti ljudskih prava u BiH?
Švancer: Educiranost, kako građana, tako i zvaničnika i institucija samih, nije na zadovoljavajućem nivou. Stoga se u budućnosti mora raditi na doedukaciji u svim društvenim sferama. Potrebno je da u društvu sazrije svijest da je pravo svakog pojedinca ograničeno pravom i slobodom drugog čovjeka. U našem postkonfliktnom društvu dug je put pred nama dok se to ne desi.
