Šta te čini jedinstvenim_om?
Da li su to tvoje želje, ambicije, kvalitete, talenti ili su pak tvoji identiteti?
PIŠE: Amila Husić
Identitet se odnosi na način na koji sebe doživljavaš i definiraš u društvenom kontekstu. To je skup karakteristika, vrijednosti, uvjerenja, stavova i iskustava koji čine jedinstvenu sliku o nekoj osobi. Niko ne živi s jednim jedinim identitetom, već spletom različitih aspekata i ličnih iskustava koji oblikuju ukupnu sliku svake osobe. Identitet obuhvata mnoge različite aspekte, uključujući spolni identitet, rodni identitet, seksualnu orijentaciju, etničku pripadnost, religijska uvjerenja, socijalno i kulturno okruženje, jezičnu pripadnost, nacionalnost, društveni status i mnogi drugi faktori.
O tome kako izgleda svakodnevni doživljaj intersekcionalosti različitih identiteta, razgovarala sam sa nekoliko aktivista_kinja, koji su podijelili svoje iskustvo i perspektivu.
“Iako sam svjestan svoje seksualnosti, rijetko sam se odlučivao o njoj pričati javno. Naime, volim reći da sam prigrlio svoje identitete. Često ih ljubomorno čuvam, i za mnoge od njih ne dam da budu javno dostupni i prepoznati. Ne bih mogao reći za sebe šta osjetim ili prepoznajem kao svoj primarni identitet, te najčešće određena situacija donese i priliku da se oni ispolje.” podijelio je sa nama Nikola. Oni koji poznaju našeg Nikolu, možda se ipak neće složiti sa tim, jer Nikola je, prije svega, Hercegovac i neće promaći prilika da to i naglasi. “Odrastao sam u Hercegovini i u godinama koje sam proveo u toj zajednici nisam imao potrebu da prepoznam i izrazim ovaj identitet. Taj identitet se počeo manifestovati tek sa mojim odlaskom iz Hercegovine. Kako je došlo do ove manifestacije identiteta, uvjeren sam da se isto može desiti da bilo kojim drugim identitetom koji sam prigrlio.”
S druge strane, Ena je malo otvorenija sa svojim identitetima, gdje ističe da je aktivista i panseksualna osoba. “S razlogom ne stavljam rodno senzibilne termine jer još jedan od mojih identiteta koji spoznajem i prigrljavam jeste osobe koja se rodno ne izražava, nešto slično agender osobi.” objašnjava Ena. No to nisu jedini identiteti s kojima se posvećuje: “Teško mi je iskreno svrstati se u samo dva identiteta, jer neme hijerarhije svih silnih identiteta koje nosim sa sobom. Međutim jedan identitet koji je možda naročito “skandalozan” za našu državu jeste da sam od rođenja nacionalno neopredijeljena, tako mi na rodnom listu stoji. Na popisu stanovništva sam u grupi Ostali.”
U našem društvu, prihvatljivo je sve što se jasno uklapa u određenu društvene grupe, a manje se toleriše bilo kakvo miješanje. Ena je dijete iz takozvanog “miješanog braka”, dakle ne uklapa se u jednu od “prihvatljivih” etnonacionalnih ili religijskih grupa, te je više osjećala diskriminaciju u tom pogledu, nego zbog kvir identiteta. “Nisam išla na vjeronauku, kao dijete iz miješanog braka. Kada bih se zadesila na času vjeronauke, jer bih radije ostajala u učionici nego lutala školom, često sam slušala komentare vjeroučitelja o kjafirima i kjafirskoj djeci, aludirajući na mene. Iako je bilo indirektno, bila sam već tada svjesna da se radi o pokušaju otuđivanja od ostatka razreda jer sam bila jedina koja nije išla na vjeronauku.”
Ena nije jedina sa ovakvim iskustvom, sve češće čujem slične priče, pa i od Nikole: “Iako sam rijetko imao priliku da direktno budem doveden u situaciju da se moram na neki način identifikovati, one su se dešavale, kako u otvorenoj komunikaciji živim putem, tako i putem platformi za upoznavanje. Rečenice poput “A ti nisi iz Sarajeva?”, “Da li si obrezan?” u meni probude upravo navedenu intereskcionalnost identiteta. To se ne dešava samo danas, nego se dešavalo i ranije. Naime, kao dijete sam se bavio plesom i takva aktivnost je u jednoj maloj zajednici nailazila na komentare “On je peder” i slično.”
Na temu diskriminacije i šta za nju predstavljaju njeni identiteti, Anisa, panseksualna žena, kaže da živimo u društvu punom govora mržnje i diskriminacije po različitim osnovama, ali da uprkos tome živi svoj slobodni, autentični život. “Možda sam doživjela diskriminaciju ili sam nažalost naviknuta na nju po osnovu različitih identiteta, tako da je neminovno ispreplitanje u mom svakodnevnom životu. Međutim, ja biram put slobode koji ne poznaje govor mržnje, koji ne poznaje identitete kao prepreke nego kao nešto što spaja ljude, što trebamo učiti jedni o drugima i uživati u našim različitostima.” kaže Anisa, dodajući: “Da li sam doživjela diskriminaciju? Možda i jesam, ali sa svojim karakterom, ja to doživljavam kao još jedan izazov kako trebam da promijenim svijest ljudi oko mene za dobro mene i drugih.”
Poznati bosanskohercegovački inat umije biti mač sa dvije oštrice, ali kod Ene i Anise, taj prkos je alat borbe protiv diskriminacije. O svom iskustvu diskriminacije Ena kaže: “No, moram priznati da sam tu ponosna na malu Enu što nikada nije to shvatala lično i nisam si dopustila da utiče na moj identitet koji je i dan danas opstao.”
Kada govorimo o intersekcionalosti identiteta, najčešća asocijacija jeste zapadna slika intersekcionalnosti, gdje se prepliću rodni identitet i seksualna orijentacija sa rasom i rodom. Međutim, u kontekstu naše okoline i društva, obzirom da nismo bivša kolonizatorska sila niti ekonomski napredna država sa visokom stopom imigracije, rasa je gotovo irelevantna. U Bosni i Hercegovini, ova složena mreža identiteta odnosi se više na različite kulturne, etničke, i religijske faktore koji oblikuju naše društvo i konflikte unutar nje.
S tim u vezi, posebna pažnja se mora posvetiti intersekcionalnosti identiteta u vezi s kvir zajednicom, koja se suočava s jedinstvenim izazovima i preprekama. Kvir osobe nerijetko bivaju izolirane u javnom diskursu kao nešto drugo, vanzemaljski, kao da kvir osobe ne postoje mimo tog identiteta. Ali, kao što su naši sugovornici_e s nama podijelili_e, u svakodnevnici, kvir identitet nekada pada u drugi plan. Šta je naš primarni identitet, ne ovisi od nas samih, već od društvenog konteksta u kojoj se nalazimo, odnosno šta smo prisiljeni da ističemo ili se prosto pretpostavlja na osnovu izgleda, imena ili ljudi kojima se okružujemo.
Prigrlimo sve naše identitete, zavolimo ih i budimo ponosni na to što jesmo. Kreirajmo društvo u kojem ćemo mržnju i diskriminaciju prema različitima zamijeniti ljubavlju i poštovanjem.
Članak je objavljen uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj članka isključiva je odgovornost Sarajevskog otvorenog centra i nužno ne odražava stavove USAID-a niti Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
