“Najbolji interes djeteta” je najvažniji pravni princip u porodičnopravnim odnosima, za koju postoji gotovo globalni koncenzus. Načelno, svaka država vodi posebnu brigu da djeca odrastaju u zdravom okruženju sa pristupom svim uslovima za njihov rast i razvoj, čak i kada roditelji nisu to pružili. Međutim, u praksi diskriminacija staje na put usvajanja i udomljavanja djeca od strane istospolnih zajednica, iako su u mogućnosti da pruže takve uslove za nezbrinutu djecu. Kada je riječ o istospolnim parovima, rijetke su države koje dozvoljavaju usvajanje i udomljavanje djece. U Evropskoj Uniji, to je svega par država, uglavnom zapadnoevropskih. Od februara 2022. godine, toj listi se priključuje i susjedna nam država, odlukom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.
Piše: Amila Husić
Borba Mladena i Ive
Odluka Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, kojom je odbijena žalba nadležnog Ministarstva na presudu Upravnog suda u Zagrebu iz aprila 2021. godine, rezultat je višegodišnje pravne borbe životnih partnera Mladena Kožić i Ive Šegota da prošire svoju porodicu. Ovaj istospolni par sklopio je životno partnerstvo 2015. godine, godinu dana nakon što je ova mogućnosti zakonski uvedena, a uskoro nakon toga su počeli razmatrati opciju usvajanja djece. Naime, hrvatsko zakonodavstvo omogućava usvjanje i udomljavanje bračnim i vanbračnim zajednicama različitog spola, kao i samcima, odnosno samkinjama, bez obzira na njihovu seksualnu orijentaciju. Iako nije izričito zabranjeno istospolnim zajednicama da započnu ove postupke, Mladen i Ivo su nailazili na brojne administrativne prepreke. Nisu posustali, te su uputili žalbe na rješenja Centra za socijalni rad. Kao rezultat, 2020. godine odlukom Ustavnog suda Hrvatske utvrđena je diskriminacija istospolnih zajednica u pristupu procesu udomljavanja, a početkom ove godine odlukom Visokog upravnog suda u postupku usovjenja. Mladen i Ivo su sada, u svakom smislu te riječi, postali roditelji dvoje djece.
Iz pravne perspektive
Najbolji interes djeteta je od velike važnosti prilikom odlučivanja o budućnosti i skrbi djeteta, posebno u procesu udomljavanja/hraniteljstva i usvajajnja. Osnovna razlika između jeste obim prava i obaveza te uključenost bioloških roditelju u životu i odgoju djece. Udomljena djeca još uvijek ostvaruju kontakt sa roditeljima, koji nisu u financijskoj mogućnosti da adekvatno izvršavaju svoje roditeljske obaveze. Zbog toga se djeca smještaju u dom ili u hraniteljsku porodicu, koja omogućava ispunjavanje osnovnih životnih potreba, ali roditelji još uvijek imaju roditeljsko staranje. Dakle, u rodnom listu biološki roditelji još uvijek se vode kao takvai a zabilješkom se navode hranitelji. S druge strane, djeca koja nemaju roditelja ili su biološki roditelji izgubili roditeljsko staranje mogu biti usvojena. Tada usvojitelji u pravnom smislu, odnsono “na papiru” postaju roditelji usvojenika, te se u rodni list djeteta upisuju kao roditelji.
Šta možemo naučiti od susjeda?
Jednako kao i Hrvatska, Bosna i Hercegovina je potpisnica Evropske konvencije za ljudska prava koju je ratficirala sa iznadustavnom snagom. Dakle, Ustav BiH, kao i svi niži pravni akti, od zakona do pravilnika, se tumače u skladu sa Konvencijom i odlukama Evropskog suda za ljudska prava. Na primjeru Mladena i Ive, vidimo da se može žalbama i tužbama tražiti promjene. Ovaj vid aktivizma, tzv. sudski aktivizam, predstavlja još jedan vid borbe protiv heteronormativnog zakonodavstva. Sudovi su vezani za Konvenciju jednako kao i zakone, te bi se to trebalo reflektovati i u njihovim presudama. Ukoliko sud, a posebno na najvišim nivoima, utvrdi povredu ljudskih prava, kao posljedicu će povući i zakonske promjene. Što smo glasniji na svim poljima, to će se ubrzati i proces priznanja LGBTI prava u Bosni i Hercegovini.
Mladen i Ivo, zajedno sa Udrugom “Dugine obitelji” nam svima mogu biti primjer hrabre istrajanosti u borbi protiv sistema, kroz sistem. Dug je put koji stoji pred LGBTI zajednicom i Hrvatske i BiH, ali ovakvi uspjesi su veliki korak ka potpunoj ravnopravnosti.
Članak je objavljen uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj članka isključiva je odgovornost Sarajevskog otvorenog centra i nužno ne odražava stavove USAID-a niti Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
