PIŠE: Vanja Šunjić
Uz podršku Sarajevskog otvorenog centra, grupa kvir pojedinaca se okupila s idejom da organizuje izložbu „Mahala duginih boja“, koja je povezala zajednicu kroz stvaralaštvo i umjetnost, upoznavanje, promovisanje talenata, slobode i ljubavi. Cilj izložbe je bio osvijestiti realnost u kojoj se kvir svakodnevnica zapravo ne razlikuje mnogo od svakodnevnice individua izvan zajednice. Izložba, održana 11. oktobra u prostorijama DKC Sarajevo, je predstavila veliki broj kreativaca i kreativki iz cijele Bosne i Hercegovine, koji su kroz različite medije propitivali život kvir zajednice.
Kvir zajednica u Bosni i Hercegovini je izložena različitim vidovima diskriminacije i glasovi i stvaralaštvo zajednice su historijski marginalizirani, te je aktivizam krucijalan kao katalizator društevnih promjena pri čemu umjetnost može biti moćna alatka.
Jovana Ivetić, jedna od organizatora_ica izložbe ističe da se kroz umjetnost se mogu prenijeti iskustva, emocije i istine koje su inače nečujne, ali i vratiti prostor koji je oduzet kvir osobama.
„Izložbu sam zamislila kao skup različitih umjetničkih prikaza svakodnevnice onih čiji lični identiteti i ljubavni odnosi nisu vidljivi za pravni okvir Bosne i Hercegovine, niti poštovani u samom društvu. Mojim kolegama, Bojanu i Abiju, koji su istovremeno došli na ideju da organizuju radionicu likovne umjetnosti za pripadnike_ce LGBTIQ+ zajednice, dopala se moja zamisao, tako da, od samog početka, nas troje smo radili kao tim, i to sinhronizovan, topao i zabavan,“ – kaže Ivetić.
Abi Kevrić smatra da je interakcija zajednice na događajima okupljenim upravo zbog zajednice slaba i da se ljudi međusobno okupe s poznanicima i formiraju „grupice u ćošku“, te da se međusobno jako malo upoznaju i uspostavljaju veze. Zbog toga je jedan od ciljeva bio okupljanje zajednice same oko sebe, što je učinio program na događaju nazvan „Mahalski razgovor“.
Za Jovanu mahala predstavlja dom, ulicu, kvart, u kojem postoje i kvir pojedinci i pojedinke, no, kako ona kaže, konačno je došlo vrijeme da se mahali dodaju boje i dugino šarenilo, kako bi se razbio crno-bijeli heteronormativni svijet.
Abi kaže da on mahalu duginih boja vidi poput jedne novčanice koju ste našli u najdražem zimskom kaputu ili tog jednog drukčijeg kamena kojeg ste našli i prosto morali staviti na policu.
„Ni jedno ni drugo nije mnogo drukčije od ostalog, ali vam daje drukčiju toplotu oko srca i ne možete se suzdržati od obavještavanja najdražih osoba o vašem otkriću. Planiramo njegovati ono što nam je mahala otpočela, definitivno želim da me obrazi ponovo zabole od osmijeha,“ – priča on.
Govoreći o utiscima izložbe, Jovana ističe da se uključivanjem u aktivizam svi zajedno osnažujemo i kao pojedinci i kao zajednica.
„Volim da vjerujem da smo uspeli da podstaknemo zajedništvo i solidarnost među istomišljenicima, bili to pripadnici_e LGBT+ zajednice ili saveznici_e jer smo okupili ljude koje dijele iste vrijednosti i ciljeve. Promovirali smo neke od umjetnika_ca iz zajednice, ali i stvorili mrežu podrške jer su se posjetitelji_ke družili_e na samom događaju. Svakako, ovo je samo početak, Mahala duginih boja se ovdje ne završava,“ – tvrdi Jovana.
Govoreći o recepciji i utiscima publike, Abi se prisjeća aplauza koji je uslijedio nakon svakog pojedinačnog predstavljanja autorica i autora izložbe.
„Rečeno mi je da ovakvo nešto nije viđeno neko vrijeme kod nas, a tijekom izložbe se mogao neprestano čuti visoki tonalitet divljenja malim krznenim drugarima s fotografija. Nije bilo naročito visoka temperatura u prostorijama, ali meni je bilo pretoplo od silnih zagrljaja, čestitki, hvala i zahvala upućenih od prisutnih osobica,“ – kroz smijeh priča Abi.
Za Jovanu je izložba „Mahalom duginih boja“ bila jedna istinska proslava umjetnosti i slobode.
„Okupljeni su bili istinski zainteresovani_e za radove, s nama je bila i DJ Leteća, te su mnogi i zaplesali. Komentari su predivni, a jedina “negativna” kritika je bila ona da je događaj trajao kratko – željeli su ostati duže od četiri sata koliko je trajalo, što je samo po sebi prelijepo,“ – kaže ona.
Maja Grabovica, umjetnica iz Banjaluke čiji radovi su predstavljeni na izložbi, kaže da je vrlo zadovoljna što je imala priliku da pokaže svoju umjetnost.
„I prije sam izlagala svoje radove, ali te ideje su uglavnom bile “razvodnjene” kako bi se više dopale masovnoj publici. Ovdje sam prvi put pokazala rad koji se meni najviše dopada, bez brige od osuda ili ružnih komentara. Nadam se da ću opet dobiti mogućnost da ovako nađem svoje ljude u kvir okruženju, jer u BiH je to stvarno teško. Voljela bih da u budućnosti ovakva umjetnost bude prihvaćena na istom nivou kao i sva ostala,“ – kaže ona.
Za Aminu Imamović iz Sarajevskog otvorenog centra prolazak kroz „dugine mahale“ na izložbi je bilo lijepo i intimno iskustvo.
„Bilo je prisutno mnogo ličnog, što je za mene najljepše i najefektivnije, posebno u kontekstu aktivizma – što i ova izložba i jeste donijela svim posjetiteljima_cama. Ekipa je ozbiljno pristupila kreiranju izložbe, a ja sam imala tu sreću da im iz svog dosadašnjeg iskustva pružim usmjerenja i savjete gdje im je to bilo potrebno. Smatram da je izuzetno bitno pružati prilike, ali i resurse, osobama iz LGBTIQ+ zajednice koje žele da nešto stvaraju – bilo to umjetnost, organizacija žurki, radionice osnaživanja, razgovori itd. Na ovaj način se i te osobe osnaže, ali i one osnažuju druge,“ – kaže Amina.
Izložba “Mahalom duginih boja” je na jedan topao i nepretenciozan način povezala LGBTIQ+ zajednicu i saveznike_ce, dala ljudima priliku da predstave ono što rade, iskažu šta misle i kako se osjećaju i teško se otrgnuti dojmu da je svemu ovome doprinijela i drugarska atmosfera koju su organizatori_ice napravili, izbjegavajući dosadne i iscrpljujuće panel diskusije, nadmena predstavljanja, izgovaranje floskula i apstraktnih ideja. Tu noć su svi bili raja na sijelu i svačiji glas i smijeh se podjednako čuo.
LGBTIQ+ zajednica je izuzetno heterogena zajednica i postoje različite potrebe unutar iste, stoga su potrebni različiti formati aktivnosti koje zadovoljavaju potrebe različitih ljudi unutar zajednice. Sarajevski otvoreni centar nastavlja osluškivati potrebe zajednice i njegovati različitosti, te poziva sve kreativce i kreativke da se sa svojim idejama jave na amina.imamovic@soc, kako bi one bile realizovane.
Članak je objavljen uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj članka isključiva je odgovornost Sarajevskog otvorenog centra i nužno ne odražava stavove USAID-a niti Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
