PIŠE: Jovana Ivetić
Nauka je moćan alat za razumijevanje svijeta oko nas i pokretanje inovacija. Od prvih naučnih dostignuća do nas, naučnici_e su dali_e bezbroj doprinosa društvu i spasili_e na bilione života. Među njima su i oni koji pripadaju često marginalizovanoj LGBT+ zajednici, koja se i kroz istoriju, a i savremenom dobu, suočava s različitim vidovima diskriminacije. Stoga, prepoznavanje dostignuća LGBT+ pojedinaca kojima svijet duguje mnogo šalje snažnu poruku.
Vidljivost različitih identiteta je polazna tačka u borbi svake marginalizovane grupe jer se time razbijaju barijere. Isto tako, priznavanjem LGBT+ dostignuća u nauci se njeguje inkluzivnost i jednakost. Kada odajemo priznanje za doprinos LGBT+ pojedinaca, priznajemo vrijednost njihovih iskustava. Dakle, koji su to neki od LGBT+ naučnika_ca koji su mijenjali_e svijet?
Sara Josephine Baker (1873.-1945.)
Sara Josephine Baker je rođena 1873. u Njujorku. Iako je živjela u vrijeme skeptičnosti prema ženama ljekarima, izborila se da bude prva žena koja je stekla doktorat iz javnog zdravstva na Univerzitetu u Njujorku i na medicinskom koledžu Bellevue Hospital (kasnije Medicinski fakultet Univerziteta u Njujorku).
Među njene karijerne uspjehe se ubraja to što je 1908. godine imenovana za prvu direktoricu njujorškog Biroa za higijenu djece, što je i prvi takav biro u zemlji. Bila je i ključna u identifikaciji “Tifusne Meri”, odnosno Meri Melon, kuvarice koja je radila u nekoliko njujorških domaćinstava i koja je nesvjesno izazvala malu epidemiju tifusa u gradu. Ovaj slučaj je otvorio put programima javnog zdravlja za poboljšanje higijenskih standarda.
Obučavala je djevojčice od 12 i više godina za osnovnu njegu dojenčadi kroz tzv. Ligu Malih Majki, s ciljem da se starije sestre nauče o brizi mlađoj braći i sestrama kako bi majke mogle da idu na posao, a da pritom njihova djeca ne budu zanemarena, čime bi se dalje obezbjedilo i zdravlje porodice i finansijska sigurnost.
Promovirala je zdravstveno obrazovanje u imigrantskim zajednicama i kreirala školski zdravstveni program koji je kopiran u trideset pet država širom Amerike. Do trenutka kada se penzionisala 1923. godine, New York je imao najnižu stopu smrtnosti novorođenčadi od bilo kojeg velikog američkog grada. Procjenjuje se da je spasila živote 90.000 djece samo u New Yorku i bezbroj drugih kroz promociju sanitarne i preventivne medicine.
Posljednje godine svog života je provela na farmi sa svojom dugogodišnjom partnericom Idom Wylie, spisateljicom i scenaristkinjom. Preminula je 1945. godine.
Pío del Río Hortega (1882.-1945.)
Rođen je 1882. godine u Portilju, španskom gradiću, gdje je i studirao medicinu, da bi potom doktorirao u Madridu.
Bio je direktor Laboratorije za normalnu i patološku histologiju, kao i šef istraživačkog odjela Nacionalnog instituta za rak. Posebno polje interesovanja mu je bilo proučavanje tumora nastalih u nervnom sistemu.
Godine 1920. je ćeliju koje je prethodno proučavao nazvao “mikroglia”, te se često i spominje kao “otac mikroglia”. Njegova istraživanja su vrlo značajna budući da su to ćelije koje štite mozak od infekcija, a koje su se do tada smatrale jednostavnim “ljepkom” koji okružuje neurone.
Bio je autovani gej i živio s svojim partnerom, Nicolasom Gomezom, što u Madridu 20-ih i 30-ih godina nije izazivalo veće poteškoće. S Frankovom diktaturom se to promijenilo. Svoju slobodu, Pio i Nicolas su iznova pronašli u Buenos Airesu, gdje su i izgradili dom. Samo pet godina kasnije je preminuo.
Alan Hart (1890.-1962.)
Alan L. Hart rođen je 1890. godine u državi Kanzas, kada je dobio ime Lucille. Iako je bio u tijelu djevojčice, ponašao se kao dječak i porodica ga je kao takvog i prihvatila. Ipak, kada je krenuo u školu, morao se prijaviti kao Lucille Hart. To ime se našlo i na njegovoj diplomi Medicinskog fakulteta iako je tad već studirao pod muškim imenom. Nije pristao da mu društvo nametne kako će živjeti već se borio i tako postao prva dokumentirana transrodna osoba u Sjedinjenim Državama koja je i promijenila svoja dokumenta.
Bio je ključni istraživač u korištenju radiologije za liječenje tuberkuloze, te otkrio da korištenjem rendgenskih zraka moguće otkriti najranije znakove tuberkuloze prije nego što bolest postane kritična. Osim toga, prikupljao je sredstava za medicinska istraživanja i podršku pacijentima s uznapredovalom tuberkulozom koji nisu mogli platiti svoje liječenje. Njegov cjelokupni rad je spasio brojne živote.
Bio je u braku s Ednom Ruddick. Preminuo je 1962. godine.
Alan Turing (1912.-1954.)
Alan Turing je rođen 1912. u Londonu. Dao je veliki doprinos matematici, kriptoanalizi, logici, filozofiji i matematičkoj biologiji, kao i novim oblastima kasnije nazvanima računarstvo, kognitivna nauka i vještačka inteligencija.
Nakon izbijanja rata s Njemačkom 1939. godine se preselio u ratno sjedište sa zadatkom da se dešifruje Enigma, glavna mašina za šifriranje koju je njemačka vojska koristila za šifriranje radio komunikacija, što mu je i pošlo za rukom. Ovo će promijeniti dalji tok rata.
Počasno će biti izabran za člana Kraljevskog društva u Londonu 1951. godine, da bi već naredne godine kao homoseksualac bio osuđen na 12 mjeseci hormonske “terapije”. Zbog “kriminalnog” dosjea više nije mogao da radi za Vladin štab za komunikacije, te se posvetio drugim istraživanjima.
Dvije godine nakon presude, pronađen je mrtav u svom krevetu, otrovan cijanidom, što je proglašeno samoubistvom iako za ovo nisu postojali dokazi. Posthumno, kraljica Elizabeta II ga je 2013. godine pomilovala.
Neena Schwartz (1926.-2018.)
Neena Betty Schwartz je rođena 1926. godine u Baltimoru. Magistrirala je i doktorirala fiziologiju.
Za to vrijeme počela je da se bavi istraživanjem koje će definisati njenu karijeru, odnosno istraživanjem faktora koji uspostavljaju reproduktivne cikluse kod sisara, posebno ulogu proteina inhibira u regulaciji ovulacije.
Godine 1979. je osnovala Minisimpozij o reproduktivnoj biologiji, što se i danas nastavlja kao Samit o reproduktivnoj nauci i medicini. Također je pomogla je da se osnuje Asocijacija žena u nauci, koja se zalagala za više žena na pozicijama i u panelima za pregled studijskih sekcija.
Godine 2010. Schwartz je objavila svoje memoare, A Lab of My Own, u kojima se javno izjasnila lezbejkom, dijelom kao način da pomogne drugim LGBT+ naučnicima_cama da se osjećaju zastupljenima i vidljivijima.
Posljednjih 30 godina njenog života partnerka joj je bila Hariet Claire Wadeson, pionirska likovna terapeutkinja. Preminula je 2018., u 91. godini.
Joseph Adolph Sonnabend (1933.-2021.)
Joseph Adolph Sonnabend je rođen 1933. godine, u Južnoj Africi. Od početka studija su mu oblast interesovanja bile zarazne bolesti.
Bio je jedan od prvih liječnika koji je kod svojih pacijenata ustanovio imunološki nedostatak koji će kasnije biti nazvan SIDA. Sprovodio je neka od najranijih istraživanja AIDS-a, nerijetko o svom trošku jer su vladine agencije bile spore u odgovoru na epidemiju. Bio je i jedan od osnivača-urednika jednog od prvih časopisa o AIDS-u, što je pomoglo u informisanju ljudi.
Njegova zalaganja za pokušaje promjene seksualnog ponašanja i preporuku kondoma za gej seks, stvorili su kontroverzu u to vrijeme. Ipak, njegovi savjeti za kondome će kasnije biti prihvaćeni.
Zaslužan je za osnivanje Fondacije za istraživanje AIDS-a, kao i za uspostavljanje neprofitne inicijativa za istraživanje zajednice (CRI, kasnije preimenovana u CRIA, zatim ACRIA) što je dalje dovelo do odobravanja upotrebe inhalacionog pentamidina za prevenciju infekcije Pneumocystis pneumonije.
Bio je autovani gej. Imao je dva sina, s dvije različite žene, o čemu se ne zna detaljnije. Preminuo je 2021. godine.
Lynn Conway (1938.-2024.)
Lynn Conway je rođena 2. januara 1938. u Njujorku. Bila je vrhunska informatičarka, inženjerka elektrotehnike i pronalazačica.
Tokom rada na IBM istraživanjima, započela je svoju rodnu tranziciju, zbog čega je otpuštena. Osim što joj je karijera bila ugrožena, Lynn se suočila i s diskriminacijom od strane svojih najbližih. Bez obzira na sve te poteškoće, kasnije će se pridružiti nekim od najvećih umova u istraživačkom centru (PARC) gdje je i izumila internet infrastrukturu za brzu izradu prototipova čipova.
Kao zagovornica prava transrodnih osoba i vidljivosti, koristila je vlastita iskustva kako bi podstakla razumijevanje i prihvaćanje.
Bila je udata za inžinjera Charles Rogers. Preminula je ove godine.
Sally Ride (1951.-2012.)
Sally Ride je rođena u Kaliforniji, 1951. godine. Doktorirala je fiziku, kada se prijavila u NASA. Tada je i izabrana za jednu od prvih šest žena astronauta, nadmašivši hiljade kandidata.
Sa 32 godine je doživjela svoj prvi, ali ne i jedini, svemirski let kao specijalistica za misiju na STS-7. U svemiru je tada provela šest dana, a cilj je bio lansiranje komunikacijskih satelita za Kanadu i Indoneziju. Time i postala prva žena koja je upravljala robotskom rukom šatla.
Bila je u kratkom braku s astronautom, Steven Hawley, dok je decenije provjela s Tam O'Shaughnessy, dječjom naučnom spisateljicom i bivšom profesionalnom teniserkom. Sally i Tam su zajedno i osnovale kompaniju za naučno obrazovanje žena u svemiru. O tome da je bila lezbejka će se saznati tek nakon njene smrti, 2012. godine.
Ben Barres (1954.-2017.)
Ben Barres je rođen kao Barbara Barres, 1954. godine, u Nju Džerziju. Zbog toga što je bio tretiran kao djevojčica u to vrijeme, škola mu je odbila pristup kursevima nauke i inženjerstva. Ljetni naučni program bez rodnih ograničenja na Univerzitetu Kolumbija će mu omogućiti pristup ovim predmetima i dovesti do toga da diplomira neurobiologiju.
Imao je brojna značajna otkrića, između ostalih ulogu glija ćelija, odnosno pratećih ćelija nervnog tkiva koje ishranjuju i pružaju potporu neuronima.
Godine 2013. je izabran za člana Nacionalne akademije nauka SAD, čime je postao prva transrodna osoba na tom mjestu.
Posljednju deceniju života je posvetio zagovaranju izazova s kojima se suočio kao žena u nauci prije svoje tranzicije i ponudio načine da se izmjeni sistem. Preminuo je 2017. godine.
Svante Pääbo (1955.- )
Svante Pääbo je rođen 1955. godine u Švedskoj. Ovaj Nobelovac je evolucijski genetičar koji se specijalizirao za proučavanje DNK iz drevnih uzoraka i koji je prvi dao doprinos sekvenciranju genoma neandertalca, te je jedan od osnivača paleogenomike.
Dokazao je da ćelijska jezgra, koja su ostala netaknuta u tkivima egipatskih mumija, i dalje sadrže sekvence DNK, te je razvio tehnike za izdvajanje i kopiranje DNK iz uzorka. Također je prvi sekvencirao dio genoma neandertalca iz mitohondrijalne DNK, čiji su rezultati otkrili da su ljudi i neandertalci različite vrste koje su se odvojile jedna od druge prije oko 500.000 godina.
Njegov rad je pomogao da se uspostavi moderna disciplina paleogenomike, gdje se genomi živih vrsta i očuvani ostaci njihovih izumrlih predaka koriste za rekonstrukciju razvitka vrsti kroz vrijeme.
Autovani je biseksualac. Oženjen je genetičarkom Lindom Vigilant, s kojom ima dvoje djece.
Članak je objavljen uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj članka isključiva je odgovornost Sarajevskog otvorenog centra i nužno ne odražava stavove USAID-a niti Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
