Tekst preuzet sa portala diskriminacija.ba
Pišu: Kristina Ljevak, Emina Bošnjak, Jasmina Čaušević
Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. decembra na dan potpisivanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima 1948. godine kada je priznato pravo svih ljudi na život, slobodu i sigurnost, bez ikakvih razlika.
Povodom obilježavanja ovog dana grupa aktivistkinja i aktivista, građanki i građana organizuje protestni marš – Ljudska prava vani! Na ovaj dan se protestvovalo za prava svih onih koji su diskriminisani i marginalizirani: žene, mladi, Romi/kinje, osobe sa invaliditetom, LGBT osobe, žrtve rata, izbjeglice, povratnike i sve druge. Da bi bile ozbiljnije shvaćene marginalizovane grupe su morale da pokažu međusobno razumijevanje i neophodnu solidarnost da bi zajedno izašle da protestvuju jer je borba za ljudska prava zajednička.
Od protesta, preko (ne)vidljive svakodnevnice do ljudskih prava
U utorak 10. decembra u 10h ispred Akademije likovnih umjetnosti je počeo ljudskopravaški marš, koji je završio kod Filozofskog fakulteta u 11h. Poseban fokus onoga što se zahtijevalo odnosio se na osiguranje uživanja i promociju prava na rad, prava na obrazovanje i prava na sigurno okruženje, te uopšte pravo na život dostojan čovjeka.
U narednom periodu Sarajevski otvoreni centar, u saradnji sa Ambasadom Kraljevine Norveške, organizuje nekoliko događaja povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, a koji imaju veze sa LGBT pravima i kulturom. U četvrtak 12.12, od 18h u Art kino Kriterionu, Sarajevski otvoreni centar dodjeljuje novinarsku nagradu za profesionalno i etičko izvještavanje o LGBT osobama i temama u BiH u 2013. godini. Ceremoniju dodjele vodio je Boban Stojanović, poznati gej aktivista iz Beograda. Cilj ove nagrade jeste pohvaliti i nagraditi novinare_ke i medije koji su na profesionalan i etički način pisali o LGBT temama u godini koja je već za nama. Iste večeri, na istom mjestu, nakon dodjele nagrade upriličit će se promocija autobiografske knjige Bobana Stojanovića „Kao da je sve u redu“, u kojoj autor piše zbog čega je teško biti otvoreno gej u Srbiji, sa kojim se problemima suočava pojedinac u odnosu na društvo, zašto su neke porodice spremnije da odbace nego da prihvate svoje dijete kako bi udovoljili zahtjevima okoline itd.
U petak, 13.12, u 11h u biblioteci Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu otvara se LGBT korner koji će ponuditi studentima_cama diplomskih, postdiplomskih i doktorskih studija, kao i svim ostalim građanima_kama, bogat izbor najnovije stručne literature vezane za pozorište, film, književnost, ljudska prava, medijsku kulturu, sociologiju, antropologiju, političku filozofiju, medicinu iz perspektive lezbejskih, gej, biseksualnih, trans*, interseksualih, aseksualnih, queer pitanja, te ljudskih prava, queer teorije, LGBT studija i sličnih oblasti. Istog dana, u 22h organizuje se promocija knjige „18+ Knjiga o nešto drugačijim muškarcima“. Ova knjiga pored ličnih coming out priča, sadrži i dijelove razgovora sa gej, biseksualnim i trans* muškarcima i parovima iz BiH, kao i dokumentarističke fotografije na kojima su nešto drugačiji muškarci.
U ponedjeljak, 16.12, Fond Otvoreno Društvo BiH i Sarajevski otvoreni centar organizuju Regionalnu konferenciju poboljšanja stanja ljudskih prava LGBT osoba na zapadnom Balkanu, čiji je cilj povećanje vidljivosti LGBT osoba i ukazivanje na probleme, diskriminaciju i nasilje kojem su LGBT osobe izložene u svakodnevnom životu. Na konferenciji će učestvovati predstavnici_e ureda ombudsmena iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore i BiH, kao i predstavnici_e civilnog društva iz pomenutih država. Istog dana, od 17:30h biće otvorena izložba fotografija LGBTQ osoba Irfana Redžovića i Vedada Divovića, ”(Ne)vidljiva svakodnevnica”. Ovaj ciklus fotografija LGBTQ osoba iz Bosne i Hercegovine prikazuje osobe koje su željele da u javni prostor uđu momenti njihovih svakodnevica – od mjesta na kojima rade, preko mjesta na kojima se druže, do mjesta u kojima žive. Ideja izložbe je da se kroz 15 dokumentarističkih fotografija osoba smještenih u svakodnevnom okruženju učini vidljivom raznolikost rodnih, spolnih, seksualnih i svih drugih identiteta. Predstavljanjem u javnom prostoru segmenata života ljudi koji svojom svakodnevicom prkose podrazumijevanim binarnim socijalnim sistemima naše kulture, Sarajevski otvoreni centar želi da doprinese načelu da ljudska prava ne smiju biti selektivna, te da sve osobe moraju biti jednake kada je u pitanju uživanje ljudskih prava i odgovornost koju to uživanje nosi.
Ne prijavljivanje zločina stvara iskrivljenu slika u javnosti i institucijama
Desetak dana prije (26/27.11.2013.) obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava predstavnici_e Sarajevskog otvorenog centra, Fondacije CURE i Incijative za zagovaranje prava LGBT osoba su posjetili 8 policijskih stanica u okviru projekta Coming out! Zagovaranje i zaštita prava LGBT osoba, kojima su prisustvovali i komandiri, šefovi_ce krim službi te policajci_ke u zajednici – polaznici_ce obuke o krivičnim djelima počinjenim iz mržnje na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta održane u Konjicu 23. i 24. septembra 2013. godine. Cilj ove posjete jeste nastavak građenja povjerenja između LGBT osoba i policije Kantona Sarajevo.
Tokom ova dva dana predstavljeni su konkretni podaci o nasilju nad LGBT osobama u BiH proistekli iz relevantnih istraživanja – brojke i statistika koja govori o nepovjerenju u policiju, broj počinjenih zločina iz mržnje na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, te nizak stepen prijavljivanja zločina iz mržnje. Zabrinjavajuća je činjenica da je 73,6% LGBT osoba reklo da nema povjerenja u policiju, a tek je 13% LGBT osoba koje su preživjele nasilje to i prijavile policiji, u istraživanju o potrebama i problemima LGBT osoba u BiH, koje je ove godine radio Sarajevski otvoreni centar.
Predstavnici policijskih stanica KS su prepoznali potrebu građenja povjerenja LGBT osoba u policiju te su izjavili da su spremni adekvatno reagovati na kršenja ljudskih prava LGBT osoba, profesionalno obavljajući svoj posao zaštite sigurnosti svih građana i njihove imovine, bez obzira na njihovu seksualnu orijentaciju i rodni identitet, te pozivaju i ohrabruju LGBT osobe žrtve nasilja da prijave te zločine radi njihovog adekvatnog procesuiranja. Bez prijavljivanja zločina iz mržnje nad LGBT osobama, stvara se iskrivljena slika u javnosti i institucijama da ne postoji rašireno nasilje nad njima. Tek s prijavljenim slučajevima policija može da koristi mehanizme zaštite LGBT osoba koji su im na raspolaganju, što su oni naglasili da će spremno i profesionalno učiniti, dokle imaju podršku LGBT osoba kao odgovornih građana_ki.
Naredni zagovarački korak u okviru projekta Coming out! bit će i zahtjev za imenovanje osoba u policiji Kantona Sarajevo kao kontakt osobe za LGBT osobe nad kojima su počinjeni zločini iz mržnje počinjeni iz predrasude na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta.
Jedna od osnovnih karakteristika ljudskih prava jeste da su univerzalna, ali se njihov partikularitet ogleda u činjenici da se ona spominju tamo gdje se lome i krše: nad manjinama i deprivilegovanim osobama i grupama u društvu. Stoga je uvijek potebno navoditi racionalne, političke, ljudske, feminističke, demokratske, i svake druge, argumente zbog čega ljudska prava nikako ne smiju biti privilegija povlaštenih grupa, te da se svaki pojedinac/ka i sve grupe zajedno trebaju boriti za poštivanje prava svih ljudi.
