Izvor: Crol.hr
Foto: Mondo / Stevan Stojanović, Parada ponosa Beograd, Predrag Azdejković / Facebook
Pod sloganom “Za promjenu”, u Beogradu je u nedjelju, 17. septembra, održana Parada ponosa u kojoj je, prema pisanju srpskih medija, sudjelovalo oko tisuću ljudi.
Okupljanje je počelo oko 10:00 na beogradskom Cvjetnom trgu, kad je i istaknut gore spomenuti slogan, uz onaj na kojem je stajalo “Na Prajd se ne zove, na Prajd se dolazi”. Za sigurnost su bile zadužene jake policijske snage, a komunalne službe postavile su metalne i betonske barikade u poprečnim ulicama u odnosu na Ulicu kralja Milana.
U Povorci su sudjelovali premijerka Srbije Ana Brnabić i gradonačelnik Beograda Siniša Mali, koji je kazao kako mu je “obaveza i dužnost kao gradonačelniku da prisustvuje svim velikim manifestacijama u gradu”. Dodao je kako se nada da u Beogradu više nije vijest kad je netko drugačiji.
“Obaveza svih javnih osoba jest boriti se za ljudska prava”
“Drago mi je što su ovdje i ministri Đorđević i Ružić, ali i gradonačelnik Mali. To je znak da Srbija poštuje različitosti. Moja poruka je da je Vlada Srbije tu za sve građane kako većine tako i manjine, a da različitost može doprinijeti da zajedno budemo jači. Kad imamo različita mišljenja – da možemo razgovarati, da nemamo fizičke zločine iz mržnje i da ćemo to strogo sankcionirati. Dobro je što je dio Vlade na Saboru u Tršiću, a dio ovdje. Sve to zajedno je Srbija. Večeras idem i na utakmicu da podržim naše košarkaše”, izjavila je Brnabić novinarima.
Kuma Prajda bila je pjevačica Jelena Karleuša koja je sudionicima poručila da odavno podržava LGBT zajednicu i da je i svoju djecu naučila da poštuju različitosti. Rekla je i da “nijedan bog ne može imati ništa protiv ljudi koji mirno šeću ulicama sa šarenim zastavicama”, da je obaveza svih javnih osoba da se bore za ljudska prava jer se njihova riječ čuje i ima utjecaj.
“Ja sam i svoju djecu naučila da vole i da to što mama piše lijevom rukom ne treba biti problem, već da je ona samo drugačija”, rekla je.
Ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić poručio je da na ovaj način propagiraju toleranciju i činjenicu da Srbija jednostavno nije homofobično društvo i to je osnovni motiv Prajda.
“Ono što je također važno jest pravo na različitost, a naše društvo svake godine sve više pokazuje zrelost. Imamo i dva Prajda godišnje, tako da mislim da je napredak moguć, bez velikih mjera osiguranja koja su bila ranijih godina, no još uvijek su potrebne i zbog drugih građana. Ovo je skup kao i skupovi bilo kojeg drugog udruženja. Mislim da svake godine pravimo iskorak naprijed i da je on vidljiv”.
Tri zahtjeva za vladajuće
U povorci su sudjelovale i ranije kume Prajda, Mirjana Karanović i Biljana Srbljanović, koje su nosile transparent “Za promjene”.
Zabilježen je manji incident kad je jedan muškarac krenuo prema povorci kod Trga Nikole Pašića i vikao na sudionike. Njega je presrelo nekoliko policajaca i on je odmah priveden, a skupina vjernika predvođena monahom Antonijem iz Valjeva okupila se kod Crkve Svetog Marka na protuprosvjedu.
Oni su, naime, čekali da Parada završi, a onda su otišli do Trga “da ga okade”.
Pljusak koji je počeo oko 14 sati rastjerao je veliki dio sudionika Parade ponosa, no dio njih se na to nije obazirao i ostao je plesati na Trgu.
Predstavnik organizacijskog odbora Parade ponosa Goran Miletić najavio je da će Parada sljedeće godine biti održana u istom tjednu između 10. i 16. rujna te da očekuje još veći broj sudionika nego danas.
“Pozivam vas da nas sljedeće godine bude još više, a mi ćemo se potruditi da napravimo još bolji program”, rekao je zahvalivši svim organizacijama i udruženjima kao i volonterima koji su sudjelovali u organizaciji Prajda, kojih je bilo 120.
Što se tiče zahtjeva koji se upućuju s Prajda, ali i čitavog Tjedna ponosa, i oni su, kazao je Miletić, ostali isti kao ranijih godina.
Miletić je istaknuo i tri osnovna zahtjeva: prvi se bavi vršnjačkim nasiljem u školama, budući da je ono jedan od osnovnih problema za LGBT zajednicu, drugi se tiče zakonskih rješenja koja bi osobama koje žele promijeniti spol to omogućile u svim aspektima.
“Imamo paradoksalnu situaciju da država plaća promjenu spola, ali ne daje precizan pravni okvir kako da se dobije novi JMBG i novo ime, to je sve prepušteno sudovima i to netko vrlo lako riješi a druge ljude prate strašne priče”, istaknuo je
Treći zahtjev tiče se zakona o ozakonjenju istospolnog partnerstva: “To je nešto što je tabu i za što se smatra da je ‘previše za Srbiju”, poručivši da to smatra neophodnim.
