Povodom obilježavanja Međunarodnog Coming Out dana, u utorak, 12.10.2021. godine, u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti u Sarajevu, otvorena je izložba fotografija „Guarding Lions“, fotografkinje Elodie Grethen. Izložbu je organizovao Austrijski kulturni forum Sarajevo, uz podršku Sarajevskog otvorenog centra.
Piše: Aida K.
Elodie Grethen je francuska umjetnica i fotografkinja koja živi i radi na relaciji između Austrije i Francuske. Svojim radom istražuje društvene strukture u različitim mjestima u svijetu i potkulturama sa kojima se susreće. Kroz svoj umjetnički pristup, ona propituje i istražuje vezu između prostora, tijela i društva. Fokusirajući se na ideju doma, intimnosti, pripadanja, koristi fotografiju kao način da dokumentuje društvo u kojem živi, te je koristi kao mogućnost da propituje svoj identitet dok istražuje druge kulture.
Kao što je na otvaranju izložbe naglasila Sabine Kernthaller, direktorica Austrijskog kulturnog foruma, Elodie Grethen kroz svoj rad predstavlja povezanost između LGBTI zajednice i javnog prostora, čineći vidljivim ono što je odavno trebalo biti vidljivo.
Život LGBTIQ osoba u Bosni i Hercegovini je još uvijek ograničen strogim normama koje im nameće patrijarhalno i heteronormativno društvo. Zato je težak, i po život opasan svaki korak koji naprave izvan tog okvira. Živjeti svoj seksualni i/ili rodni identitet u javnom prostoru zahtijeva hrabrost, na što je Emina Bošnjak, izvršna direktorica Sarajevskog otvorenog centra, skrenula pažnju na otvaranju izložbe. „S jedne strane, ta hrabrost je aktivistička jer utjelovljuje queer identitet, daje lice i tijelo onome što je bh. društvu još uvijek strano i na koje nikako da se navikne. Hrabro je to što se ove osobe koje vidite na portretima izlažu opasnosti od diskriminacije, vrijeđanja i nasilja“, kazala je Bošnjak, dodajući da je dodatna hrabrost lično se ogoliti pred umjetnicima i umjetnicama na ovaj način. „Hrabro je biti ranjiv/a“, naglasila je Bošnjak, i zahvalila se autorici koja je na jedinstven način uhvatila tu hrabrost i ranjivost na svojim fotografijama.
Zašto Guarding Lions?
Kako je u svom video obraćanju prisutnima na otvorenju izložbe objasnila Elodie Grethen, za vrijeme svog boravka i rada u Sarajevu, imala je priliku upoznati nevjerovatne ljude. Među njima je bila i pjesnikinja Selma Asotić, koja je u jednoj zajedničkih šetnji, odvela na Jevrejsko groblje. Pokazala joj je uspavane lavove – kamene nadgrobne spomenike koji stoljećima čuvaju priču o životu i načinu življenja ljudi koji su tu sahranjeni, ali i onih koji su još uvijek živi.
Upravo u tim kamenim svjedocima historije jednog grada i naroda, Elodie je pronašla inspiraciju za naziv svoje izložbe – Guarding Lions. Kako ističe, pripadnici/e feminističke i queer zajednice su lavovi, a cilj izložbe je da im pomogne da nastave svoju borbu za ravnopravan društveni položaj, da ih zaštiti u njihovom koračanju ka osvajanju javnog prostora koji im pripada.
Naime, izložba Guarding Lions prati ljude iz različitih sredina, prikazujući njihovu borbu za feminističku i queer ravnopravnost u Bosni i Hercegovini. Elodie Grethen nudi savremeni prikaz aktivista, umjetnika i ljudi koji, kroz svoju seksualnu orijentaciju i rodni identitet, propituju tradicionalne obrasce rodnih podjela u poslijeratnom društvu.
Povezujući ljude iz LGBTI zajednice i javni prostor Sarajeva, glavnog grada BiH, skreće se pažnja na borbu za jednako i univerzalno pravo na grad. Njene fotografije tako postaju siguran prostor – idealizovano i imaginarno utočište, koje ih čuva od stvarnosti javnog prostora u kojem vlada diskriminacija i gruba podjela rodnih uloga nametnuta i definisana patrijarhalnim i heteronormativnim obrascima.
Fotografišući učesnike/ce – smještajući njihova tijela unutar grada, u žarište njihove svakodnevne borbe – Elodie ih čini vidljivim.
Lične priče osoba koje su fotografisane smještene su pored njihovih portreta, dajući tako fotografijama jednu drugu dimenziju života osobe čije lice prikazuju. Njihovim uporednim predstavljanjem posmatrači/ce postaju svjesni/e individualnosti ličnosti osoba koje posmatraju. Njihove priče su drugačije, protkane jedinstvenošću života, želja, strahova – postojanja. One odaju počast antifašističkoj heroini, one govore o načinu na koji se kroz umjetnost bore protiv nepravde, o umjetničkoj duši i ratnici koja se bori za jednakost i sigurnost svih LGBTIQ osoba.
Međutim, one ukazuju i na odsustvo svih onih čije portrete i priče možda nikada nećemo vidjeti. „Ovdje bi trebao da visi portret. Nažalost, u Sarajevu ga nije moguće izložiti bez rizikovanja sigurnosti i dobrobiti učesnika/ca. Ovaj znak nas podsjeća na njihovo prisustvo“, napisano stoji ravnopravno uz ostale portrete. On služi kao svojevrsno ogledalo svake LGBTIQ osobe koja stane ispred njega i u njemu prepozna svoje strahove i potrebu za sakrivanjem svog identiteta. Do njega je poruka anonimnog/e autora/ce koja kaže: „Otkriti prave sebe, osloboditi se otrova osuđivanja i mržnje prema svemu drugačijem od okvira norme, borba je koju mi kao društvo, ali najviše kao individue, moramo voditi. Ja stojim kao svjedok/inja.“ Ova poruka ima dvostruki značaj. S jedne strane, ona ukazuje na realnost svakodnevnog života LGBTIQ osoba, na sve prijetnje i opasnosti kojima su izloženi/e zbog društva u kojem žive. S druge strane, ona ukazuje na hrabrost fotografisanih osoba koje strah od mogućeg nasilja nije spriječio da svojim licima i tijelima svjedoče o svom postojanju.
Priča ovih lavova, kako ih s pravom naziva Elodie Grethen, ostat će zauvijek sačuvana na njenim fotografijama. U toku deset dana, koliko će izložba biti otvorena, svako ko želi može da čuje njihovu riku.
Tekst je objavljen uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Sarajevskog otvorenog centra i nužno ne održava stavove USAID-a niti Vlade Sjedinjenih Američkih država.
