Šesnaesto izdanje Pravo Ljudski Film Festivala održat će se u hibridnom formatu, od 1. do 6. decembra u Sarajevu, a zatim od 7. do 17. decembra online, na web platformi pravoljudski.org gdje će sve projekcije biti dostupne besplatno.
Piše: Vanja Šunjić
Kao i u godinama iza nas, selektorice na festival pokušavaju dovesti sve više filmova iz zemalja nedovoljno zastupljenih u festivalskom pejzažu Evrope, a koje imaju toliko toga s čime se i mi možemo poistovijetiti. Ove priče su inspirativne i važne za kulturni i socijalni trenutak u kojem se nalazi naše društvo, kako kroz politički, tako i kroz estetski i poetski kontekst, a Pravo ljudski film festival se na nalazi na tom raskršću misli, između kinematografije hitnosti i kinematografije otpora, ali i kinematografija različitosti koja donosi nove pejzaže i otvara nove teme.
U selekcijama poput one na Pravo ljudskom film festivalu teško je preporučivati filmove, jer tu subjektivne preferencije ne igraju najvažniju ulogu, svaka tema je važna i svaki film nam donosi određeni predložak o kojem treba da se zamislimo u kontekstu našeg vlastitog bivanja ovdje i sada, no kao prijedloge za gledanje, ovaj put sam izdvojila nekoliko filmova sa feminističkom, queer, LGBTIQ+ tematikom.
MOGUĆNOST ZA PRIMJERENI BIJES, Vika Kirchenbauer, Njemačka
Mogućnost za primjereni bijes predstavlja pokušaj vlastitog i samorefleksivnog oblika umjetničke kritike koja savremenu umjetnost, u njenoj produkciji, kao i njenoj prezentaciji posmatra iz klasne perspektive. Uz pitanja o sjecištima negativnog afekta i političkog djelovanja, film problematizira pojmove oko uzlazne mobilnosti koje polje savremene umjetnosti i proizvodi i pretpostavlja. Primjenjujući esejistički pristup, film reflektuje mnogostruka značenja distance u subjektivnom i društvenom smislu.
Rediteljicin povratak na selo u kojem je odrasla nakon više od deset godina odsutnosti označava polazišnu tačku za ovaj film, koji je Vika Kirchenbauer producirala povodom svoje prve institucionalne samostalne izložbe u Kunstverein für die Rheinlande und Westfalen, Düsseldorf. Fotografije snimljene na ovom putovanju kombinovane su sa skeniranim crtežima iz djetinjstva, audio knjigama, porodičnim fotografijama i košarkaškim kartama, kao i preoblikovanim scenama animirane serije koja ocrtava život Marie Antoinette kroz priču o fiktivnoj i rodno dvosmislenoj čuvarici. Postavljene na temeljni sloj bez slike, ove slike i sekvence bljeskaju i izlaze.
NAŠE TIHO MJESTO, Elitza Gueorguieva, Francuska
U filmu Naše tiho mjesto rediteljica Elitza Gueorguieva snima nastanak romana koji joj Bjeloruski alter-ego Aliona počinje o svom ocu, pomorskom avanturisti, fizičaru i sanjaru, koji je nestao uz tursku obalu 1995. godine. Uz proces gubitka i emancipacije kroz pisanje, rediteljica izmišlja svoj vlastiti vizuelni jezik koji pojačava napetost između sna i stvarnosti, poezije i sjećanja.
KAMILA I ULIKS, Diana Toucedo, Španija i Francuska
Kamila i Uliks je film Diane Toucedo s filozofkinjama Vinciane Despret i Donnom Haraway, adaptiran prema tekstovima The Camille Stories (objavljen u Haraway's Staying with the Trouble: Making Kin in the Chthulucene, 2016. i Despret's Autobiography un poulpe Sud, 2021.).
Redateljica Diana Toucedo sada ih je pretvorila u ispričano i djelomično animirano putovanje. Granica između poznatog i intuitivnog zamagljuje se u djelu koji privlači maštu, negdje između pripovijedanja, znanstvene fantastike i eksperimentalnog vizuelnog eseja.
Snimljeno kao oralna priča i prepiska između dvije naratorice, film prati načini života i umiranja među zajednicama na oštećenom planetu i njihov sve veći rast u novom području naučnih istraživanja: terolingvistici ili proučavanju jezika životinja.
NASLIJEĐE, Ephraim Asili, USA
Nakon gotovo desetljeća istraživanja različitih aspekata afričke dijaspore – i svog mjesta u njoj – Ephraim Asili debitira u dugometražnom filmu s Nasljeđem, zadivljujućim djelom smještenim gotovo u cijelosti unutar kuće u zapadnoj Philadelphiji, u kojoj zajednica mladih crnaca, umjetnika i aktivista čini kolektiv. Skriptirana drama likova koji pokušavaju raditi na političkom konsenzusu – dijelom temeljena na Asilinom vlastitom iskustvu u crnačkoj liberacionističkoj skupini – prepliće se s dokumentarnim sjećanjem na oslobodilačku grupu MOVE Philadelphia, žrtvu zloglasnog policijskog bombaškog napada 1985. godine. Neprekidno pronalazeći zajedništvo između politike, humora i filozofije, s crnačkim autorima i radikalima na rubovima, Nasljeđe je izvanredan film o svijetu kakav poznajemo.
NEVIDLJIVA POBUNA, Pilar Monsell, Španija
Jedan od najnepoznatijih ustanaka u španskoj istoriji, Pobunu kruha predvodile su žene u Kordobi, 1652. godine. Nema lica, nema ni imena. Nema njihove slike.
Kako možemo rekonstruisati geste otpora koje ne možemo vidjeti, pokazuje nam rediteljica Pilar Monsell, približavajući nam ove pejsaže otpora i stalno nas tjeraljući na propitivanje možemo li i moramo li mi više od generacija žena nakon kojih smo stasale.
NEONSKI FANTOM, Leonardo Martinelli, Brazil
Dostavljač sanja da ima motocikl. Rečeno mu je da će sve biti kao u glazbenom filmu. Martinelliev pandemijski dokumentarni mjuzikl osvojio je Golden Pardino – Leopards of Tomorrow nagradu na ovogodišnjem Locarno Film Festivalu a mladi queer reditelj dolazi u Sarajevo prezentirati svoj rad i razgovarati s publikom.
TRASIRANJE UTOPIJE, Nick Tyson i Catarina de Sousa, Portugal, USA
Putovanje u queer dimenziju, preko prostora, kroz vrijeme. Queer tinejdžeri sanjaju budućnost, dok je konstruisana ratna mašina. Ljubav će pobijediti. Oni će promijeniti svijet.
PRVI ROĐENDAN NAKON KRAJA SVIJETA, Farah Hasanbegović, Bosnia i Herzegovina, Mađarska Portugal, Belgija
Smak svijeta dolazi godinama. Na raskršću između kuharske emisije i animiranih slika, djevojčica se prisjeća svog prvog susreta s depresijom i animacijom docrtava sve ono poznato što je okružuje tog rođendana, ali i dalje.
Članak je nastao uz podršku Programa podrške zaštiti ljudskih prava USAID/INSPIRE. Članak je objavljen uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj članka/bloga isključiva je odgovornost Sarajevskog otvorenog centra i nužno ne odražava stavove USAID-a niti Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
