PIŠE: Vanja Šunjić
Štetnost POPS hemikalij
POPs hemikalije (Persistent Organic Pollutants) predstavljaju dugotrajne organske zagađujuće supstance odnosno organska jedinjenja koja su toksična po ljude i ostali živi svijet, bioakumulativna su i perzistentna u životnoj sredini. Ova jedinjenja su otporna na fotolitičku, hemijsku i biološku degradaciju, što omogućava da u životnoj sredini ostanu nepromijenjena dugo vremena. POPs hemikalije su slabo rastvorne u vodi, a veoma dobro u mastima, pa lako prolaze kroz fosfolipidne strukture bioloških membrana, nakon čega se deponuju u masnom tkivu živih bića, kao i drugim tkivima s visokim sadržajem lipida. POPs hemikalije su obično djelomično isparljive, što omogućava njihov atmosferski transport na velike udaljenosti. Sve ove osobine obezbjeđuju široku rasprostranjenost ovih jedinjenja u životnoj sredini, čak i u onim regijama u kojima nikada nisu bile korištene, kao što je Grenland.
Ova svojstva POPs hemikalija čine da one postanu jedna od glavnih tema u oblasti zaštite životne sredine za koje je prepoznata potreba za strateškom akcijom na globalnom nivou. Kao odgovor za sistemsko globalno rješenje problema POPs hemikalija, donešena je Stokholmska konvencija o POPs hemikalijama koja je stupila na snagu 2004. godine.
U medijima o POPs supstancama slušamo samo tokom ekoloških katastrofa poput one kada je u banjalučkom Incelu iscurio opasni piralen, no POPs supstance postoje svuda oko nas, te da je njihova količina u našim tijelima sada već stalna i prenosi se na naredne generacije, pa se zbog toga koncentracija ovih opasnih materija danas mjeri u plazmi krvi i majčinom mlijeku. Taloženje ovih supstanci u ljudskim organizmima može izazvati niz degenerativnih promjena koje mogu uzrokovati karcinom, neplodnost, zarazne i hronične bolesti, oboljenja nervnog i respiratornog sistema i drugih organa.
Povezanost s klasnom dimenzijom i rodom
Iako smo POPs supstancama svakodnevno izloženi kroz privatnu i profesionalnu sferu življenja, rod i klasni status uveliko utiču na to koliko će neka osoba dolaziti u dodir s ovim vječnim hemikalijama. POPs supstance su prisutne u našem namještaju, odjeći i obući koja je impregnirana različitim premazima koji sprječavaju gorenje i vodopropustljivost materijala, u dekorativnoj i kozmetici za higijenu, u hrani, posuđu koje se koristi za pripremu hrane, sredstvima za čišćenje itd. Roba koja prolazi strože kontrole i na čijim deklaracijama se može naći da ne sadrži ove supstance, dostiže znatno veću tržišnu vrijednost i nije dostupna svima. Osobe s nižom platežnom moći kao i one s nižim obrazovanjem i mogućnošću da se educiraju su mnogo više izložene riziku da kupuju robu koja sadrži više POPs supstanci.
Zbog tradicionalnih rodnih uloga u bh. društvu, pitanje roda je jako bitno kada govorimo o perzistentnim zagađivačima. U našem patrijarhalnom društvu, uglavnom se žene bave higijenom prostora i koriste deterdžente koji sadrže veliki broj POPs supstanci. Žene su zadužene i za njegu starih i bolesnih osoba u kojoj se koristi veliki broj dezinficijenasa u kojima se nalaze POPsovi. Spremanje obroka je takođe ženska stvar, a osim što veliki broj namirnica sadrži POPs supstance, kao i neko teflonsko posuđe premazano ovim jedinjenjima, žene u ruralnim područjima naše zemlje hranu spremaju na šporetima koje koriste i za zagrijevanje prostora, a prilikom gorenja se oslobađa određena količina POPs supstanci. Koncentracija POPs supstanci mnogo je veća na periferijama gradova gdje su deponije i industrijske zone u kojima fabrike u zrak, zemljište i vodu ispuštaju ove supstance, nego u gradskim središtima i čistim ruralnim područjima, gdje je cijena kvadrature stambenog prostora znatno veća.
Najveći broj žena sa srednjom stručnom spremom u našoj zemlji je zaposlen u tekstilnoj industriji koja proizvodi obuću, odjeću, uniforme, navlake za auto industriju itd. i stalno su izložene POPs supstancama koje se nalaze u tekstilu. Žene u ruralnim područjima, osobito žene Romkinje nerijetko svoju egzistenciju ostvaruju tako što sakupljaju sekundarne sirovine ručno, bez rukavica i maski, a onda ih sortiraju, spaljuju dijelove kako bi oslobodile skupe metale, te višak pale, prilikom čega se oslobađaju POPs supstance. Mnogo žena u ruralnim područjima je zaposleno u i poljoprivredi, gdje se koriste pesticidi koji su puni POPsova.
Svi smo svakodnevno izloženi perzistentnim zagađivačima i unosimo ih u svoj organizam kroz hranu, higijenu i sve ono što nas okružuje. Ovo ne znači da ćemo se svi odmah razboljeti i umrijeti, jer taloženje ovih supstanci u našem organizmu stvara i određenu otpornost na njih, iako je važno da vodimo računa o svom zdravlju i izbjegavamo POPs supstance u mjeri u kojoj smo u mogućnosti. No, važno je problematizirati i pitanje roda i klase i neprivilegovanim slojevima društva, osobito onima čije uloge zahtijevaju veću izloženost POPs supstancama dati neophodna znanja o zaštiti i posljedicama, te im pružiti alternativu.
Članak je objavljen uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj članka isključiva je odgovornost Sarajevskog otvorenog centra i nužno ne odražava stavove USAID-a niti Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
