Piše: Azem Kurtić
Svake godine se 23. septembra obilježava Bi Visibility Day – Dan vidljivosti biseksualnih osoba (BVD). Taj se datum od 1999. obilježava nizom prigodnih događanja koji podsjećaju na mjesto biseksualne populacije unutar LGBT pokreta.
Biseksualnost, kao seksualna orijentacija, podrazumijeva emotivnu ili seksualnu privlačnost prema osobama i muškog i ženskog roda/spola. Radi se o širokom terminu koji uključuje mnogo toga: osobe koje privlače i muškarci i žene; osobe koje, uglavnom, privlači jedan rod/spol, ali ne isključuju privlačnost ka drugom rodu/spolu; osobe koje svoj seksualni identitet doživljavaju kao fluidan i promjenjiv; osobe koje posmatraju koncept privlačnosti “bez obzira na spol/rod”, te su im drugi aspekti bitniji pri utvrđivanju privlačnosti; osobe koje ne smatraju da postoje samo dva roda i da ljude privlače jedan, drugi ili oba.
Biseksualnost je često nevidljiva, pa je zbog toga isključena iz medija, gej i lezbejskih zajednica, istraživanja i zakona, pa su zbog toga biseksualne osobe izložene većem stepenu diskriminacije. Budući da se ova orijentacija smatra “prelaznim oblikom”, biseksualne osobe su često na margini čak i unutar same LGBT+ zajednice.
Naša prva sagovornica smatra da su biseksualne osobe u Bosni i Hercegovini nedovoljno vidljive jer ne postoji mreža ili organizacija koja se pobliže bavi problemima i potrebama ove grupe. “Diskriminacija postoji od strane društva kao i same zajednice. Riječ ‘biseksualnost’ kao da je još uvijek tabu. Mnoge biseksualne osobe još uvijek izbjegavaju taj termin te se radije ne identificiraju kao takve. Osobno sam nekoliko puta doživjela negativne situacije kao što su potpuno negiranje biseksualnosti kao seksualne orijentacije, komentare poput ‘nisi se još odlučila’, ‘još uvijek se tražiš’, te pitanja ‘koji spol preferiraš/kojem više naginješ?’. Više puta sam se našla u situaciji u kojoj mi osobe druge seksualne orijentacije pokušavaju objasniti šta je to biseksualnost. Smatram da svaka osoba zna najbolje kako se on ili ona osjeća, bez da druge osobe nameću svoja pravila kako bi sebi olakšali shvaćanje biseksualnosti. Bitno je samo da poštujemo osjećaje, te identitete svake osobe onakvi kakvi jesu, to jest individualni i osobni”, kaže R.P.
Nakon njene izjave, odlučili smo se pitati i organizacije koje se bave LGBT+ pravima da li imaju u planu obilježavanje vidljivosti biseksualnih osoba. Aktivnosti se uglavnom svode na obilježavanje ovog dana kao što to radi Sarajevski otvoreni centar organizirajući druženje za zajednicu, ili dijeljenjem objava o ovom danu na društvenim mrežama. Tuzlanski otvoreni centar (TOC), iako nedavno osnovana organizacija, će BVD obilježiti putem društvenih mreža, što je opet veliki korak, jer se barem na jedan dan biseksualnost dovodi u javni prostor.
“Biseksualne osobe, pored toga što su diskriminisane u društvu jer pripadaju LGBTI populaciji, bivaju diskriminisane i od strane LGBTI zajednice u smislu negiranja njihovog identiteta. Često se kaže da su biseksualne osobe zapravo gej ili strejt, ali to ne žele priznati, da su neodlučne, igraju se… Pritisak društva čije su norme i percepcija seksualnosti binarne čine težim proces samoidentifikacije i samodefiniranja biseksualnih osoba. Dan vidljivosti biseksualnih osoba podsjetnik je da slovo B ne smijemo izostavljati u borbi za ravnopravnost LGBTI osoba”, kaže Dajana Bakić, izvršna direktorica TOC-a.
Veoma bitna karika u povećanju vidljivosti LGBT+ osoba, pa tako i biseksualnih u toj grupi, predstavljaju mediji. Nažalost, mediji u Bosni i Hercegovini još uvijek ne posvećuju dovoljno prostora LGBT+ temama, a među onima koji i posvećuju, veliki je dio onih koji samo izvještavaju o dešavanjima za ili u zajednici. “Ono malo medijske vidljivosti, van heteronormativnosti, smješteno je pod zajednički LGBTI kišobran, od kojih je u primjeni zasebno najčešće prisutno G (gay), čime se dodatno marginalizuje položaj lezbejki, biseksualnih, trans* i interspolnih osoba. Vjerujem da predstavnici/e medija nemaju svjesnu namjeru da isključuju teme koje se tiču biseksualnosti već ne smatraju da je nužno zasebno o svakom ‘slovu’ pisati. Većini je teško da se izbori za medijski prostor kad je riječ o bilo kojoj temi van dnevne politike, pa se vjerovatno rukovode time da je dovoljno to malo prostora generalno posvetiti LGBTI temama”, riječi su novinarke Kristine Ljevak.
Kristina već godinama kontinuirano i predano izvještava o LGBT+ temama, a budući da je slobodna novinarka, ove teme je kroz svoj angažman dovodila u različite medije. “Ne znam kakav je odnos zajednice prema biseksualnim osobama, ali je problem u generalnoj percepciji koja podrazumijeva da je biseksualnost nešto poput ‘šandoprca’ što će proći. Mogu samo pretpostaviti kako se osjećaju osobe čiji se seksualni identitet doživljava kao faza, do mirne luke i bračnih voda sa osobom suprotnog spola. Ukupne prilike na aktivističkom nebu cijelom problemu odmažu, posmatrajući aktuelne prilike u Srbiji (što ne znači da u BiH ne bi bilo isto kada ako jednog dana oranizujemo paradu ponosa), i pitam se kako očekivati da ukupna javnost ima senzibilitet ako se aktivisti/ce ne mogu međusobno dogovoriti treba li nam parada ponosa ili ne”, dodaje Kristina.
“Bez uzimanja biseksualnosti u obzir bilo bi nemoguće razumjeti seksualna ponašanja kod muškaraca i žena, niti bi bilo moguće razumjeti konflikte koji iz toga proizlaze”, rekao je Sigmund Freud (1856. – 1939.). Ovaj austrijski neurolog koji se smatra osnivačem psihoanalize, predstavio je termin urođene biseksualnosti, odnosno, predispozicije ka biseksualnosti. Dakle, Freud je smatrao da smo svi pomalo biseksualni! To je kasnije na neki način svojim istraživanjem potvrdio američki biolog i profesor entomologije i zoologije Alfred Kinsey (1894. – 1956.). Putem svojih izvještaja i tzv. Kinseyeve skale, nastojao je opisati seksualnu historiju osobe i epizode njihove seksualne aktivnosti u određenom periodu. Kinseyeva skala ide od 0 (ekskluzivno heteroseksualan/a) do 6 (ekskluzivno homoseksualan/a). Njegovo istraživanje je dokazalo preovladavanje biseksualnosti, a rad iz 1948. godine, Seksualno ponašanje muškaraca, pokazuje da je “46% muške populacije imalo heteroseksualne i homoseksualne odnose ili su reagirali na osobe oba spola tokom svog odraslog života”.
Za više informacija o svemu ovome, ali i samo biseksualnosti, pročitajte tekst koji je naš portal objavio 3. marta 2013. godine. https://lgbti.ba/biseksualnost/
Dok LGBT+ zajednica vodi bitke na različitim frontovima borbe za osnovna ljudska prava, biseksualne osobe ostaju po strani, uključene u borbu, ali na neki način isključene u ubiranje plodova iste. Zbog toga, našoj biseksualnoj braći i sestrama čestitamo Dan vidljivosti biseksualnih osoba! Živjela ljubav na dva fronta!
