Izvor: Bljesak.info
LGBT osobe u BiH svakodnevno se suočavaju s diskriminacijom, a njihova prava se često krše. Iako su LGBT osobe sve vidljivije u našem društvu, još uvijek se rijetko odlučuju javno govoriti o svojoj seksualnoj orijetnaciji ili rodnom identitetu. Razlog tome je česta izloženost raznim oblicima diskriminacije, prozivkama, a nisu rijetki ni otvoreni fizički napadi.
Iako neke osobe nisu javno rekle da su lezbejke, gejevi, biseksualne ili trans* osobe, pojedinci skloni pretpostavkama i predrasudama nerijetko zlostavljaju, kako verbalno, tako i fizički, osobe za koje pretpostavljaju njihovu orijentaciju.
U policiji nema zabilježenih napada
Iz MUP-a HNŽ-a za Bljesak.info su rekli kako nemaju zabilježenih napada na LGBT populaciju, no to ne znači da ih nema.
R.I. iz Mostara outovala se samo bliskim prijateljima, a za Bljesak.info je rekla kako je više puta osjetila neprijateljstvo, te je doživljavala verbalne napade, jer su osobe pretpostavile njenu orijentaciju.
”Ali nikada ne bih prijavila napad našoj policiji, jer mislim da su i oni puni predrasuda”, rekla nam je R.I.
Proces otkrivanja samog sebe, pa i drugima, jako je složen proces, u ranijem intervjuu za Bljesak.info je objasnila M.I. iz Mostara, koja je istaknula kako se outovala samo pojedinim osobama za koje je znala da je neće osuđivati. Ona pak nikada nije imala napade, a i da joj se dogode ne bi ih prijavila policiji.
‘’Nikada ne bi prijavila napad policiji jer nema koristi. To je izlaganje i otkrivanje bez potrebe. Možda bih čak bila sklona i njihovom osuđivanju, za nikakve ili minimalne kazne. A napadač će se nastaviti isto, možda i gore, ponašati, pa bi se samo postigao pogrešan efekt’’, rekla je M.I.
Sarajevski otvoreni centar (SOC) već dvije godine educira službenike o pravima LGBT osoba, te vjeruju da se edukacijama može postići razumijevanje.
Predrasude
”Svi mi, nažalost, u sebi nosimo različite predrasude prama raznim ljudima, pa samim tim ni policijski službenici/e nisu izolirani. Mi već dvije godine radimo edukaciju policijskih službenika/ca o pravima LGBT osoba, te korektnom postupanju prilikom prijavljivanja slučajeva diskriminacije i nasilja nad LGBT osobama. Mi vjerujemo da se kroz edukacije može doprinijeti boljem razumijevanju i toleranciji”, rekla je za Bljesak.info Lejla Huremović, aktivistica SOC-a.
Inače, Sarajevski otvoreni centar u sklopu pravnog savjetovanja za LGBT osobe je u 2015. godini zabilježio šest slučajeva diskriminacije i pozivanja na diskriminaciju i 17 zločina iz mržnje. Ovi podaci su porazni i govore nam upravo o potrebi za regulacijom zločina iz mržnje i u Federaciji BiH, budući da još uvijek ovo pitanje nije regulirano.
Po mišljenju Huremović, vidljivost je jedino rješenje za pozitivne promjene svakodnevnog života lezbejki, gej, biseksualnih i trans* osoba u našoj državi,a tome svjedoče sve države svijeta.
”Što je veća vidljivost, što je masovnija borba, veće su i mogućnosti za promjene i kvalitetniji život. Da, vidljivost zna donijeti i nasilje, ali nasilje, nažalost, postoji i bez vidljivosti, samo se o njemu malo zna. Protiv nasilja se svi zajedno moramo boriti, ne okretati glavu kada se dešava i obavezno prijavljivati slučajeve nasilja i diskriminacije”, zaključila je Huremović.
Edukacija je rješenje
Edukacija je zasigurno jedan od osnovnih načina da se doprinese smanjenju diskriminacije.
Poražavajući su rezultati ankete koju je Bljesak.info proveo u četiri osnovne škole u Mostaru. Podsjetimo, prema tim podacima većina ispitanih zna što znači LGBT. No, zabrinjavajuće je da od ukupno 264 učenika, koliko ih je sudjelovalo u anketi, većina njih smatra da je homoseksualnost bolest. Kad je u pitanju obrazovni sustav, anketa je pokazala kako se u njemu ne pridaje dovoljno pozornosti ljudskim pravima, ali i seksualnom odgoju. Naime, većina učenika odgovorila je kako nije dovoljno upoznata s pravima manjina u BiH. Većina učenika smatra kako nedovoljno uči o seksualnosti. Tako je njih 141 odgovorilo kako ne uči dovoljno o tome u školi, 57 kako ne uči, ali da bi željelo učiti, dok 30 učenika smatra kako o tome dovoljno uče. Čak 22 posto učenika je odgovorilo kako su svjedočili ismijavanju i napadnu na LGBT osobe, a poražavajuće je to da bi većina ispitanih zaboravila na prijateljstvo ukoliko bi im prijatelj priznao da je homoseksualac.
Iz Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH ranije su za medije rekli kako državni organi zaduženi za održavanje reda i imaju prvenstvenu obvezu reagirati u situacijama napada na LGBT populaciju, a sudovi imaju mogućnost izricanja težih kazni za kaznena djela počinjena iz mržnje.
Na stručnim edukacijama i seminarima koji su održani u protekloj godini je zaključeno kako je potrebno izmijeniti Zakon o zabrani diskriminacije BiH tako da jasno definira temelje na kojima je diskriminacija zabranjena i da se eksplicitno navedu: seksualna orijentacija, rodna pripadnost, rodno izražavanje i interseksualni status. Također je potrebno provoditi Zakon o zabrani diskriminacije BiH, izradom i usvajanjem višegodišnje strategije i akcijskog plana za borbu protiv diskriminacije koji bi se primjenjivali u cijeloj državi, kao i da je u svrhu borbe protiv homofobije i predrasuda unutar institucija potrebno educirati i informirati suce, tužitelje, policijske službenike i državne službenike o diskriminaciji LGBT osoba. Institucija ombudsmana BiH treba izraditi poseban izvještaj o stanju prava LGBT osoba u BiH, koji će služiti kao osnova za razvijanje daljih radnji i politika da putem medija, institucija i obrazovnog sustava izvrši mainstreaming društvene prihvaćenosti i inkluzije LGBT osoba kako bi se spriječila buduća diskriminacija i incidenti koji se temelje na mržnji.
U Bosni i Hercegovini vlada velika netrepeljivost i diskriminacija prema svima koji su drugi i drugačiji, a pogotovo prema LGBT osobama, koji su još uvijek, za većinu našeg društva nepoznanica.
