Piše: Bojana Vasić
Foto: SOC, inmedia.ba
Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda propisuje jednaku dostupnost svih prava svakoj osobi i obavezuje države potpisnice da osiguraju propisana prava i slobode, ali nažalost, u njenom tekstu nigdje nije eksplicitno zabranjena diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta. U cilju otklanjanja ovog nedostatka, Komitet ministara Vijeća Europe usvojio je specifičnu Preporuku Vijeća Europe o mjerama borbe protiv diskriminacije zasnovane na seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu.
Prije dvije godine, Sarajevski otvoreni centar je nakon izvršenog monitoringa rada državnih institucija objavio izvještaj pod nazivom Praćenje provedbe Preporuke Vijeća Europe o mjerama borbe protiv diskriminacije zasnovane na seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu koji je nastao u okviru projekta praćenja implementacije Preporuke Komiteta ministara Vijeća Evrope državama članicama o mjerama za borbu protiv diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije ili rodnog identiteta u Bosni i Hercegovini. Izvještajem je predstavljena analiza uspjeha bh. vlasti u implementaciji Preporuke Vijeća Europe o mjerama borbe protiv diskriminacije zasnovane na seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu.
Kako se u izvještaju, navodi jedina mjera koju su u 2012. godini, dvije godine nakon usvajanja Preporuke, bosanskohercegovačke vlasti preuzele u skladu sa Preporukom bilo je uključivanje seksualne orijentacije i seksualnog izražavanja u Zakon o zabrani diskriminacije BiH. Međutim, ovaj zakon i dalje pruža slabu i neadekvatnu zaštitu lezbejkama, gej i biseksualnim osobama u nedostatku drugih mjera.
Vlasti nisu do tada usvojile nikakve druge mjere za provođenje zahtjeva Preporuke. Nije provedena revizija postojeće legislative i drugih mjera koja je mogla, direktno ili indirektno, dovesti do diskriminacije, nije postojala odredba za zaštitu od diskriminacije na osnovu rodnog identiteta i nije uvedena sveobuhvatna strategije usmjerena na rješavanje problema javne diskriminacije i na suzbijanje predrasuda i stereotipa.
Od izdavanja ovog izvještaja do danas došlo je do određenih promjena u provođenju zahtjeva Preporuke. Predrasude zasnovane na seksualnoj orijentaciji, ali ne i na rodnom identitetu, kao motiv krivičnog djela uzimaju se kao otežavajuća okolnost u krivičnim zakonima Republike Srpske i Brčko Distrikta od 2010. godine, ali ne i u Krivičnom zakonu Federacije BiH. Do promjene je došlo u Krivičnom zakonu RS-a u kojem se od 2013. godine kao otežavajuće okolnosti, osim predrasuda zasnovanih na seksualnoj orijentaciji, uzimaju u obzir i predrasude zasnovane na rodnom identitetu.
Također, došlo je do pomaka na polju posebne obuke za policijske službenike, pa je tako Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, u suradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom, razvilo modul obuke o krivičnim djelima motivisanim predrasudama na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta za policijske službenike_ce koji je korišten u sklopu permanentne obuke ovog ministarstva u 2014. godini.
Iako na nivou BiH nema zakona koji zabranjuje govor mržnje ili podstrekivanje na mržnju na osnovu seksualne orijentacije ili rodnog identiteta, u Republici Srpskoj nedavno je usvojen Zakon o javnom redu i miru, koji bi se mogao koristiti u istu svrhu.
Možemo zaključiti da je u protekle dvije godine došlo do napretka provedbe Preporuke Vijeća Europe o mjerama borbe protiv diskriminacije zasnovane na seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu. Međutim, napredak je spor i nedovoljan, a vlasti u BiH ne preuzimaju aktivnu ulogu u zaštiti i unapređenju prava LGBT osoba. Bosna i Hercegovina nije pokazala interes, te nema strategiju za provedbu ove Preporuke i nedovoljno je aktivna na polju zaštite LGBT prava.
S obzirom da BiH treba preuzeti predsjedanje Odborom ministara Vijeća Europe idućih šest mjeseci i da je to najznačajnija vanjskopolitička aktivnost koju je imala do sada, pitamo se da li možemo očekivati sazrijevanje javne vlasti kada je u pitanju kršenje prava njenih građana_ki.
