Prije samo nekoliko mjeseci, niko nije mogao zamisliti kakav scenarij čeka superiornu vrstu živih bića – ljudski rod koji vlada planetom (ili se samo tako ponaša).
Bahatost je pobijedila inteligenciju u borbi sa, ljudskom oku, nevidljivim neprijateljem. Shvatili smo da nas ignoriranje, ismijavanje, omalovažavanje „neprijatelja“, i drugi odbrambeni mehanizmi neće spasiti od poraza.
Piše: Aida K.
Naređeno je povlačenje. Ispraznili smo police supermarketa, marketa i piljara, vodeći se mišljenjem „ako ja ne kupim, kupit će neko drugi, i onda će biti kasno za mene“. I tako, naoružani sapunima, maskama i dezinfekcijskim sredstvima čuvamo položaj u svom domu, brojeći dane do isteka roka namirnicama koje baš i ne volimo, ali smo kupili #zanedajbože. Nije nam trebalo dugo da shvatimo da život u četiri zida nije život. Sve presječene oblike socijalizacije pokušavamo staviti na online infuziju, da prežive do ponovnog susreta, da utažimo žeđ za dodirom, zagrljajem, pa čak i najobičnijim rukovanjem. Čekamo da prođe. Uskoro, nadamo se. Sjećanjem kitimo maštu o kraju izolacije, o svečanom paljenju maski natopljenih ostacima dezinfekcijskog sredstva, o zvuku zdravica koji će nas pratiti duboko u noć. Znamo da će proći. Sjećanje na ono što smo imali daje nam mogućnost da najljepšim bojama ukrasimo sliku budućnosti i okačimo je na zid nade.
Ogrnuti samosažaljenjem dok kauč ispred TV-a poprima oblik našeg tijela, zaboravljamo da ima i onih ljudi koje je bh. društvo izoliralo, ili pokušavalo izolirati, mnogo prije proglašenja pandemije uzrokovane virusom COVID-19; Onih od kojih mnogi predstavnici/ce vlasti, zastupnici/ce, institucije, vjerski lideri, slučajni prolaznici, komšije, uža i šira rodbina, ali i članovi nuklearne porodice, traže da sakriju sebe i ono što oni jesu, u zidove vlastitog srama; Onih koje je pandemija ostavila zatočene sa ljudima koji ne prihvataju njihovu seksualnu orijentaciju/rodni identitet, ili od kojih to posljednjim atomima snage pokušavaju sakriti; Onih koji su odsječeni od svoje LGBTIQ zajednice, sekundarne porodice koju su izgradili i koja je za neke jedina koju imaju.
U životu koji je velikim dijelom protkan borbom za pravo na život, trenutna situacija može ostaviti velike tragove na psihičko zdravlje LGBTIQ osoba. Nastojeći da pomognu svim LGBTIQ osobama kojima je to potrebno, da prebrode novonastalu situaciju, Sarajevski otvoreni centar, u saradnji sa Fondacijom Krila nade, od ranije dostupno besplatno peer to peer i psihološko savjetovanje, premjestili su u online sferu, kako bi ostali dostupni za one kojima je potrebna pomoć u pronalaženju pozitivnih misli, jer je važno osnažiti duh, sliku budućnosti na zidu nade obojiti vjerom u bolje, empatičnije društvo, koje cijeni vrijednost slobode i koje neće olako shvatati traženje izolacije za određene društvene skupine i njihovo „sklanjanje u svoja četiri zida“, ali i vjerom da ćemo u bližoj budućnosti imati život kojem ćemo se moći vratiti.
Tea Raguž, peer to peer savjetnica pri Sarajevskom otvorenom centru, u razgovoru za naš portal kazala je da u svom radu nastoji u potpunosti osigurati sigurno okruženje za razgovor i savjetovanje, pa je to učinila i kada su nastupili problemi uzrokovani pandemijom COVID-19, odnosno kada je face to face rad peer to peer savjetovanja privremeno obustavljen. „Iako me LGBTIQ+ osobe nisu kontaktirale za savjetovanje, svojim trenutnim i prošlim klijentima koji su dolazili na peer to peer savjetovanje poslala sam personalizirane poruke. Sadržaj poruka uključivao je pitanja o mentalnom zdravlju, generalnoj dobrobiti te informacije o realizaciji peer to peer savjetovanja online putem e-maila, Viber ili WhatsApp aplikacija kako preko poruka tako i telefonskim pozivom“, dodala je Raguž.
„Svi se nalazimo u situaciji koja je nova i neočekivana te nemamo informacije o tome kada će se sve oko pandemije COVID-a 19 smiriti. Okolnosti zahtijevaju da svaka osoba bude više u kontaktu sa članovima svoje porodice bez obzira na dinamiku koja tu postoji. Radi toga postoji mogućnost povećanja anksioznosti, osjećaja tuge i nemoći radi dugotrajnog boravka u okolini koja nije podržavajuća po pitanju mnogo toga, konkretno u ovom slučaju seksualne orijentacije/rodnog ideniteta“, kazala je Raguž. Upravo zbog toga, kako dodaje, Sarajevski otvoreni centar nudi besplatno peer to peer savjetovanje te besplatno psihološko savjetovanje u suradnji sa fondacijom Krila nade. „Oba oblika savjetovanja odvijaju se online putem na način koji klijentima najviše odgovara. Pored toga, live peer to peer savjetovanje ja kao peer to peer savjetnica radim jednom sedmično, svake srijede u 20:00 na Instagram profilu“, navodi Raguž.
Marija Šarić, direktorica Fondacije Krila nade, kao najveći problem sa kojim se trenutno suočavaju LGBTIQ osobe vidi odsječenost od zajednice i nemanje privatnosti, kao i odsječenost od partnera/ica, pojačanom anksioznošću i nepredvidljivošću nevidljivog neprijatelja (virusa). Upravo zbog toga su, kako je navela Šarić, odmah organizovale krizne telefone i ponudile mogućnost kontaktiranja putem besplatnih online aplikacija, Viber, WhatsApp, Skype.
„Sa svim korisnicama/korisnicima naših usluga smo odmah stupile/stupili u kontakt i svi su odmah bili podržani online zbog prevencije i sigurnosti. Također smo u redovnom kontaktu sa SOC-om. Online rad ima svojih i prednosti i mana, ali je u ovoj situaciji najbolji način komunikacije, nije idelan, ali je učinkovit“, dodala je Šarić.
Kako je navela Raguž, live peer to peer savjetovanje se pokazalo kao jako dobar način povezivanja sa zajednicom i pružanja podrške i pomoći. „Mnogi članovi zajednice koji još uvijek nisu spremni da se upuste u proces peer to peer savjetovanja radi nesigurnosti ili bilo koje druge prepreke upravo putem live savjetovanja na Instagramu mogu pitati pitanja koja ih zanimaju ili potražiti savjete. Generalno pitanja se odnose na očuvanje mentalnog zdravlja u vrijeme pandemije i izolacije, također se ponegdje spomene i razgovor o motivaciji za učenjem. Puno pitanja se odnosi na savjete šta raditi, čitati, vježbati te generalno kako provoditi vrijeme u izolaciji na što zanimljiviji način“, kazala je, te dodala da ovakav vid savjetovanja ima i svoje prednosti, ali i nedostatke. „Iako doprinosi osjećaju zajedništva i povezanosti unutar LGBTIQ+ zajednice može se desiti da se osobe ne osjećaju sigurno i spremno da javno iznesu ličnu problematiku, stoga ukoliko nekome iz zajednice treba razgovor, podrška ili savjet može me kontaktirati na email: [email protected]“, naglašava Raguž.
„U ovom trenutku svi zajedno dijelimo zajedničko iskustvo izolacije, iskreno se nadam da će ovo iskustvo biti lekcija ljudskom rodu da imaju više empatije za one koji su čitav svoj život izolirani zbog stigme i neodobravanja društava u kojima žive“, rekla je Šarić, dodajući da je „osobno pogođena govorima mržnje raznoraznih dušebrižnika i okrivljivanja LGBTIQ zajednice za pojavu “corone”, seksizam, šovinizam i nacionalizam je zamijenjen virusizmom.
Za kraj, Raguž je dodala da je u ovoj situaciji bitno biti u kontaktu sam sa sobom ali isto tako je jako bitno održavati kontakt sa zajednicom na adekvatan način. „Online kafe, predavanja i druženja su super stvari koje doprinose održavanju i produbljivanju kontakta sa zajednicom i na taj način jačaju naše mentalne i socijalne kapacitete“, kazala je.
