PIŠE: Nikolina Todorović
Volim Gretu Thunberg. I ne znam otkuda i zašto tekst instinktivno započinjem baš tim riječima.
Možda jer sam do sada rijetko govorila o tome, a potajice sam pratila njenu borbu od samog početka. Možda ipak zbog toga što će Greta za mene zauvijek ostati prva asocijacija na skandinavske zemlje (dakle, Greta, a odmah poslije nje – Ikea). Ili, na koncu, možda zbog toga jer sam upravo jučer pročitala vijest da je Greta Thunberg uhapšena na protestima u Velikoj Britaniji, i u tom trenutku pomislila – Svijete, kuda ideš? Kuda? Kad u tebi imaju samo ljudi koji ruše Palestinu ili hapse aktiviste? O tome još uvijek mislim, o onome – kuda, svijete, i stoga mi nije lako usmjeriti tekst na jedinstvenu cjelovitost, kada svuda naokolo osjećam raspuknuća.
Premda nikada nisam istraživački duboko uranjala u hronološki pregled skandinavske queer umjetnosti, odavno mi je jasno da je riječ o kulturnoj i povijesnoj regiji koja možda ponajviše u cijeloj Europi, u recentnom trenutku, podržava i ohrabruje LGBTIQ zajednicu.
To je, svakako, jedan od razloga zašto započinjem ovaj tekst. Naime, bilo mi je posebice važno da negdje unutar sebe napravim presjek toga koliko su me zapravo obilježile zemlje sjevera, odnosno koliko su utjecale na svakoga od nas. Mahom se u društvu pozivamo na rusku dušu, talijansku vrckavost i šarm, a gotovo nikada na standarde koje Skandinavija iznova, iz godine u godinu, premašuje i postavlja kao uzorne. U jednom momentu, dakle, osvijestila sam da je itekako važan trag unutar queer umjetnosti i aktivizma zacrtala upravo Skandinavija.
Scandinavian Sleeping & Living – nerijetko se našalim kada nekome želim dobaciti da je zaglavio u hedonizam. No, zapravo, upravo bih nešto od tog skandinavskog sna i života poželjela svima nama. Ponajprije, da nam budu ogledalo u svijetu konstrukcije politike i ekonomije.
Usprkos tome, još jedan od razloga zbog kojih započinjem tekst jeste moja želja da u Queer inventuri predstavim finskog umjetnika Toukoa Laaksonena (1920. – 1991.), poznatijeg pod imenom Tom of Finland.
Laaksonen je odavno, od strane kritika i društva, prozvan jednom od najutjecajnijih ličnosti u gej kulturi dvadesetog stoljeća.
Posebice je zanimljivo to da je Tom of Finland poznat po sljedećem: crtežima s dominantno, gotovo isključivo, naglašenim homoerotskim temama i motivima. Jedan je od rijetkih autora koji su od homoerotike izgradili svoju umjetnost, izričaj, ali ujedno i pomjerili cjelokupan poredak savremene umjetnosti. Upravo zbog toga mi je bilo važno da u Inventuri ne izostavim autora čije se ime gotovo ikonski veže uz pojam queer umjetnosti.
Prenaglašena muževnost i seksualnost su dvije osnovne karakteristike u crtežima ovog autora. Zanimljivo, Tom of Finland u svojim crtežima isključivo predstavlja muškarce. Dakle, homoerotika u slučaju ovoga autora iskazana je preko tijela, oblina, izgleda, stava i odnosa dvojice muškaraca.
Promatrajući njegove crteže, može se zaključiti da autor polazi od onoga što držimo za arhetip muškarca; a potom tu sliku dekonstruiše i, naravno, parodira i demistificira. Slijedom toga, ne čudi da Laaksonen uprizoruje likove muškarčina – drvosječe, policajci, bajkeri… I, naravno, neizostavno – muškarci s brkovima. Mahom, dakle, muškarci koji stoljećima grade svoj imidž upravo na izraženom maskulinitetu.
Međutim, autor se ne zadržava samo na tome već uspijeva stvoriti veoma snažan efekat, usložnjava mušku seksualnost, tako što fetišizira. Naime, gotovo na svakom crtežu, Laaksonen oblači muškarca u crnu, krutu kožu; nerijetko muškarcima daje i bič u ruke; oblači ih u uniforme. Sve su to izvanredni momenti naglašavanja maskuliniteta, muške nadmoći, ali ovaj put iskorišteni upravo kao blistava parodija svemu tome.
Ipak, kada god želim progovoriti o značaju ovog autora, ja se vratim na jedno. I to je ujedno najveći razlog zašto se Tom of Finland našao u Queer Inventuri. Ukratko, to je autor čiji su homoerotski crteži donijeli prekretnicu u svijet poštanski markica. Touko Laaksonen je prvi autor koji je donio queer crteže na poštanske marke. Naime, u septembru 2014. godine, pošta u Finskoj, Itella Posti, objavila je poštanske marke s crtežima umjetnika Touka Laaksonena. Za queer umjetnost i aktivizam to je, rekla bih, povijesno važan događaj.
Potez finske pošte koji je označio hommage jednom od njihovih najslavnijih umjetnika, predstavio je nešto veoma značajno: tri crteža koji slave senzualni doživljaj svijeta, homoerotiku, ponos i seksualnost.
Zacijelo, poštanske marke s crtežima Laaksonena predstavljaju upravo to – dva ekstremno muževna muškarca, uniformisana, seksipilna, do krajnosti samouvjerena i ponosna, ali ujedno i zbližena vlastitim oblinama i tijelima.
Kada je takav crtež proputovao svijetom na poštanskim markama, trebalo nam je postati jasno zašto je Skandinavija pojam s toliko pozitivnih konotacija. Osim toga, upravo je na tim poštanskim markicama unutar cijeloga svijeta proputovala slika o postojanju queer umjetnosti i, naposljetku, queer zajednice.
Članak je objavljen uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj članka isključiva je odgovornost Sarajevskog otvorenog centra i nužno ne odražava stavove USAID-a niti Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
