Pandemija izazvana novim koronavirusom COVID-19 u potpunosti je promijenila naš način života. U trenucima kada smo svi bili zatvoreni u svoja četiri zida, ogolilo se značenje ove, (pre)često korištene floskule kojom homofobno, bifobno i transfobno društvo nastoji gurnuti LGBTI osobe na marginu njihovog postojanja. Nametnuti uslovi življenja i ponašanja za vrijeme pandemije odnose se na sve građane/ke. Međutim, najteže pogađaju one kojima se način života i ponašanja svakodnevno nastoji nametnuti, one kojima je heteronormativno društvo davno sagradilo zatvor nazvan “Četiri zida”, u koji žele zatvoriti njihovu slobodu.
Piše: Aida K.
Prajd, odnosno, povorka ponosa, još od svojih početaka, imala je za cilj podizanje svijesti o problemima sa kojima se LGBTI osobe svakodnevno susreću, borbu za jednaka prava, život bez diskriminacije i nasilja. Kao takva, još uvijek se svake godine organizuje u zemljama regiona, a po prvi put je, prošle godine, organizovana u Makedoniji i BiH. Međutim, ove godine to nije bilo moguće. Odgađanje povorke ponosa u BiH, ali i u zemljama regije, nije značilo da borba za prava LGBTI osoba prestaje, samo su se morali pronaći novi, alternativni, načini njenog vođenja. Na koji način su to uradili u Grčkoj, Bugarskoj, Makedoniji, BiH, a kako planiraju u Crnoj Gori, te kako je pademija utjecala na LGBTI zajednicu, razgovaralo se na Regionalnom Prajd panelu, koji je održan u petak, 18.09.2020. godine, u okviru programa petog dana Beograd Prajda i Nedjelje Ponosa. Kako je istakao Marko Mihailović iz Beograd Prajda, LGBTI zajednica je marginalizirana i vrlo često se krivi za širenje korone. Kako se to ne bi desilo i oni su, kao i većina organizacija u regiji, ove godine odlučili da većinu aktivnosti, predviđenih u Nedjelji Ponosa, provode online.
Regionalne povorke ponosa – ista borba, drugačija sredstva
Ovogodišnji European Pride se trebao održati u Grčkoj. Međutim, kako je rekao Evangelos Chouliaras, Thessaloniki Pride je morao biti odgođen zbog pandemije COVID-19. “Prvo smo morali odgoditi, a onda otkazati, zbog utjecaja brojnih faktora. Najveći faktor bila su državna uputstva, koja su bila protiv masovnih okupljanja. Drugi je bio sponzorstvo, jer su se mnogi sponzori povukli.” Također, istakao je i utjecaj psiholoških faktora. “Niko iz tima, nakon lockdown-a-, nije imao istu radost kao prije”, rekao je Chouliaras, istakavši da su željeli da European Pride 2020. bude što veći. Međutim, zbog ograničenih mogućnosti kretanja, to ne bi bilo moguće organizovati, te samim tim to ne bi bio European Pride u svojoj suštini.
Prošle godine u Skoplju i Sarajevu je održan prajd po prvi put. Nažalost, ove godine to nije bilo moguće. Kako je rekao Stefan Petrovski, iz Skoplje Prajda, kada su u februaru i martu počele restrikcije, počeo se javljati i strah kod ljudi, naročito kod LGBTI osoba koje su bile prisiljene da se, na neki način, ponovo vrate “u ormar”. Veliki broj LGBTI osoba se morao vratiti kući, živjeti sa svojim roditeljima, ili starateljima, ili ljudima koji ih ne prihvataju. Upravo zbog toga, kako je rekao, već u martu je zabilježen veliki broj zahtjeva ljudi koji su trebali pomoć vezanu za vlastito mentalno zdravlje. “Počeli smo razmišljati o tome kako možemo pomoći, i formirali smo malu facebook grupu koja je vrlo brzo postala velika. Tako da smo pomagali jedni drugima za vrijeme ovog perioda, od marta do danas”, dodao je Petrovski. Iako su se nadali da će se do juna, kada je bilo predviđeno održavanje drugog Skoplje Prajda, situacija popraviti, to se, nažalost, nije desilo, te je Pride Week održan online. “Mislim da je bilo dosta dobro, s obzirom na ograničeno vrijeme i ljude koji su mogli da pomognu sa resursima i održavanjem online aktivnosti. Pokušali smo dati sve od sebe i organizovati događaj koji će biti za zajednicu i od zajednice”, istakao je Petrovski.
Poslije prošlogodišnje, uspješno organizovane, prve Bh. povorke ponosa, Organizacijski odbor druge Bh. povorke ponosa je donio odluku o njenom odgađanju. Međutim, iako je protestna šetnja odgođena, Bh. povorka ponosa je ipak obilježena zauzimanjem javnog prostora uličnim akcijama, kao što je, između ostalog, postavljanje LGBTI zastava na trebevićku žičaru, održavanje performansa, akcije pod nazivom Ponos na četiri točka, ali i veliki broj drugih online aktivnosti. Akcija Ponos na četiri točka, odnosno vožnja automobilima dijelom rute kojom je prvobitno planirana šetnja, kako je rekao Amar Ćatović, ideja je koja je nastala kada su se suočili sa problemima, ne samo zbog epidemiološke situacije, nego i zbog institucijske diskriminacije. “Svi drugi protesti koji nisu LGBTI, nisu imali slične probleme. To je bio odgovor na epidemiološku situaciju i institucijsku diskriminaciju. Vrlo smo zadovoljni, jer i pored ove direktne institucijske diskriminacije, uspjeli smo da nađemo način da dobijemo javni prostor za LGBTI osobe”, rekao je Ćatović.
Sofia Pride je još jedan od ovogodišnjih prajdova koji je morao biti odgođen. Kako je istakao Simeon Vasilev, na dan kada je planirano održavanje Sofia Pride-a, 13.06.2020. godine, reproduciran je, ranije snimljen, live koncert, koji je do danas imao skoro 40.000 pregleda. To ih je navelo na razmišljanje da na sljedećem, fizičkom, prajdu imaju neku vrstu mješavine, odnosno dijelova programa koji će se održavati uživo, ali i dijelova koji će se emitovati online, kako bi im se pridružili i ljudi koji ne mogu biti fizički prisutni.
Danijel Kalezić, iz Montenegro Pride-a, osvrnuo se na sve ono što se u proteklom periodu dešavalo u Crnoj Gori, a što je imalo direktnog utjecaja na LGBTI zajednicu. Pored pandemije COVID-19, koja nam je svima zajednička, kako je rekao Kalezić, “išli smo od jedne nevejrovatne stvari koja se desila – konačnog usvajanja zakona o regisrovanom partnerstvu, što je bilo nešto za što smo se borili osam godina. Sa druge strane, tu su rezultati izbora, i sada imamo najmanje 27 zastupnika u Parlamentu koji će formirati Vladu sa druge dvije političke partije koji su im saveznici, a koji su orijentirani krajnje desno, koji su direktno protiv naših ljudskih prava, protiv prava žena, protiv seksualnih i reproduktivnih prava. To se sve desilo u svega nekoliko mjeseci. Ali mi ćemo nastaviti da se borimo, zato smo tu, i zato radimo sve ono što radimo”, istakao je Kalezić.
Ovogodišnji Montenegro Pride nije održan u ljetnom periodu, kako je planirano, zbog striktnih mjera donesenih u cilju sprječavanja širenja pandemije COVID-19. Međutim, kako je potvrdio Kalezić, to nije spriječilo političke partije da u vrijeme predizborne kampanje organizuju javne događaje i krše sve propisane zakonske mjere. “Nekoliko dana poslije izbora, oko 50.000 ljudi se okupilo na Glavnom trgu u Podgorici, i niko nije uhapšen, ali samo zato što je organizovan od srane političkih stranaka”, rekao je Kalezić, ukazujući na neravnopravan status LGBTI zajednice. Međutim, naglasio je da oni neće odustati, te da će u narednom periodu raditi na organizaciji Nedjelje Ponosa, u skladu sa trenutnim stanjem. “Mi nećemo odustati, sigurno. Radit ćemo sve u skladu sa zakonom, i poštovat ćemo sve mjere, ali je za nas veoma važno da ne posustanemo u ovom trenutku, naročito zbog političke situacije”, istakao je na kraju Kalezić.
Čin izlaska na ulice je važan, jer je LGBTI osobama, vrlo često, oduzeto upravo pravo na slobodno kretanje. Važno je da ulice upiju antifašističke parole, da osjete stope ljudi koji imaju iste obaveze kao i svi/e građani/ke, ali ne i ista prava. Međutim, učesnici Regionalnog Prajd panela, dijeleći iskustva iz svojih zemalja, pokazali su da borba za jednaka prava LGBTI osoba ne može, niti će, biti ugušena. Možda će promijeniti oblik, ali cilj ostaje isti, i traje do nekog boljeg sutra u kojem ćemo svi/e biti slobodni/e i ravnopravni/e.
