Senzibilizacija za pitanja marginaliziranih zajednica – važan korak ka saradnji LGBTQI zajednice i institucija u BiH

Javna uprava koja je otvorenija i transparentnija prema LGBTQI osobama u Bosni i Hercegovini proces je u koji nisu uključeni samo javni službenici_e i LGBTQI osobe, nego i mnogi drugi akteri. Razgovarali_e smo s osobama koje imaju direktan utjecaj na procese reforme javne uprave i uključivanje LGBTIQ osoba u istu.
Piše: Nejra Agić
Izvor: Freepik

Ured koordinatora za reformu javne uprave u BiH (PARCO) osnovan je 2004. godine, kao odgovor na potrebe građana_ki za efikasnijom i odgovornijom javnom upravom na svim nivoima vlasti, sposobnom za preuzimanje obaveza u procesu eurointegracija BiH. Ured je pokretačka snaga reforme javne uprave u BiH, a njegova najvažnija uloga je da koordinira reformske aktivnosti između Vijeća ministara, entitetskih i Vlade Brčko distrikta, blisko sarađujući sa Delegacijom Evropske komisije u BiH.

Mubera Begić, stručna savjetnica za reformu javne uprave u PARCO-u smatra kako je uključivanje pitanja LGBTIQ zajednice u inicijative otvorene vlasti i reformske procese u BiH veoma važno jer je to pitanje ljudskih prava. ‘’Ustav BiH obavezuje državu i oba entiteta da “osiguraju najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda”, a prava i slobode garantovane su i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.’’

Begić smatra da državne institucije i LGBTQI zajednica trebaju zajednički raditi na jačanju saradnje.

‘’Vrlo često je nedostatak saradnje i komunikacije između institucija i civilnog društva uopšte jedan od glavnih razloga zašto nema značajnih pomaka u oblastima gdje bi njihovo zajedničko djelovanje itekako dovelo do rezultata. Pilot projekat “Uključivanje pitanja LGBTQI u pristupe otvorenoj vlasti u BiH” Programa jačanja javnih institucija u BiH je primjer dobre prakse i prilike za saradnju institucija i nevladinih organizacija, a čije rezultate jednako trebaju iskoristiti i jedna i druga strana. Održivost mjera ovog pilot projekta će se osigurati kroz dvostruki pristup: rezultati pilot projekta će pružiti informacije o budućim dokumentima koji se odnose na inicijative otvorene vlasti u Bosni i Hercegovini, a relevantne LGBTQI organizacije civilnog društva će biti redovno informisane i uključene u postojeće radne strukture inicijativa otvorene vlasti, što će pružiti priliku i mogućnost za kontinuirani dijalog između vlade i civilnog društva o LGBTQI pitanjima.’’

Podršku reformi javne uprave u Bosni i Hercegovini njemački GIZ pruža već deset godina, a procesima otvorene vlasti zadnjih šest godina, u okviru Programa jačanja javnih institucija u BiH. Prošle godine GIZ-ov sektorski program „Realizacija ljudskih prava u razvojnoj saradnji“ je pokrenuo i pilot projekte u nekoliko zemalja s ciljem uključivanja LGBTQI pitanja u postojeće aktivnosti projekata.

”Pilot projekti se implementiraju naprimjer u Južnoafričkoj Republici, Gvatemali i Kamerunu i fokusiraju se na različite aspekte: zdravstvo, obrazovanje, pravna pomoć. U BiH smo u okviru Programa jačanja javnih institucija odlučili da pilot projekt povežemo sa prethodnom podrškom procesima otvorene vlasti kako bi se unaprijedio dijalog između institucija i LGBTQI organizacija i kako bi pitanja od značaja za LGBTQI zajednicu bila uključena u reformske procese”, kaže Elvis Mujanović, međunarodni stručnjak za razvoj u GIZ-u.

On smatra kako je bitno uključiti pitanja koja se tiču marginaliziranih grupa u reformske procese, te obratiti pažnju na specifičnosti ovih zajednica.

”Reformama se često kreiraju nove mogućnosti za veće učešće građana_ki a time se i LGBTQI zajednici može omogućiti da svojim perspektivama doprinese. Otvorena vlast kao koncept a posebno Partnerstvo za otvorenu vlast kao globalna multilateralna inicijativa nude mogućnosti značajnije saradnje, kokreacije i partnerstva civilnog društva s vlastima, tako da je to odličan prostor za uključivanje pitanja marginaliziranih zajednica i ljudskih prava. Pitanja inkluzije, rodne ravnopravnosti i marginaliziranih zajednica postaju sve važniji aspekt obaveza koje zemlje članice Partnerstva za otvorenu vlast preuzimaju na sebe u svojim akcionim planovima.”

Na pitanje šta javne institucije, a šta LGBTQI zajednica mora učiniti kako bi se LGBTQI pitanja uključila u širi proces reformi i pristup otvorene vlasti, i Mujanović ističe važnost saradnje:

”Prvi dobar korak koji institucije mogu napraviti po mom mišljenju jeste ostvariti dijalog ako on već ne postoji. Uključivanjem LGBTQI organizacija i aktivista_ica u procese konsultacija, u relevantne aktivnosti i procese sigurno bi pomoglo da se pitanja od važnosti za LGBTQI zajednicu pojasne, definiraju i uključe u procese reformi. Drugi bitan korak – a dijelom je taj korak već sadržan kroz dijalog – veća institucionalna i pojedinačna senzibilizacija za pitanja marginaliziranih zajednica i ljudskih prava. Upoznavanje sa životnim situacijama LGBTQI osoba, npr. sa izazovima s kojima se susreću kada kroz javnu upravu ostvaruju svoja prava sigurno bi doprinijelo većem uključivanju. LGBTQI zajednica u okvirima svojih kapaciteta može koristiti postojeće mehanizme konsultacija, poput e-konsultacija, ali i druge oblike i mehanizme za davanje povratnih informacija i vlastito uključivanje u procese.”

Za LGBTQI osobe svaki odlazak na šalter je kocka

LGBTQI osobe su građani_ke BiH i jednako su vrijedni_e kao i ostali građani_ke ove zemlje. LGBTQI osobe imaju jednake potrebe za uslugama javne uprave, porezi za ovaj sektor se odbijaju i od plata LGBTIQ zajednice, i samim time javna uprava treba biti u službi svih svojih građana_ki, pa i manjinskih grupa, mišljenje je Marije Vuletić, LGBTQI osobe iz Bosne i Hercegovine.

Iako lično nije doživjela negativno iskustvo u odnosu sa javnim službenicima_cama zbog toga što je lezbejka, vjeruje da je razlog tome to što priroda zahtjeva nije podrazumijevala autovanje.

‘’Iz iskustva mnogih poznanica_ika, svaki odlazak na šalter je kocka jer to kako ćeš biti tretiran_a zavisi samo i isključivo od osobe koja te sretne s druge strane šaltera. To je nešto što se ne smije dešavati u demokratskoj zemlji, gdje svi građani_ke imaju jednaka prava, i gdje LGBTI osobe u ovom slučaju štiti Zakon o zabrani diskriminacije na osnovu seksualne orijentacija, rodnog identiteta i spolnih karakteristika. Reforma javne uprave je kao neka bajka o kojoj se govori godinama, a ništa se ne događa, sistem je i dalje arhaičan, neefikasan i potpuno nije u službi građana_ki ove zemlje.’’

Kaže da kao građanka ove zemlje nailazi na mnogobrojne prepreke kada se radi o javnoj upravi u BiH. ‘’Prvenstveno naš sistem je zastario, treba da se digitalizira, i da bude dostupan svima. Sistem je neefikasan, netransparentan, neodgovoran prema građanima_kama, i itekako neinkluzivan.’’

U prošlom tekstu govorili_e smo o istraživanju među LGBTQI osobama iz BiH, koje je pokazalo kako većina LGBTQI osoba ima iskustvo sa javnom upravom slično Marijinom. Zato smo je pitali šta ona, kao LGBTQI osoba koju se ovo pitanje direktno tiče, smatra neophodnim koracima ka uključivanju LGBTQI pitanja u reformske procese, ali i transparentnijoj javnoj upravi.

‘’Država mora da izvrši digitalizaciju sistema, i omogući jednak i zgodan pristup svim građanima_kama. Također, treba da uvede obligatornu edukaciju osoba zaposlenih u institucijama o LGBTIQ zajednici, ali i drugim manjinskim grupama u BiH te o ravnopravnosti, te da doda u svaki Pravilnik o radu institucije članove koji se odnose na diskriminaciju na osnovu SOGISC-a i da definiše novčane i disciplinske kazne za kršenje ovih članova (kao i svih drugih iz PR)’’, kaže te dodaje da osim državnih institucija, i LGBTQI zajednica i civilni sektor trebaju preuzeti obaveze: ”LGBTI zajednica mora da se edukuje za šta služi sistem javne uprave, koje su to institucije i koji mehanizmi su tu u službi građana_ki. LGBTIQ osobe ne znaju da koriste svoja prava, koja iako postoje na papiru, moraju se u praksi primijeniti da bi imala smisla. Također pripadnici_e zajednice moraju da se oslobode od straha da traže svoja prava, a tome najviše pomaže znanje o svemu čime te država štiti i staje iza tebe“.

Smatra i da bi civilni sektor trebao osmisliti i realizovati javne kampanje o Reformi javne uprave – šta je to Reforma javne uprave, šta građani_ke žele, kako se mogu uključiti u reformu i slične aktivnosti kojima bi informisale građane i građanke o ovim procesima.

Ovaj članak je objavljen uz podršku pilot projekta „Uključivanje LGBTQI pitanja u pristupe otvorene vlasti u BiH“ koji u ime Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj provodi GIZ. Pilot projekt se implementira u okviru Programa jačanja javnih institucija u BiH, koji u ime vlada Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva pruža podršku reformi javne uprave u BiH. Mišljenja i stavovi izneseni u ovom članku ne odražavaju neophodno službene stavove i politike vlada Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva.

Komentari

komentara

Mapa organizacijaMapa organizacija, institucija, centara i drugih ustanova u Bosni i Hercegovini koje pružaju adekvatnu potporu, pružaju usluge i/ili su senzibilizirane za rad sa LGBTI osobama

LGBTI.BA – BH LGBTI info portal

LGBTI.ba je prvi news portal namijenjen prvenstveno LGBTI zajednici u Bosni i Hercegovini i njenom informisanju o događajima, aktivnostima i problemima vezanim za LGBTI prava i kulturu.

Urednica
Nejra Agić

Psihološko savjetovanje za LGBT osobe
[email protected]

Pravno savjetovanje za LGBT osobe
[email protected]

Kontakt
e-mail: [email protected]
telefon: +387 33 551 000

Kontaktirajte nas!