Digitalizacija javne uprave značajno bi unaprijedila iskustvo LGBTQI osoba s institucijama u BiH

Strah od autovanja – saopštavanja svog rodnog identiteta i/ili seksualne orijentacije, kao i pretpostavljanja istih od strane javnih službenika_ca i negativnog iskustva koje bi to moglo donijeti, jedan je od najčešćih razloga zašto se LGBTQI osobe ne obraćaju javnim institucijama u Bosni i Hercegovini. Osim toga, gotovo pola LGBTQI osoba bilo je diskriminisano ili uznemiravano zbog svog identiteta, a samo 10% njih prijavilo je incidente diskriminacije nadležnim organima. Razlozi za to su višestruki: nepovjerenje u institucije, nedovoljna transparentnost i otvorenost institucija, ali i nedovoljno poznavanje mehanizama zaštite koji LGBTQI građanima i građankama stoje na raspolaganju.
Piše: Nejra Agić
Izvor: Freepik

Usvajanjem Zakona o zabrani diskriminacije BiH 2009. godine, rodni identitet i seksualna orijentacija prepoznati su kao zabranjena osnova za diskriminaciju, čime su LGBTQI osobe u BiH dobile pravnu osnovu da se bore za jednak tretman. Zabrana diskriminacije i neravnopravnog tretmana propisana ovim zakonom odnosi se na sve javne organe, kao i na sve fizičke i pravne osobe. Pod diskriminacijom se podrazumijeva ”svako djelovanje ili propuštanje djelovanja kada je neko lice ili grupa lica dovedena ili je bila ili bi mogla biti dovedena u nepovoljniji položaj za razliku od nekog drugog lica ili grupe lica u sličnim situacijama”.

Istraživanje koje je provela Svjetska Banka 2018. godine, međutim, pokazalo je kako je tek oko trećine LGBTQI osoba u Bosni i Hercegovini upoznato sa tim da seksualna orijentacija, rodni identitet i seksualne karakteristike predstavljaju zabranjene osnove za diskriminaciju. U usporedbi sa drugim zemljama regije Zapadnog Balkana, lezbejke, homoseksualni muškarci i biseksualne osobe u našoj zemlji su najmanje upoznati_e sa pravima koje štiti država u vezi sa njihovom seksualnom orijentacijom.

Iako je pola njih bar jednom doživjelo diskriminatoran tretman, mnoge LGBTQI osobe ne prijavljuju incidente. Razlozi za to su: snažno uvjerenje da se ništa neće desiti niti promijeniti nakon prijave (60%), nisu spremni_e otkriti svoju seksualnu orijentaciju/rodni identitet/seksualne karakteristike (39%), te strah da će biti izloženi_e daljoj diskriminaciji ili ismijavanju (38%).

Zanimljivo je da se, prema ovom istraživanju, diskriminacija najčešće prijavljuje na pogrešnu adresu – policiji (36%). Naime, diskriminacija – osim kada se razumijeva u najširem smislu, što onda uključuje nasilje ili druga krivična djela po osnovama koje su zaštićene od diskriminacije – može se rješavati samo na građanskom sudu.

Prema Zakonu o zabrani diskriminacije u BiH, centralna institucija nadležna za zaštitu od diskriminacije je Ombudsmen za ljudska prava Bosne i Hercegovine. Institucija ombudsmena svoje aktivnosti na ovom planu uglavnom zasniva na reaktivnom pristupu, kroz primanje žalbi i izdavanje preporuka za eliminaciju diskriminacije.

2018. godine, Ured ombudsmena je zaprimio 389 tužbi na rad javne uprave, i izdao 52 preporuke. U svojim preporukama, Ombudsmeni_ke insistiraju da uprava djeluje zakonito, odgovorno, nepristrano, efikasno i pravodobno.

Pristup informacijama javnih institucija, još je jedan od mehanizama zaštite koji LGBTQI osobama stoji na raspolaganju. Prema istraživanju Centra za slobodan pristup informacijama, više od pola građana_ki BiH nije upoznato s postojanjem Zakona o slobodi pristupa informacijama, a više od 80% njih nikada nije koristilo ovaj zakon. Sličan trend prisutan je i u LGBTQI zajednici, gdje je polovina fokus grupe u nedavnom istraživanju kazala kako nisu upoznati da imaju pravo dobiti informacije i da institucije imaju obavezu odgovoriti u roku od 15 dana od dobivanja zahtjeva.

Prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama BiH, svako fizičko i pravno lice ima pravo pristupa informacijama koje su pod kontrolom javnog organa, a svaki javni organ ima odgovarajuću obavezu da te informacije saopći. Nakon što primi zahtjev, nadležni organ procjenjuje da li tražena informacija može biti dostavljena, te ima obavezu odgovoriti u roku od 15 dana. Ukoliko informacije nisu u njenoj nadležnosti, institucija je dužna zahtjev proslijediti instituciji koja može odgovoriti na zahtjev.

Za LGBTQI osobe, organizacije civilnog društva su prva stanica u ostvarivanju prava

Nakon policije, drugo najčešće mjesto na kojem LGBTQI osobe prijavljuju incidente diskriminacije na SORISK osnovama su LGBTQI organizacije – njih 28%.

To nam je potvrdila i Dajana Bakić, direktorica Tuzlanskog otvorenog centra, udruženja koje radi na promociji ljudskih prava i demokratskih principa u zajednici. Ona kaže kako većina ljudi sa kojima TOC komunicira zna da postoje LGBTQI i druge ljudskopravaške organizacije i/ili organizacije koju pružaju besplatnu pravnu pomoć. ”Dosta ljudi je upoznato sa radom Institucije Ombudsmena za ljudska prava u BiH i eventualno da u institucijama postoje interni mehanizmimi kontrole i zaštite, ali svakako da dalje treba raditi na informisanju i educiranu LGBTIQ osoba, naručito kada su u pitanju pravni mehanizmi zaštite i praktično korištenje istih.”

Kada se radi o slučajevima diskriminacije koje je TOC zabilježio, navodi samo jedan konkretan slučaj sa lošim tretmanom od strane javne službenice. ”Naime, referentica u Ministarstvu unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona je odbila da postupi po zahtjevu transrodne osobe da izvrši promjenu imena koje nije u skladu sa rodnim markerom, što joj je, kao i svakom građaninu i svakoj građanki Federacije BiH omogućeno pravo po Zakonu o ličnom imenu FBiH. Tuzlanski otvoreni centar je, zajedno sa Sarajevskim otvorenim centrom, uputio žalbu Instituciji Ombudsmena za ljudska prava u BiH. Slučaj je prepoznat kao diskriminacija, nakon čega su uputile_i preporuku za promjenu imena transrodnim osobama svim kantonalnim ministarstvima uz obavezu da o istome upoznaju sve referente_ice.”

Sarajevski otvoreni centar je 2018. godine dokumentirao pet slučajeva diskriminacije. Od 5 zabilježenih slučajeva, 3 su se odnosila na diskriminaciju na radnom mjestu, jedna na diskriminaciju u upravi (od strane javnih službenika_ca), a jedna na pružanje usluga i pristup dobrima namijenjenim javnosti. Niti jedan slučaj nije prijavljen Instituciji ombudsmena niti su pokrenuti sudski postupci. U sva tri slučaja žrtve su strahovale da prijave počinioce, jedna žrtva je napustila državu, a jedan slučaj je na kraju riješen kroz međusobni dogovor s pružateljem usluga.

eKonsultacije – pozitivan primjer digitalizacije javnih institucija u BiH

Digitalizacija i mogućnost online komunikacije sa javnim institucijama je nešto što bi moglo unaprijediti njenu transparentnost, otvorenost i efikasnost, i istovremeno minimizirati loš odnos i diskriminatorne prakse – smatra većina LGBTQI osoba. Ovakva bi komunikacija također omogućila lakši i administrativno manje kompleksan pristup informacijama za sve građane, te minimizirala slučajeve kršenja slobode pristupa informacijama.

Jedan od pozitivnih primjera digitalizacije institucija u BiH su eKonsultacije – platforma koja organizacijama civilnog društva i građanima_kama pruža učešće u kreiranju i provedbi javnih politika koje su u nadležnosti institucija BiH. Platformu je razvilo Ministarstvo pravde BiH, kako bi potpuno i pravovremeno informirali građana_ke i predstavnike_ce organizacija civilnog društva o procesu donošenja određenih pravnih akata, te osigurali pouzdan komunikacijski kanal za njihovo učešće u kreiranju javnih politika.

Korištenje eKonsultacija je jednostavno – potrebna je samo prijava putem maila, a zatim možete dati svoj komentar, ideju, sugestiju na bilo koji akt koji je trenutno dostupan za konsultacije. Informacije prikupljene na ovaj način bit će korištene za unapređenju javnih politika koje su u nadležnosti institucija BiH.

Istraživanje ”LGBTQI pitanja, reforma javne uprave i otvorena vlast u BiH pokazalo da je digitalizacija javne uprave važna za ostvarivanje ljudskih prava LGBTQI osoba, stoga bi razumno bilo jači naglasak staviti na digitalizaciju i prenos što većeg dijela komunikacije između građana, civilnog društva i javne uprave na IT i online platforme i baze podataka. Viši nivo digitalizacije usluga i komunikacije bi omogućilo (brz) administrativni odgovor u vrijeme kada lični susreti i kontakti ili nisu sigurni, u vrijeme zdravstvene ili neke druge krize, kao što je trenutna pandemija, ili kada građani_ke pripadaju skupinama kojima bi koristio digitalno slijepi kontakt sa manjinama, kao što je slučaj sa LGBTQI osobama, u čijem slučaju bi moglo doći do diskriminacije ili moguće viktimizacije zbog vidljivo nekonformističke rodne ekspresije.

Ovaj članak je objavljen uz podršku pilot projekta „Uključivanje LGBTQI pitanja u pristupe otvorene vlasti u BiH“ koji u ime Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj provodi GIZ. Pilot projekt se implementira u okviru Programa jačanja javnih institucija u BiH, koji u ime vlada Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva pruža podršku reformi javne uprave u BiH. Mišljenja i stavovi izneseni u ovom članku ne odražavaju neophodno službene stavove i politike vlada Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva.

 

Komentari

komentara

Mapa organizacijaMapa organizacija, institucija, centara i drugih ustanova u Bosni i Hercegovini koje pružaju adekvatnu potporu, pružaju usluge i/ili su senzibilizirane za rad sa LGBTI osobama

LGBTI.BA – BH LGBTI info portal

LGBTI.ba je prvi news portal namijenjen prvenstveno LGBTI zajednici u Bosni i Hercegovini i njenom informisanju o događajima, aktivnostima i problemima vezanim za LGBTI prava i kulturu.

Urednica
Nejra Agić

Psihološko savjetovanje za LGBT osobe
[email protected]

Pravno savjetovanje za LGBT osobe
[email protected]

Kontakt
e-mail: [email protected]
telefon: +387 33 551 000

Kontaktirajte nas!