PIŠE: Jovana Ivetić
Evropsko vijeće je odobrilo početak pregovora s Bosnom i Hercegovinom na samitu u Briselu, odnosno dato je zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora. Je li i na koji način to važno za LGBT+ zajednicu i ostvarivanje prava na ravnopravnost?
Posljednjih godina, prepoznajući bitnost jednakosti i nediskriminacije, Evropska unija je implementirala različite inicijative kako bi osigurala poštivanje prava LGBT+ zajednice i to kroz borbu protiv govora mržnje i nasilja, finansiranje LGBT+ projekata i organizacija, promoviranje jednakosti i inkluzije u državama članicama.
Borba protiv govora mržnje i nasilja
Evropska unija zauzima čvrst stav protiv govora mržnje i nasilja usmjerenog na LGBT+ zajednicu. Usvajanjem “Okvirne odluke o borbi protiv rasizma i ksenofobije” EU je kriminalizirala javno poticanje na nasilje ili mržnju na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta.
U Zakonu Bosne i Hercegovine od 2009. godine postoji zabrana diskriminacije, pri čemu se diskriminacijom smatra svako različito postupanje prema bilo kojem licu ili grupi lica po različitim osnovama, a između ostalog i seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika. Međutim i pored toga u našoj državi se i dalje dešava da javne ličnost, a naročito političari, svojim javnim istupima i objavama na društvenim mrežama, nekada i bez posljedica, šire mržnju usmjerenu ka LGBT+ populaciji. Svijetliji primer jeste historijska pobjeda, kada je donesena presuda protiv Samre Ćosović-Hajdarević, tadašnje zastupnice u Skupštini Kantona Sarajevo za diskriminaciju zbog poziva putem društvene mreže na izolaciju LGBT+ osoba.
Šta bi se promijenilo kada bi Bosna i Hercegovina postala članica EU? Moglo bi se doći do povećanja pozitivnih ishoda tužbi protiv pojedinaca i grupa koje se bave govorom mržnje ili pozivaju na bilo koju vrstu nasilja nad LGBT+ zajednicom.
Finansiranje LGBT+ projekata i organizacija
Evropska unija pruža finansijsku podršku različitim projektima i organizacijama koje rade na unapređenju LGBT+ prava. Kroz svoje programe poput Evropskog socijalnog fonda, EU je finansirala brojne inicijative usmjerene na promociju jednakosti, borbu protiv homofobije i podizanje svijesti o problemima sa kojima se suočava LGBT+ zajednica. Finansijska pomoć organizacijama koje se nalaze i u manjim gradovima BiH omogućila bi im da efikasno obavljaju svoj posao.
Međunarodno promoviranje jednakosti
EU podstiče svoje države članice da usvoje i provode politike koje promovišu jednakost svih građana, pa tako dakle i LGBT+ zajednice. Tako primjerice EU pomaže izdavanje godišnjeg ILGA izvještaja “Rainbow Europe“ koji prati međunarodni napredak u pogledu LGBT+ prava i zemaljama članicama nudi preporuke za poboljšanje. Ovaj pristup je doveo do značajnog napretka u pravnom priznavanju istopolnih veza i usvajanju zakona protiv diskriminacije širom Evrope.
I u regionu ima primjera gdje je došlo do promjene zakona u korist LGBT+ osoba – u Hrvatskoj se 2011. godine promijenila granica za izlazak na referendum zarad usklađivanja zakona s EU što je dovelo do referenduma o braku; a i u Sloveniji je u velikoj mjeri došlo do uslovno rečeno oponašanja zakona EU.
Pitali smo profesora Romana Kuhara, autora brojnih studija, istraživanja i izvještaja na temu položaja LGBT+ zajednice u Sloveniji i Istočnoj Evropi, koliko je ulazak Slovenije u EU doprinijelo njihovoj borbi za antidiskriminacione zakone?
“Prije ulaska u EU, korištenje ‘EU karte’ – koncepta usklađivanja s evropskim vrijednostima i standardima – bio je strateški potez ne samo za LGBT+ zajednicu već i za feminističke grupe i šire civilno društvo. Tvrdnja o usklađivanju s evropskim vrijednostima bio je snažan argument, pogotovo što se Slovenija trudila da se distancira od balkanskih kulturnih veza, koje se u zemlji često doživljavaju negativno. Ulazak u EU bio je nacionalni cilj, povezan sa željom da se afirmiše evropski identitet Slovenije, a ne njena jugoslovenska prošlost.
Kada je Slovenija postala članica EU, zalaganje za usklađivanje zakonodavstva s EU postalo je složenije jer je smanjena novina ‘EU kartice’. Uprkos tome, Slovenija je usvojila nekoliko progresivnih zakona protiv diskriminacije, ponekad čak i premašujući zahtjeve EU. Međutim, trenutna politička klima predstavlja značajne izazove za napore u borbi protiv diskriminacije. Zakoni koji štite ljudska prava se sve više posmatraju kroz prizmu ‘LGBT ideologije’ ili ‘rodne ideologije’, suočavajući se sa sve većim otporom. Ova reakcija nije jedinstvena za Sloveniju; to je trend koji se primjećuje i u drugim zemljama, poput Srbije, gdje je došlo do značajnog porasta anti-rodnih osjećanja. Ali uprkos izazovima i kritikama Evropske unije, vjerujem da je njen okvir i dalje ključan za unapređenje ljudskih prava. Barem za sada. Sljedeći evropski izbori bi to mogli promijeniti. Pa, nadam se da ne… ali ne može se poreći da je uticaj EU bio suštinski pozitivan, pomažući napredak u Sloveniji”, naveo je profesor Kuhar.
Iz slovenačkog iskustva možemo zaključiti da bi i u slučaju da je Bosna i Hercegovina članica EU bili potrebni aktivizam i napori kako bi se došlo do odgovarajućeg pravnog okvira koji osigurava ravnopravnost i kvalitetu života za sve, ali bi svakako došlo do pozitivnog utjecaja.
Europska unija pokazuje svoju posvećenost njegovanju društva koje štiti prava svih svojih građana, te se možemo nadati da će i Bosna i Hercegovina poći putem razvitka i rasta, koja poštuje prava svih svojih građana_ki.
