Izvor: Crol.hr
Foto: nationalgeographic.com
Prošlog petka je National Geographic predstavio naslovnicu svog januarskog izdanja posvećenog rodu, a na naslovnoj fotografiji je devetogodišnja Avery Jackson, transrodna djevojčica iz Kansas Cityja. “Najbolje u vezi s tim što sam djevojčica jest to što se ne moram pretvarati da sam dječak”, glasi citat izdvojen za naslovnicu.
U uvodniku naslovljenom “Zašto smo na naslovnicu National Geographica stavili transrodnu djevojčicu”, glavna urednica Susan Goldberg piše kako “mnogo ljudi govori o Avery Jackson, prvoj transrodnoj osobi na njihovoj naslovnici” te kako su, otkad je fotografija naslovnice podijeljena na društvenim mrežama, “deseci hiljada ljudi izrazili svoja mišljenja i stavove, od ponosa do bijesa”.
Uvjerenja o rodu rapidno se i radikalno mijenjaju
Tim je povodom izdvojila dva tweeta od kojih jedan hvali National Geographic zbog dijeljenja Averyne priče i doprinosa vidljivosti trans* osoba, a u drugom stoji kako “pokušavaju isprati mozak mladim ljudima kako bi pomislili da je ova vrsta degeneracije normalna”.
Goldberg objašnjava kako se januarsko izdanje fokusira najviše na mlade, te rodne uloge diljem svijeta. Za jednu od priča koju su pretvorili u seriju videospotova, posjetili su osam zemalja i snimili portrete osamdesetoro devetogodišnje djece koja su s njima hrabro i iskreno razgovarala o tome kako je rod utjecao na njihove živote.
“Jedna od njih je Avery. Od svoje pete godine živi kao djevojčica i obuhvatila je složenost razgovora o rodu. Danas ne govorimo samo o rodnim ulogama za djevojčice i dječake, već o našem razvoju razumijevanja ljudi duž rodnog spektra”, piše dalje glavna urednica.
Ističe kako se danas uvjerenja o rodu rapidno i radikalno mijenjaju, stoga u spomenutom broju istražuju tu temu kroz prizmu znanosti, društvenih sistema i civilizacija kroz povijest.
“U nekim slučajevima, XX i XY ne govore cijelu priču”
U jednoj od priča Robin Marantz Henig piše kako smo okruženi “evoluirajućim idejama o tome što znači biti žena ili muškarac, kao i značenjima pojmova transrodno, cisrodno, rodno varijabilno, genderqueer ili bilo kojeg od 50 pojmova koje Facebook nudi korisnicima za njihove profile. Istodobno, znanstvenici otkrivaju nove složenosti u biološkom razumijevanju spola. Mnogi od nas na satovima biologije naučili su da spolni kromosomi određuju spol bebe, točka. XX znači da je djevojčica, XY da je dječak. No u nekim slučajevima, XX i XY ne govore cijelu priču”.
Susan Goldberg navodi i drugu priču u kojoj su razgovarali s djecom od Amerike do Bliskog Istoka, od Afrike do Kine. Izdvaja Nasreen Sheikh koja s roditeljima i braćom živi u sirotinjskom dijelu Mumbaija. Želi postati liječnica, ali već vjeruje da će je u tome spriječiti njezin spol: “Kad bih bila dječak, imala bih šanse zaraditi novac i nositi dobru odjeću”, rekla je.
“Nadam se da će Nasreen imati priliku saznati da spol sam po sebi ne isključuje dobar život (no isto tako ga niti ne podrazumijeva). Ali neka bude jasno da su djevojčice u brojnim dijelovima svijeta u opasnosti: od ispisivanja iz škola ili polijevanja kiselinom ako se usude doći. U opasnosti od genitalnog sakaćenja, maloljetničkih brakova, seksualnih napada. Da, djeca i mladi diljem svijeta, bez obzira na spol, suočavaju se s izazovima koji su se pojavili u digitalnom dobu. Nadamo se da će ove priče o rodu potaknuti duboke razgovore o tome koliko smo napredovali u toj temi i koliki je još put pred nama”, poručuje završno glavna urednica National Geographica.
