PIŠE: Jovana Ivetić
Kvirhana je godišnji festival queer umjetnosti i aktivizma koji organizuju Sarajevski otvoreni centar i Tuzlanski otvoreni centar. Kako sami organizatori_ce navode, to je siguran prostor za lezbejke, gej, biseksualne, transrodne i druge queer osobe, gdje se mogu susresti i slaviti svoje identitete. Ali zašto su susreti unutar zajednice toliko važni i na koji način utiču na život posjetioca?
Muzika i umjetnost generalno nisu samo oblik zabave, već zauzimaju jedan od ključnih aspekata ljudske kulture od drevnih civilizacija do modernog društva. Njena moć se u velikoj mjeri odgleda u sposobnosti da ujedini ljude u različitim kulturama i jezicima, jer nerijetko govori o univerzalnom ljudskom iskustvu. A može li onda ujediniti queer zajednicu s društvom koje zastupa heteronormativnost? Drugim riječima, mogu li umjetnost i muzički festivali doprinijeti razumijevanju i prihvatanju različitih seksualnih orijentacija i rodnih identiteta? Ili ulogu queer muzičko-umjetničkih festivala i ne treba tražiti u tome, već samo u aspektu sigurnog prostora za zajednicu, koji kao takvi mogu biti posmatrani kao tačke od fundamentalnog značaja za mentalno i emocionalno stanje queer osoba?
Muzikoterapija
LGBT osobe su u povećanom riziku od depresije i drugih mentalnih zdravstvenih stanja i to zbog izloženosti diskriminaciji i stigmi, što može doprinijeti osjećaju izolacije, niskom samopoštovanju i manjinskom stresu (stres kojim su izložene marginalizirane grupe, uslijed straha od odbacivanja i pretrpljenog verbalnog i/ili fizičkog nasilja). Kako su brojne studije pokazale da slušanje muzike može umanjiti stres, anksioznost i depresiju, queer muzički festivali se mogu posmatrati kao svojevrsna muzikoterapija, odnosno može se zaključiti da queer muzički festivali imaju svojevrsno terapeutsko dejstvo na pojedince koji se suočavaju s različitim mentalnim stanjima.
Pritom, zbog okupljanja više ljudi na jednom mjestu, razbija se osjećaj usamljenosti. Općenito, svi muzički festivali utiču na stvaranje zajedništva, s tim što queer muzički festivali idu korak dalje pružajući pojedincima mogućnost da se povežu s drugima koji dijele slična iskustva.
Da zaključimo, posjetioci festivala će se osjetiti kao dio zajednice, probuditi pozitivne emocije i stvoriti pozitivne uspomene.
Slavljenje raznolikosti i promoviranje samoizražavanja
Muzika je oblik samoizražavanja i kreativnosti, bilo da pojedinac stvara muziku ili pleše uz omiljenu melodiju, omogućavajući povezivanje s unutrašnjim ja i izražavanje emocija i individualnosti na moćan način. Ukoliko je pojedinac skoncetrisan na skrivanje svog pravog, vlastitog identiteta, to nikako ne može dovesti do formiranja istog, već samo do njegovog gubljenja.
Pomenuti festivali prikazuju raznolik spektar LGBTI zajednice, slaveći raznoliki niz identiteta, a promovirajući razumijevanje, empatiju i prihvatanje različitosti. Pa tako članovi LGBTI zajednice na queer muzičkim festivalima mogu slobodno izraziti svoje autentično ja bez straha od uznemiravanja kojim su izloženi na drugim mjestima. Dalje će ta sloboda izražavanja poticati lični rast i samoprihvatanje.
Podrška queer umjetnicima i saveznicima
Queer muzički festivali pružaju pozornicu za umjetnike_ce koji se identificiraju kao dio LGBTI zajednice ili su saveznici_e koji daju podršku svojim aktivizmom. Saradnjom i zajedničkim nastupom, queer umjetnici_e i saveznici_e doprinose rušenju barijera i njegovanju jedinstva i empatije.
Uticaj na vidljivost
Na posljetku, queer muzički festivali fakat mogu poslužiti kao platforma za aktivizam i povećati vidljivost, odnosno mogu pomoći da se normalizira i potvrdi postojanje različitih seksualnih orijentacija i rodnih identiteta podizanjem svijesti i njegujući dijalog.
(Ne)postojanje queer kafića i klubova u BiH
Iako u Bosni i Hercegovini postoji zakon koji osuđuje diskriminaciju, LGBTI osobe i dalje doživljavaju različite oblike diskriminacije i to u kafićima, klubovima, kao i drugim javnim mjestima. Zbog toga se članovi zajednice ustručavaju oblačiti se, govoriti, ponašati se, uključujući hodati slobodno, pa i na koncu upoznati potencionalnog_nu partnera ili partnericu zbog straha od reakcije ukoliko priđu toj osobi. Nekada su u Sarajevu postojali LGBTI kafići i klubovi, ali su odavno zatvoreni, i od tada ne postoji slično mjesto u čitavoj BiH gdje bi se queer raja mogla okupljati, upoznavati ili biti bez straha od “glasnijeg govora” i intimnosti na javnom mjestu. Istina, postoje queer friendly kafići u Sarajevu, Tuzli i Banja Luci, koji se zalažu za opću prihvaćenost svih, ali i tu nerijetko dolazi do ustručavanja iz straha od diskriminacije i napada.
Do osjećaja potpune slobode dolazi samo na događajima koje priređuju LGBTI organizacije, a koje nude sadržaj gdje queer osobe mogu provoditi vrijeme i bez straha upoznavati druge, kao što su, između ostalih, i queer muzički festivali.
Bujrum slobode
Iz svega rečenog, možemo tvrditi da queer festivali igraju vitalnu ulogu u slavljenju različitih identiteta unutar LGBTI zajednice, podstičući osjećaj jedinstva i pripadnosti, te promovirajući samoizražavanje i vidljivost. Dakle, oni su više od sigurnog mjesta (mada i to samo po sebi nosi težinu) jer utiču na razvoj društva kao suštinski dio puta ka pravednijem svetu. Da poetski objasnimo, svijet je možda sagradio zidine heteronormativnosti koje je potom okrečio crnom i bijelom bojom, ali muzički festivali uspješno prekrečuju te zidine šarenim bojama, dok ih na kraju i ne sruše jer sloboda ne može živjeti među četiri zida.
Kvirhana upravo stavlja fokus na slobodu, objašnjavajući da se ona osvaja i njeguje, i dajući priliku svojim posjetiocima da je iskuse u različitim formatima. I zbog toga i ove i svake godine, Kvirhana ponosno uzvikuje: “Bujrum slobode!”
Članak je objavljen uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj članka isključiva je odgovornost Sarajevskog otvorenog centra i nužno ne odražava stavove USAID-a niti Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
