Udruženje „Domino“ u suradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom nudi besplatno savjetovanje za LGBTIQ+ osobe, kao i usluge trans specifičnog savjetovanja. U nastavku donosimo intervju s Dianom Riđić, direktoricom Psihološkog savjetovališta „Domino“, psihoterapeutkinjom i licenciranom edukatoricom iz kognitivno-bihevioralne terapije.
PIŠE: Ajna Katica
Udruženje “Domino” se primarno bavi psihološkom procjenom, pomoći i savjetovanjem. Kako biste predstavili Domino?
Udruženje “Domino” je nastalo 2007. godine, te se pored psihološke procjene, pomoći i savjetovanja primarno bavi zaštitom i promocijom mentalnog zdravlja. U svom radu, udruženje ima više polja djelovanja – rad s klijentima, individualne terapije, grupne terapije, rad u zajednici. Jedna od inicijativa koje je udruženje promovisalo je bila “Slon u sobi”, koja je posudila koncept iz engleskog jezika “Elephant in the room”, da predstavi mentalne poremećaje u našem društvu kao slona kojeg svi vide, ali o kojem niko ne priča. Bitno je napomenuti da je udruženje “Domino” u sklopu ove inicijative aktivno radilo na jačanju emocionalne regulacije s mladima i građanima za vrijeme pandemije COVID-19. U svom radu Domino je također poznat po svojim projektima u zajednici, kao što je rad sa studentima_icama u kojem smo zajedno sa Uredom za zaštitu studenata s poteškoćama u fizičkom i mentalnom zdravlju uspostavili studentsko savjetovalište. U ovom savjetovalištu je Udruženje radilo na izgradnji vještina i kapaciteta sa studentima_icama, kao i svemu što im je u tom kontekstu i potrebno. Udruženje je svoj model čak i primijenilo na okvir sigurnosti u svom radu s graničnom, zatvorskom i općom policijom. Neizostavno je spomenuti da pored svega ovoga, Domino se bavi i HR procjenom i selekcijom kako na individualnom nivou, tako i u timovima.
Koji psihološki pravac tj. terapijski proces se koristi u Udruženju i koje su njegove dobre strane? Ima li nekih mana ili rizika u ovom terapijskom procesu?
Udruženje “Domino” se dominantno bavi kognitivno-bihevioralnom terapijom (KBT), te smo prepoznati od profesionalne zajednice kao resurs za edukaciju o mnogim vrstama terapija kao što su KBT, Shema, bihevioralna terapija, itd. Što se tiče prednosti i mana KBT-a, bitno je spomenuti da “nema nijedan psihoterapijski proces koji ima puno prednosti i mana”. KBT je vrsta kolaborativne terapije u kojem se njeguje saradnja sa klijentom_icom. Psihoterapeut donosi svoje znanje, ekspertizu i alate, a klijent svoje iskustvo te pomoću toga se formiraju ciljevi na kojima će se raditi u toku psihoterapijskog procesa. U KBT-u se radi na problemu, izazovu, simptomu koji je u sadašnjem trenutku prisutan te uvijek postoji prostor da se ide u dubinu problema, ali i ne mora. Ovo se može činiti kao manjkavost KBT-a, s obzirom na to da se čini kao da je površna vrsta terapije. Ali naravno, hoće li psihoterapijski proces zadirati u dubinu zavisi od klijenta_ice i njihove spremnosti da saznaju srž svojih razmišljanja i ponašanja. U kognitivno-bihevioralnoj terapiji se može riješiti velika lepeza problema i simptoma, kao što su samoregulacija, agresivnost, anksioznost, adaptacija, društvena anksioznost, odlazak na prvi intervju, prvi nastup, sticanje potrebnih vještina i sl. Kada klijent_ica dođe s određenim problemom ili izazovom, psihoterapeut_kinja im daje alate i tehnike s kojima mogu regulisati sebe, svoje emocije i ponašanje u različitim situacijama. Klijent_ica također dobiva svoju zadaću u kojoj primjenjuje alate i tehnike od sesije do sesije i o tome diskutuju sa svojim psihoterapeutom_kinjom.
U Vašem udruženju, fokus je na trans specifičnom savjetovanju. Je li trans osobama potreban poseban pristup? O kakvom pristupu se radi?
Trans specifično psihološko savjetovanje odnosi se na psihološku podršku koja je posebno prilagođena osobama koje se identificiraju kao transrodne, rodno raznolike ili imaju pitanja i izazove povezane s rodnom identifikacijom. Ovaj oblik savjetovanja osmišljen je kako bi se osiguralo da psihoterapeut_kinja razumije jedinstvene poteškoće i iskustva s kojima se suočavaju transrodne osobe i pruži im adekvatna podrška.
Trans specifično psihološko savjetovanje može se fokusirati na različite aspekte, uključujući:
- Rodnu identifikaciju i iskustvo: Pružanje sigurnog prostora za razgovor o vlastitom rodnom identitetu, izazovima i pitanjima koja proizlaze iz procesa samoprihvaćanja i samoispitivanja.
- Tranziciju i promjene: Osiguranje podrške tijekom procesa tranzicije, uključujući hormonsku terapiju, kirurške zahvate, promjenu imena i spola, kao i suočavanje s reakcijama obitelji, prijatelja i društva.
- Diskriminaciju i stigmatizacija: Pomaganje klijentima u suočavanju s diskriminacijom, zlostavljanjem ili stigmatizacijom koje mogu doživjeti kao transrodne osobe.
- Probleme mentalnog zdravlja: Tretiranje pitanja poput depresije, anksioznosti, disforije i drugih psiholoških izazova koji se često susreću u transrodnoj populaciji.
- Obiteljske i partnerske odnose: Pružanje podrške u odnosima s obitelji, partnerima ili djecom i traženje odgovora kako se nositi s pitanjima i izazovima koji proizlaze iz procesa tranzicije.
- Samoprihvaćanje i samopoštovanje: Pomoć klijentima u razvijanju pozitivne slike o sebi i vlastite rodne identifikacije, te osnaživanje samopouzdanja.
Važno je napomenuti da su psihoterapeuti_kinje koji pružaju trans specifično savjetovanje dužni biti osposobljeni_e i educirani_e o pitanjima vezanim za rodni identitet i transrodne osobe. Njihova osjetljivost, razumijevanje i podrška ključni su za stvaranje sigurnog i poticajnog okruženja za klijente_ce kako bi radili na svojem mentalnom zdravlju i dobrobiti.
Koji su razlozi što LGBTIQ+ zajednica Vaše udruženje vidi kao sigurno i pristupačno mjesto?
Veoma bitna stvar koju udruženje „Domino“ radi jeste da u procesu odabira ljudi koji će raditi i djelovati u Dominu, uvijek pitaju i provjeravaju da li su senzibilizirani_e za rad s ljudima iz zajednice. Također, pored njihovog rada s Sarajevskim otvorenim centrom, inače rade i djeluju s mnogim marginaliziranim grupama, što je i razlog zašto je SOC, a i zašto je zajednica uvidjela udruženje kao sigurno i pristupačno.
Kako se ljudi koji žele doći na psihoterapiju kod Vas mogu javiti i zakazati termin? Koliko se dugo čeka za termin?
Što se tiče dobivanja termina, ljudi se često ili jave SOC-u, nakon čega SOC nastavlja direkciju ili se jave na e-mail, Facebook ili Viber udruženja (*naznačeno na kraju teksta) gdje naznače da žele koristiti usluge savjetovanja preko SOC-a. Za termin se čeka najviše 15 dana, s obzirom na to da prioritizujemo ljude koji se jave preko SOC-a.
Mišljenje društva u Bosni i Hercegovini se mijenja, ali je odlazak na psihoterapiju još uvijek tabu u mnogim dijelovima BiH. Koliko ovo utiče na dolazak osoba koje su dio LGBTIQ+ zajednice na psihoterapiju? Šta biste poručili kao poruku ohrabrenja onima koji/e žele doći na psihoterapiju ali ih sputava postojeća stigma?
Poruka koju bih poslala onima koji_e se boje stigme je da sebi uvijek treba dati priliku za bolji osjećaj, jer svi to zaslužujemo. Ako psihoterapija ne proradi, ne treba paničiti i treba dati sebi drugu, treću, pa i četvrtu šansu, jer nam baš psihoterapijski proces kojeg se bojimo može pomoći s negativnim osjećanjima koji dolaze uz stigmatizaciju i diskriminaciju.
S kojim problemima Vam najčešće dolaze ljudi iz LGBTIQ+ zajednice?
Osobe iz LGBTIQ+ zajednice se susreću sa svim životnim problemima koje imaju i osobe koje nisu dio zajednice, svako ima probleme sa šefom_icom, neodgovorne prijatelje_ice, probleme u vezama, itd. Jedna od stvari koje su specifične za LGBTIQ+ zajednicu, a i za druge marginalizirane grupe, s kojima ljudi iz zajednice dolaze je doživljaj manjinskog stresa. Doživljaj manjinskog stresa se događa kada se osoba osjeća marginaliziranom i samim time kao da ne pripada, pogotovo zbog ružnih iskustava koje se vežu za razlog zašto su marginalizirani, što dovodi do nepovjerenja i udaljavanja LGBTIQ + osoba od resursa koji su im potrebni, kao što su psihijatri_ce, psiholozi_ginje, doktori_ce. Ovaj uskraćeni sistem podrške dovodi do manjka samopouzdanja i frustracije zbog čega je osobama iz zajednice veoma teško pitati za pomoć.
Također, jedno od većih pitanja s kojim se osobe iz zajednice susreću jeste autovanje. Kada je osoba predugo u svom svijetu, kako doći do toga da se auta nekome? Te samim time kome i kako? Pored toga, osobe iz zajednice često dolaze s anticipatornom anksioznosti, koja se manifestuje kroz pitanja kako će njihova budućnost izgledati, kako će njihova porodica i prijatelji_ce reagovati, kao i kroz osjećaj nesigurnosti koji im donosi ta neizvjesnost.
S obzirom da se KBT terapija više bazira na nalaženje rješenja za već određene i konkretne probleme, da li klijenti_ce imaju prostora da nauče nešto novo o sebi kroz psihoterapijski proces?
Psihoterapijski proces jeste učenje o sebi i spoznaja o sebi. Tu se više radi o tome koliko duboko klijent_ica želi i može doseći, te zavisi od dogovora između psihoterapeuta_kinje i klijenta_ice. Bitno je reći da ljudi nekada nisu zainteresovani da dosegnu dubinu, nego samo da dođu do svog cilja rješavanja simptoma ili problema tehnikama koje im se predlože. Kroz bilo koju vrstu samorefleksije će se doći do srži problema ili simptoma, ukoliko je klijent_ica spreman_na za to.
Odlična stvar u kognitivno-bihevioralnoj terapiji jeste što se na inicijalnoj sesiji može izvidjeti da li klijentu_ci odgovara KBT, da li su spremni_e za ovaj proces, za šta jesu spremni, da li im odgovara psihoterapeut_kinja, te da li im odgovara trenutak u kojem kreću na psihoterapiju. U slučaju da klijentu_ci ne odgovaraju ove stvari, trebaju se osjećati slobodno da to i kažu svom psihoterapeutu_kinji, s obzirom da to najčešće dovede do jačanja alijanse između njih i psihoterapeuta_kinje. Bitno je ne posustati odmah i dati sebi šansu više puta, da li sa novim_om psihoterapeutom_kinjom ili novim psihoterapijskim pravcem.
Ovo se također reflektuje na trenutak u psihoterapijskom procesu u kojem se klijent_ica umori od psihoterapije, te im treba mali odmor od njihovih misli i osjećaja. To je čak i jedna svijetla tačka – klijenti_ce imaju potpuno pravo da se ne zamaraju svojim kognitivnim dešavanjima ukoliko osjećaju da to više ne mogu.
Također, bitno je napomenuti da čovjek može raditi na sebi na različite načine, meditacijom, čitanjem, slušanjem motivacijskih govora, jer “gdje god čovjek krene raditi na sebi, ako to uradi ozbiljno, onda će shvatiti nešto novo o sebi i spoznati srž svog postojanja”.
*Udruženju „Domino“ se možete javiti na njihovu Facebook stranicu, ili na e-mail adresu:
[email protected]. Ukoliko se želite prijaviti preko Sarajevskog otvorenog centra, možete se javiti na e-mail adresu [email protected]
Članak je objavljen uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj članka isključiva je odgovornost Sarajevskog otvorenog centra i nužno ne odražava stavove USAID-a niti Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
