Izvor: Interview.ba
Prošlo je devet dana otkad je zastupnica u Skupštini Kantona Sarajeva Samra Ćosović-Hajdarević povodom održavanja Povorke ponosa u Sarajevu na svom Facebook profilu napisala kako se LGBTIQ osobe trebaju izolovati i ukloniti iz bosanskohercegovačkog društva. Brojne bosanskohercegovačke ličnosti osudile su govor mržnje, a slučaj je prebačen na Instituciju ombudsmena u BiH. Post na njenom Facebook profilu je izbrisan, dok se zastupnica nikada javno nije oglasila povodom napisanih riječi.
U želji da saznamo da li je u međuvremenu promijenila mišljenje, kontaktirali smo zastupnicu Ćosović- Hajdarević.
– Radije ne bih da dajem izjave – bila je vrlo kratka zastupnica, nakon čega je i završen razgovor koji je trajao svega nekoliko sekundi.
I dok Ćosović-Hajdarević javno traži društvo bez LGBTIQ osoba, koje uvažavaju ista prava kao i svaki drugi građanin Ustavom Bosne i Hercegovine, ali i brojnih drugih međunarodno priznatih dokumenata, njena kolegica iz skupštinskih klupa, zastupnica Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine, Segmedina Srna, ističe kako diskriminaciju živimo na svakom koraku i u mnogo različitih formi.
– Ne vidim uopšte razlog zašto danas imamo takvo lažno javno licemjerstvo kada je u pitanju LGBTIQ populacija, kao da se sve ovo nije moglo pretpostaviti – rekla je Srna.
Navela je kako navedeni događaj posmatra kroz perspektivu jednakih ljudskih prava za sve u ovoj zemlji, kroz BiH kao evropsko društvo bez superiornosti i subordinacije, bez patrijarhata, rasizma, homofobije i transfobije, društvo bez predrasuda i diskriminacije.
Ako mogu susjedne države, može u BiH
Zastupnica Naše stranke u Skupštini Kantona Sarajevo, Vildana Bešlija, navela je kako je održavanje Povorke ponosa iznimno važno za jednakost i ravnopravnost svih građana, te da Sarajevo kao glavni grad Bosne i Hercegovine ima poseban značaj u svemu tome.
– Zalažem se za slobodu svih građana, za iznošenja svih mišljenja po bilo kom osnovu. Moramo težiti ka društvu koje je takvo da možemo da kažemo ono što mislimo. Ako se određena skupina tih hrabrih ljudi odlučila za ovaj korak, a zaista nije jednostavno šetati gradom u kojem ste do jučer morali na neki drugi način ponašati se, nemate slobodu da budete dovoljno iskreni, niti imati jednake mogućnosti kao ostali vršnjaci, prijatelji ili članovi porodice, treba stati rame uz rame sa tim ljudima – istaknula je Bešlija.
Dodala je kako su nam države iz regiona primjer kako se LGBTIQ osobe mogu prihvatiti, a posebno je istakla Anu Brnabić kao premijerku Srbije, koja je ujedno i pripadnica LGBTIQ populacije.
– Ako se to uspjelo tamo uraditi, nema razloga da se ne uradi ovdje. Ne mislim da se treba praviti neka halabuka. Govor mržnje nikada nije moja opcija i smatram da se na taj način ne možemo izboriti za bilo šta. Prošli smo rat, znamo šta znači kada se ljudi etiketiraju, a da bi bili slobodno društvo, moramo biti ravnopravni. Ovo je jednako kao i bilo koje drugo okupljanje – poručila je Bešlija, te pohvalila grupu aktivista koji su se odvažili da održe Prvu povorku ponosa u BiH.
Povorke nisu nigdje objeručke prihvaćene
Kada je u pitanju region, samo još u Bosni i Hercegovini i Makedoniji do sada nije održana povorka ponosa.
U Zagrebu je 2002. godine održana prva LGBT parada pod nazivom „Iskorak kontra predrasuda“. Prilikom održavanja parade napadnute su i povrijeđene 32 osobe. Pritome nijedna od uhapšenih 27 osoba nikada nije odgovarala za nanošenje povreda, iako je sve bilo snimljeno policijskim kamerama.
Prva parada ponosa pod sloganom „Ima mesta za sve“ u Beogradu održana je 2001. godine. Učesnike su tada napali fudbalski navijači i huligani. Iako je bila očekivana brza reakcija policije, ona je ipak zakasnila, te su tokom sukoba povrijeđeni i policajci. Druga parada je održana 2010. godine, a prema saopćenju Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, 141 osoba je bila povrijeđena, dok je 207 osoba privedeno, od kojih je u pritvoru ukupno zadržano 77 osoba.
Ništa bolja situacija nije bila ni u Crnoj Gori prilikom održavanja prve parade ponosa pod sloganom „Crna Gora ponosno“ 2013. godine. Nekoliko desetina okupljenih pripadnika LGBTIQ populacije i oni koji su došli da ih podrže bili su zasuti kamenicama, flašama, psovkama, pozivom na linč, a kako je saopćila policija, 22 osobe su te godine uhapšene.
Zastupnica SBB-a u Skupštini Kantona Sarajevo, Bilsena Šahman, istakla je da povorke ponosa nisu nigdje objeručke prihvaćene, te da tako nešto ne može biti ni u našoj sredini, koja prema njenim riječima, nažalost, postaje sve više konzervativna.
– Nemam ništa protiv povorke ponosa, neka svako radi ono što želi. Imam prijatelja koji je gay, mnogo ga volim i mislim da mi je bolji prijatelj nego bilo ko drugi. Jedino je moje pitanje zašto baš hoće da javno paradiraju ili da budu u toj povorci – kazala je Šahman.
Na pitanje koliko je bosanskohercegovačko društvo spremno da prihvati drugačije, ona je kazala da smo se već dobrim dijelom adaptirali na sve to.
– Imamo u svom okruženju te ljude, oni su i na funkcijama, navikli smo se – rekla je.
I dok Šahman smatra da smo se adaptirali, naše okruženje pokazuje suprotno, jer su prije svega pet dana fizički napadnute dvije djevojke koje su pripadnice LGBTIQ populacije, a napad na njih se desio u blizini Sarajevo City Centra. Kako je potvrđeno iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, dva nepoznata muškarca fizički su nasrnula na djevojke, nakon čega su se udaljili, dok je za njima pokrenuta potraga.
Podsjećamo, napad na djevojku LGBTIQ populacije desio tri dana nakon što je zastupnica SDA u Skupštini Kantona Sarajevo, Samra Ćosović-Hajdarević, pozvala na izolaciju i „uklanjanje“ LGBTIQ iz bosanskohercegovačkog društva.
– Svako ima pravo na život kakav želi, tako isto imamo i mi svoje pravo da biramo s kim želimo da živimo. Neka idu negdje drugo i prave sebi grad, državu, zakone i svoja prava koja im niko neće osporavati, ali ovdje NE – napisala je Ćosović-Hajdarević na svom Facebook profilu.
Kako je za Interview.ba ranije potvrdila predsjednica Fondacije CURE Jadranka Milićević, slučaj zastupnice preuzeli su ombudsmani, jer je riječ o govoru mržnje. Poručila je da će se Organizacioni odbor Povorke u ovakvim situacijama služiti isključivo pravnim aktima koji su im dostupni.
Odbor Bosanskohercegovačke povorke ponosa najoštrije je osudio homofobni napad na djevojke LGBTIQ koji se dogodio u Sarajevu, te pozvao nadležne organe da u najkraćem roku identificiraju i kazne počinioce. Poručili su da je napad zapravo direktna posljedica intenziviranja govora mržnje u javnosti i na društvenim mrežama, a u čemu su učestvovale i pojedine javne ličnosti, nakon što je najavljena inicijativa za organiziranje prve Bh. povorke ponosa. Istakli su da sve osobe, a posebno nosioci i nositeljice javnih funkcija, moraju biti svjesni i svjesne odgovornosti koju nose kada iznose lične stavove u javnom prostoru. Kako neformalno saznajemo, niko od političkih predstavnika nije kontaktirao povrijeđene djevojke. Iz Sarajevskog otvorenog centra potvrdili su nam da ni oni nisu dobili bilo kakav poziv.
Povorka ponosa šalje poruku tolerancije
Iako postoje brojni primjeri osuda Povorke ponosa, postoje i oni svijetli koji pozivaju na toleranciju i prihvatanje. Tako Organizacioni tim Povorke dobija podršku na društvenim mrežama, dok se govor mržnje blokira ne samo od članova Odbora, nego i drugih ljudi.
Zastupnica Srna ističe kako se nada da će Povorka ponosa iz Sarajeva poslati poruku tolerancije bez obzira na sve prijepore koje danas vidimo u javnom prostoru.
– Bosna i Hercegovina se mora razvijati na načelima zapadnoevropskog iskustva demokratskog socijalizma, što podrazumijeva poštivanje kako političkih, tako i socijalnih prava svih, i puno respektiranje pravde i jednakosti, kao njegovih temeljnih vrijednosti – zaključila je.
Prva Povorka ponosa bit će održana 8. septembra pod sloganom „Ima izać'“, a članovi Organizacionog odbora poručili su da se ovom šetnjom želi pokazati da svi imaju jednaka prava i jednake mogućnosti.
