I dalje najviše neutralnih vijesti o LGBT temama, uz porast priča iz BiH

info sesija analizaPiše: Jadranka Ćuzulan
Foto: Sarajevski otvoreni centar

U četvrtak, 15. januara, je u Meeting Pointu u Sarajevu održana info sesija za novinare_ke gdje je predstavljena četvrta po redu analiza medijskog izvještavanja o LGBT temama – Ka pozitivnim praksama: Izvještavanje medija u 2014. godini o LGBT temama u Bosni i Hercegovini.

Na sesiji su govorile dvije autorice ovogodišnjeg izdanja: Sandra Zlotrg iz udruženja Lingvisti i Lejla Huremović iz Sarajevskog otvorenog centra. One su zajedno sa novinarkom Kristinom Ljevak od januara do novembra 2014. pratile 93 medija: 10 radio stanica, 24 TV stanice, 35 dnevnih, sedmičnih i dvosedmičnih novina i 24 news portala. Istražile su kako su mediji izvještavali o LGBT temama na temelju korištenja politički korektnog jezika, prisutnosti stereotipa, analize naslova, nadnaslova, fotografija, itd. Prilozi su ocijenjeni kao neutralni, negativni i pozitivni.

Najviše je, u svim vrstama medija, bilo neutralnih vijesti. Potom slijede negativne, pa pozitivne. Neutralne vijesti su pretežno agencijske vijesti, koje ne ulaze dublje u problematiku, već samo odgovaraju na klasična novinarska pitanja: ko, šta, gdje i kako. Negativno su ocijenjeni prilozi koji perpetuiraju stereotipe, kao npr. da je LGBT osobe potrebno normalizirati.

Sandra Zlotrg navodi primjer prenošenja vijesti o “ženidbi” glumca Neila Patricka Harrisa sa svojim dečkom i primjer naslova u jednom štampanom mediju “Fudbalerke nisu lezbejke”, koji aludira na LGBT orijentaciju kao nešto nepoželjno. Bilo koje predstavljanje LGBT populacije kao Drugih sa kojima se većina ne slaže, predstavlja negativan primjer izvještavanja.

Mogli_e smo vidjeti primjere korištenja nadnaslova, koji dovode u pitanje neke od tvrdnji iz naslova, ili neadekvatno korištenje ilustracija, koje ne odgovaraju temi o kojoj se izvještava. Sandra Zlotrg govori da se novinari_ke često služe istim ilustracijama, koje se u maniru copy-paste novinarstva, koriste za većinu članaka. Nekada je pak riječ o tome da je ilustracija namjerno izvučena iz konteksta, a kao primjer navode se fotografije sa parada ponosa iz inostranstva, kako bi se ono o čemu se govori, u domaćem kontekstu, trivijaliziralo i prikazalo van konteksta – borbe za prava.

ka pozitivnim praksamaKao pozitivan trend ocijenjen je porast priloga iz Bosne i Hercegovine, koji prednjače nad prilozima iz regije i svijeta. Ohrabruje se pisanje autorskih članaka o LGBT temama, koji su najčešće ocijenjeni kao pozitivni prilozi, kada autori_ice članaka koriste više izvora i sugovornika_ica, osobu o kojoj pišu smještaju u društveni kontekst, a ne sagledavaju isključivo kroz prizmu seksualnosti.

Sandra Zlotrg napominje da oni mediji koji imaju problema sa medijskim izvještavanjem o LGBT temama obično imaju problem sa izvještavanjem i o drugim temama. Izvodi se zaključak da bi odgovoran novinarski angažman trebao podrazumijevati vlastitu inicijativu i otvaranje prostora za tekstove u kojima se više pažnje posvećuje preduslovima za život LGBT osoba bez diskriminacije. Sve teme, bilo da se radi o intervjuima sa LGBT osobama, izvještajima o Paradama ponosa/aktivističkim događajima, životnim partnerstvima/gej brakovima, nasilju nad LGBT osobama ili obilježavanju međunarodnih dana posvećenih LGBT pravima, trebaju biti obrađeni u kontekstu ljudskih prava.

Kompletnu analizu možete pronaći ovdje.

Komentari

komentara