Laverne Cox u animiranom videu prepričava povijest borbe za trans prava

Izvor: Crol.hr
Foto: Screenshot

U kratkom filmu TIME-a i Američke unije za civilne slobode (ACLU) imena Time Marches Forward & So Do We, Laverne Cox vodi nas kroz povijest borbe za trans prava. Slaveći postignuća pionira borbe, video s ponosom naglašava kako će unatoč svim diskriminatornim akcijama vladajućih trans osobe iz svoje borbe izaći kao pobjednici.

Iako se za početak LGBTI pokreta u Americi uzima pobuna u Stonewallu 1969, Cox u odličnom animiranom videu koji je oslikala Molly Crabapple otkriva da korijeni borbe trans pojedinaca sežu i dublje. Još u kolovozu 1966. queer osobe koje je policija redovito maltretirala na okupljanjima u kafiću Compton's u San Franciscu pobunile su se protiv nasilja.

Hrabra povijest otpora institucionalnom nasilju i opresiji

Štoviše, pobuna je bilo i 1959. u kafiću Cooper's Donuts, 1965. u restoranu Dewey's i 1967. u baru Black Cat, a vjerojatno su mnoge još neotkrivene. Vidljivo je, kako god bilo, da u Americi postoji duga i hrabra povijest otpora institucionalnom nasilju i opresiji.

U narednim su godinama trans osobe bile u sjeni, nevidljive, bez prava na zaposlenje, stanovanje, bez zdravstvene i pravne zaštite. Iako su bile kriminalizirane, pa i zatvarane, zakonima protiv cross dressinga i okupljanja na javnim mjestima, ikone trans borbe, transcestors poput Miss Major, Marshe P. Johnson, Sylvije Rivere i Flawless Sabrine nisu odustajale od borbe za prava.

Njihova borba danas sve više rađa plodom. Trans osobe sve su vidljivije, no ipak se nad njima i dalje vrši nasilje. Cox navodi primjer škola iz kojih su se trans učenici često prisiljeni ispisati zbog nasilja, potpuno nezaštićeni zakonima. Štoviše, vlast se ponaša kao jednaki nasilnik jer zlostavljanje ne sprečava, već donosi još štetnih odluka poput one o zabrani uporabe zajedničkih toaleta.

Otpor je naše temeljno pravo

U osobito su lošoj situaciji trans žene afroameričkog podrijetla. Beskućništvo, HIV i zatvaranje značajno unazađuju njihove prilike za uspjeh, a unatoč tomu što stope ubojstava rastu, vlasti se ne čini potrebno istražiti ih i zaštititi ove žene, već ih pokušava izbrisati.

Vidljivo je to ako se u obzir uzme da samo 18 saveznih država štiti trans osobe od diskriminacije, dok ih druge namjerno čine metama, pri čemu su u čak 22 države doneseni zakoni kojima se ograničavaju prava trans osoba.

Ipak, Cox naglašava, koliko se god vladajući trudili, ne mogu izbrisati trans osobe. Koliko god teška borba za prava bila, pobjeđuju. Kao i kultni prethodnici, odupiru se nasilju, čuvaju jedni druge, pričaju svoje priče i zahtijevaju pravdu. Na zajedničku borbu pozivaju cijelo društvo naglašavajući da je otpor naše temeljno pravo koje su nam prethodnici ostavili u naslijeđe.

Komentari

komentara