Napadi na LGBT osobe su promišljeni i organizirani

keep-calm-and-support-lgbt-rights-4U BiH su incidenti motivirani predrasudama i sa nasilnim predznakom često usmjereni ka LGBT osobama, a također su povezani i sa događajima koji povećavaju vidljivost LGBT osoba. Dokaz za to je i nedavni događaj u Banja Luci – u subotu navečer su dvije neidentificirane osobe lica prekrivenih fantomkama ugrozile sigurnost članova_ica Banjalučkog Udruženja Kvir Aktivista (B.U.K.A.). Povodom sve češćih napada i ugrožavanja sigurnosti LGBT osoba i/ili osoba koje se bave LGBT aktivizmom, portal Lgbt-prava.ba porazgovarao je sa članovima_cama bh. udruga koje u svoje aktivnosti ubrajaju i borbu za LGBT prava. Početkom februara ove godine napadnuti su učesnici_e filmskog festivala Merlinka u Sarajevu, a već dva mjeseca poslije dešava se zastrašivanje organizatora_ica događaja u Banja Luci, kojima je trebao biti obilježen današnji dan, 31. mart, Međunarodni dan vidljivosti transrodnih osoba.

Aktivista B.U.K.A.-e, J.S., o posljednjem incidentu u Banja Luci za portal Lgbt-prava.ba kaže: “Mi smo svi_e nekako svjesni_e da bavljenje aktivizmom, a posebeno LGBT aktivizmom, nosi sa sobom ovakve stvari. U teoriji smo svi_e bili_e spremni_e na to, ali je, naravno, drugačije kada se u vašem prostoru nalaze dvije maskirane osobe.” Ovo je prvi čin zastrašivanja usmjeren na B.U.K.A-u, a J.S. ističe da ne mogu sa sigurnošću znati da li je zastrašivanje bilo povezano sa aktivnostima planiranim za obilježavanje Međunarodnog dana vidljivosti trans osoba, ili sa činjenicom da su neki od članova_ica kao pripadnici_e LGBT populacije vidljivi u javnom životu. Ipak, pošto su svi_e učesnici_e trebali_e biti njihovi gosti_šće, jednostavno nisu željeli_e ugrožavati njihovu sigurnost, te su aktivnosti planirane za 31. mart otkazane. “Mislim da je sigurnost učesnika_ica i pripadnika_ica LGBT zajednice najveći prioritet te smo i reagovali_e u skladu s tim”, kaže ovaj banjalučki aktivista.

Policija ima veliku ulogu

B.U.K.A. je prije organizacije događaja komunicirala s policijom, čija je patrola trebala osiguravati događaj, ali pošto se zastrašivanje desilo na istom mjestu koje je bilo predviđeno za smještaj učesnika_ca, po procjeni ove udruge je održavanje događaja ipak bilo rizično. “Policija ima veliku ulogu u što boljoj sigurnosti i sa MUP-om RS-a smo dosad imali zadovoljavajuću saradnju koju ćemo i nastaviti, ali evidentno je da je i policija u nekim situacijama nemoćna. Ponavljam – ne možemo znati da li je ovaj čin povezan sa planiranim aktivnostima ili sa nekim od nas kao individuama, te nismo mogli tražiti od policije da osigurava privatni objekat.”

Ovo je prva aktivnost koju B.U.K.A otkazuje, a J.S. dodaje: “Iako nam je bilo jako bitno započeti tradiciju obilježavanja datuma bitnih za trans populaciju, trenutni kapaciteti nam nisu dozvolili da uprkos zastrašivanju to održimo. Paradoksalno, ovakve stvari ne samo da nam ukazuju kolika je potreba za aktivizmom i promjenama u ovom društvu, već nas kao grupu dodatno jačaju.” J.S. je mišljenja su ove situacije produkt nedostatka adekvatnih informacija, velikog broja dezinformacija, te manjka edukacije, što se ne može promijeniti bez direktnog i vidljivog zalaganja za LGBT prava i pitanja u BiH. J.S. ističe da podrška drugih organizacija i institucija igra veliku ulogu u ovakvim situacijama jer informiše javnost i šalje jasnu poruku protiv nasilja i mržnje. “Mi smo zahvalni_e svima koji_e su nam pružili_e podršku povodom ovog događaja na bilo koji način, i ističemo da je i to poželjan i afirmativan vid reagovanja.”

Ukoliko nisi vidljiv, onda i ne postojiš

Saša Gavrić, direktor Sarajevskog otvorenog centra, kaže da napadi koji se dešavaju svakih nekoliko mjeseci imaju isti šablon: “Svi su maskirani, udruženi, pripremljeni. Očigledno se ne radi o spontanim reakcijama, nego o promišljenim napadima.” Gavrić je mišljenja da uzroci ovih napada leže u pojačanoj vidljivosti LGBT osoba i sve intenzivnijem LGBT aktivizmu u BiH. “Iskustva iz drugih evropskih država su pokazala da ukoliko nisi vidljiv (u smislu LGBT aktivizma), onda i ne postojiš (misleći na LGBT zajednicu). No, kada vidljivost započne, onda počinje i otpor desničarskih društvenih struja. Upravo to se dešava i u BiH. Aktivizam je sve snažniji i vidljiviji, a desničari odgovaraju na njega.”

Udruženje Okvir se pridružuje osudama. “Okvir najoštrije osuđuje napad na banjalučke aktiviste i aktivistkinje, kao i svakodnevnu stigmatizaciju, diskriminaciju i ućutkivanje LGBTIQA osoba u Bosni i Hercegovini. Uprkos kontinuiranom nasilju, mi biramo da stvaramo iz saosjećanja, ljubavi, poštovanja i solidarnosti. Jedini otpor kršenju osnovnih ljudskih prava u BiH može biti građenje zajedništva i mostova gdje različitost nije osnova za segregaciju i podjele, nego je temelj za otvaranje prostora za zajednički rast i stvaranje.”

Potrebna je javna podrška

Mary-Ann Hennessey, šefica Ureda Vijeća Evrope u BiH, za portal Lgbt-prava.ba povodom posljednjeg incidenta kaže: “Iako sam uznemirena jer se ljude napada, maltretira ili zastrašuje zbog njihove seksualne orijentacije, shvatam da ne postoji idealno društvo u kojem će svi biti ljubazni i poštovati druge – vjerovatno će uvijek biti ljudi koji će činiti slične stvari zbog seksualne orijentacije, političkih mišljenja, etniciteta ili bilo kojeg drugog izgovora. Ono što je najvažnije je da vlasti pošalju jasnu i nedvosmislenu poruku da će ovakvi prijestupi protiv LGBT osoba biti procesuirani prema zakonu jednako kao i prijestupi protiv svih drugih ljudi. Vrijeme je da javnost pošalje poruku podrške LGBT zajednici u BiH, te pokaže da bh. društvo neće tolerirati nasilje i diskriminaciju zbog seksualne orijentacije.”

Fondacija CURE je također prokomentirala incident zastrašivanja komentarom da predstavnici_e zakonodavne i izvršne vlasti, a posebno predstavnici_e Ministarstva unutrašnjih poslova, do sada nisu javno osudili i procesuirali osobe koje čine zločine iz mržnje, “što daje podsticaj svim homofobima da slobodno čine zločine”. “Čim ne postoje sankcije za kršenje i narušavanje ljudskih prava, uovom slučaju LGBT prava, to postaje svakodnevnica. Također, nesposobnost države da educira i osvijesti građanstvo o tome šta znači imati nasilno društvo i koliko je pogrešna percepcija mrziti sve što ‘nisam ja’ ili ‘jesam ja, ali ne smijem nikome da kažem, jer nije društveno prihvatljivo’, i činiti zločine (bez posljedica) u to ime, ostavlja LGBT populaciju potpuno prepuštenu sebi.”

Zaustaviti nasilno ponašanje

Zbog samostalnog osnaživanja i izlaganja homofobnoj javnosti, predstavnici_e LGBT zajednice su postali vidljiviji, a samim tim i na meti homofoba, kažu iz Fondacije CURE, te ističu da je educiranje javnosti o LGBT populaciji i o nenasilnom ponašanju važan element za osiguravanje bolje sigurnosti. Potrebno je pozvati na odgovornost sve insitucije vlasti da rade svoj posao i zaštite sve građane i građanke BiH. “Svi_e smo mi odgovorni_e u procesima zaustavljanja nasilnog ponašanja. Organizacije koje se bave ljudskim pravima trebaju da se udruže u javnim reagovanjima i da pokažu negodovanje prema nasilju u našem društvu, kao i da rade za nultu toleranciju prema nasilnicima, sankcionisanje i veće kazne.”

Saša Gavrić je mišljenja da država, a primarno policija, mora profesionalno tretirati nasilje nad LGBT osobama, te ističe da i odgovori tužilaštava moraju biti drugačiji, jer napadi na LGBT osobe i LGBT udruženja ne spadaju u prekršajno pravo (iako se često tako tretiraju), nego se radi o organizovanim krivičnim djelima u čijoj su pozadini jasni motivi i predrasude. “Napadi na LGBT osobe se neće zaustaviti. No, policija mora da zaštiti javne i zatvorene skupove vezane za LGBT osobe i njihova prava. Policija također mora istražiti sve napade i tako poslati poruku da napadi na LGBT osobe neće biti tolerisani. I na kraju, politika mora poslati poruku da nasilje nad LGBT osobama nije prihvatljivo. To još uvijek nije slučaj, jer većina stranaka strahuje da će izgubiti glasače i glasačice ako podrže prava LGBT osoba. Ali i to će se mijenjati. Sporo i s padovima, ali će se mijenjati.”

Komentari

komentara