Nema napretka u suzbijanju zločina iz mržnje prema LGBT osobama u Hrvatskoj

10. 04. 2016

lgbt_ilustrIzvor: Crol.hr
Foto: Hina / FAH

U Hrvatskoj se ne primjećuje napredak u zaštiti fizičkog integriteta osoba istospolne orijentacije i suzbijanja kaznenih djela motiviranih mržnjom prema toj skupini, upozorila je u Izvješću o radu za 2015. godinu Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, u kojem se navodi i kako se 90 posto pritužbi odnosi na spolnu diskriminaciju.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić radila je na ukupno 2.467 predmeta, a za 7,7 posto se povećao broj individualnih pritužbi koje podnose većinom žene (67,6 %). U najvećem postotku je riječ o slučajevima izravne diskriminacije (92,2 %), koje se i dalje u pretežnom broju odnose na spolnu diskriminaciju (90,1 %), potom na bračni i obiteljski status (4 %), spolnu orijentaciju (4,5%), rodni identitet (1,2%). Najviše pritužbi odnosi se na područje rada i ostvarivanja socijalne sigurnosti (51,5 %).

MUP u 2015. nije pokrenuo nijedan postupak zbog zločina iz mržnje prema LGBT osobama

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić u svom godišnjem Izvješću o radu upozorava kako se, u odnosu na godinu prije, ne primjećuje napredak u zaštiti fizičkog integriteta osoba istospolne orijentacije i suzbijanja kaznenih djela motiviranih mržnjom prema toj skupini.

Prema evidenciji MUP-a, u 2015. nije pokrenut niti jedan kazneni postupak radi nekog kaznenog dijela motiviranog mržnjom prema osobama istospolne orijentacije, iako je policija procesuirala pet kaznenih djela motiviranih mržnjom zbog spolne orijentacije žrtve.

U Hrvatskoj sklopljeno 108 životnih partnerstava

U Izvješću se navodi i podatak kako je u Hrvatskoj sklopljeno 108 životnih partnerstava, 57 između partnera muškog, a 51 između partnerica ženskog spola, prema službenoj statistici Ministarstva uprave, koja obuhvaća razdoblje od augusta 2014., kada je na snagu stupio Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola, do kraja prošle godine.

Pravobraniteljica Ljubičić upozorava i na prisutni jaz u plaćama, gdje muškarac u Hrvatskoj godišnje prosječno zaradi oko 10.400 kuna bruto više od žene, a hrvatsko tržište rada ostaje spolno segregirano. Od ukupno 19 područja djelatnosti, žene su izrazito ili značajno podzastupljene u osam, najviše u građevinarstvu, rudarstvu, vodoopskrbi, gospodarenju otpadom. Finansijske i djelatnosti osiguranja, zdravstvo i socijala, te obrazovanje, područja su u kojima su nadzastupljene.

Samo dva posto očeva na rodiljnom dopustu

Lani je neznatno porastao broj očeva koji su koristili rodiljni i roditeljski dopust. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) bilo ih je 2.200 ili 2,04 posto. Kada se zbroje sve kategorije korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora i naknada, koristilo ih je oko 3.500 očeva ili 1,7 posto.

“To znači da se još uvijek nedovoljno provode mjere koje omogućavaju usklađivanje obiteljskih i profesionalnih obveza, odnosno obiteljskog i poslovnog života”, ističe pravobraniteljica Ljubičić.

Napominje i da su iskustva drugih zemlja pokazala da očevi koriste svoje pravo na roditeljski dopust kada je dobro plaćen ili kada su utvrđene kvote.

Izvješće obuhvaća postupanja pravobraniteljice po pritužbama građana i građanki na diskriminaciju temeljem spola, bračnog i obiteljskog statusa i spolne orijentacije u području rada i zapošljavanja, nasilja u obitelji, obrazovanja, političke participacije i medija, a u cijelosti ga možete pročitati ovdje.

Komentari

komentara

Mapa organizacijaMapa organizacija, institucija, centara i drugih ustanova u Bosni i Hercegovini koje pružaju adekvatnu potporu, pružaju usluge i/ili su senzibilizirane za rad sa LGBTI osobama

Kontaktirajte nas!