Izvor: Etrafika.ne
Foto: Pixabay
Iako se posljednjih dana mnogo govorilo i pisalo o tome da li bi prva Bh. povorka ponosa uopšte trebalo da bude održana – organizatori su poručili da će se ona, uprkos prijetnjama, 8. septembra 2019. godine desiti u Sarajevu. Zbog čega je važno održavanje prvog prajda u BiH za eTrafiku pričaju organizatori, predstavnici civilnih udruženja i delegacije EU u BiH, kao i sami pripadnici LGBTIQ zajednice.
Pojedine političke partije iz BiH pune medijske stupce o tome kako bi uredno najavljenu povorku ponosa u Sarajevu trebalo otkazati iz bezbjednosnih razloga. Sa druge strane, organizatori poručuju građanima da ne nasjedaju na jeftine političke poene i pozivaju ih da se u što većem broju 8. septembra pojave u centru Sarajeva, napominjujući kako su od 1. aprila ove godine održali niz redovnih sastanaka sa predstavnicima MUP-a KS i Uprave policije KS, ali i drugih relevantnih institucija i na taj način ispunili sve uslove predviđene Zakonom o javnom okupljanju KS.
Održavanje povorke bi trebalo da doprinese izgradnji otvorenog, inkluzivnog i slobodnog bh. društva. Svi huškaši, potencijalni organizatori nereda i nasilja nad građanima biće procesuirani kroz organe bezbjednosti, a u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine, oštro poručuju iz Organizacionog odbora prve Bh. povorke ponosa.
“LGBTIQ osobe svakodnevno trpe nasilje, isključivanje i diskriminaciju u bh. društvu. U regionu i u svijetu povorka se pokazala kao najefikasniji način da se to nasilje iz nevidljivosti osvijetli i stavi na sto hitnog rješavanja. Istovremeno, LGBTIQ osobe nemaju samo jedan identitet, oni su takođe radnici, žene, majke, očevi, Romi i Romkinje, vjernici, ateisti… Sa te strane, naša borba je višestruka i nepobitno solidarna”, kazala je u razgovoru za eTrafiku članica Organizicionog odbora Povorke ponosa, Selma Kešetović iz Tuzlanskog otvorenog centra, dodajući da je veliki broj učesnika iz BiH i svijeta prepoznao tu borbu, pa očekuju raznovrsnu, šarenu i mnogobrojnu povorku u septembru.
O važnosti odlaska na povorku u zanimljivoj video kampanji, koju su pokrenuli organizatori, govorile su osobe različitih profila, profesija, generacija, roda, područja života, a sve ih povezuje svijest o važnosti parade kao platforme za borbu prava LGBTQ osoba, ali i svih nas.
Ona ističe da su LGBTIQ osobe svakodnevno izložene konstantnom govoru mržnje u medijima i online platformama, na ulicama i među vršnjacima.
“Dok su maloljetni, često trpe nasilje od strane porodice koja ih vodi na ‘liječenje’, izolira ili fizički zlostavlja. U institucijama obrazovanja često uče kako je njihova orijentacija ili rodni identitet poremećaj, a to često čuju od ljudi koji bi trebalo da budu njihov moralni autoriteti – školskih nastavnika. Fizičko nasilje se takođe često događa u javnom prostoru. Nemaju privilegiju otvorene ljubavi, sklapanja braka i prava koja dolaze uz bračni sporazum, niti usvajanje djece. Njihova egzistencija je pod tolikom opresijom i prijetnjom da često oboljevaju od depresije, anskioznosti, a visok je stepen suicida baš među LGBTIQ osobama”, kazala je Selma.
Pitanje koje se nameće jeste da li će se stvari promijeniti nakon 8. septembra? Selma je optimistična i govori da iskustva širom Evrope i regiona pokazuju da se stvari zaista mijenjaju nabolje nakon prve povorke.
“Čin javnog protesta osnažuje LGBTIQ osobe, šetali oni ili ne, ali se mijenja i stav onog javnog mnijenja kojemu to ‘nikad nije vrijeme’ ili onih koji govore ‘šta će oni šetati’. Naravno, to je proces i biće potrebno još povorki dok mjere bezbjednosti ne budu tako rigorozne, a mi se radujemo tom danu i svim budućim povorkama. Kada manjinsko građanstvo potražuje svoja prava i onda i društvo ima koristi, jer društvo koje ugnjetava svoje sugrađane nije dobro ni za koga”, kaže ova aktivistkinja.
Koliko je zaista važno održavanje Povorke ponosa najbolje znaju pripadnici LGBTIQ populacije. Jedna od njih je Selma, porijeklom iz BiH, koja se zbog boljih životnih uslova preselila u Austriju.
“Održavanje Povorke ponosa je važno za nas koji se deklarišemo kao LGBTIQ građani i građanke, ali i za sve one koji se nalaze na marginama našeg društva. Mislim na samohrane majke, žene žrtve rata, pa čak i osobe sa invaliditetom, jer su i one često odbačene od društva”, počela je priču za eTrafiku Selma.
Ona kaže da u BiH generalno ne funkcioniše nijedan zakon, niti se poštuju osnovna ljudska prava njenih građana bilo koje seksualne orijentacije.
“Izlazak gej i strejt osoba na Povorku trebalo bi da pomogne razbijanju predrasuda o gej populaciji jer će diskriminatori imati priliku da nas vide kao sasvim obične građane Bosne i Hercegovine, a ne kao neke čudake. Često napominjem da sigurno u svakoj bh. familiji postoji bar jedna osoba koja je gej, a koja nema hrabrosti da se deklariše zbog stigme koja nas prati”, dodaje ova djevojka.
Ipak, ona nije optimistična kada je riječ o poboljšanju statusa LGBTIQ osoba nakon Povorke.
“Povorka će biti tema nekoliko dana, prepričavaće se ko je tamo viđen, ljudi će se trpati u ladice onih koji su za i protiv, roditelji će nam vjerovatno propadati u zemlju pred prijateljima i onda će se život ponovo vratiti u kolotečinu, a problemi će ostati marginalizovani. Ovo neće toliko zasmetati mlađoj generaciji gej populacije, ali za nas koji smo malo stariji i koji uveliko živimo stabilne živote hoće, jer koliko god porodica i prijatelji prihvate naše partnere, mi u slučaju odlazaka u bolnicu ili kupovine imovine ponovo uočavamo kako smo građani drugog reda i kako će morati proći još mnogo parada, da se išta na legalnom polju za nas promijeni”, izjavila je Selma.
Upravo je to i jedan od razloga zašto već 16 godina živi u Beču, gdje je 2010. godine usvojen Zakon o bračnim zajednicama, a od ove godine i zakon po kojem se izjednačava vrijednost braka između istopolnih i heteroseksualnih parova.
“To što živim u Austriji me nije spriječilo da, čim sam saznala za održavanje Povorke, kupim avionsku kartu i uzmem godišnji odmor kako bih bila dio nje, a kako bih eventualno, kao osoba koja se otvoreno deklariše kao gej, bila viđeni dio parade. Ako neću izaći ja, onda ko će?”, završila je razgovor za eTrafiku.
“Čovjek je čovjek i voljeti nije grijeh”
Sličnog mišljenja je i mladić iz okoline Banjaluke koji tvrdi kako je krajnje vrijeme za bh. društvo da shvati da su različitosti ono što nas čini posebnim.
“Parade koje se održavaju na Balkanu su u stvari društveni protesti manjinske grupe. To nije paradiranje koje privlači turiste niti šou kao na zapadu. Ono što je parada ponosa bila sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka u svijetu, to je sada kod nas – bunt manjinske grupe ljudi koja pokušava da ostvari osnovna ljudska prava kako se više ne bi morala skrivati i kako ne bi bila diskriminisana. Čovjek je čovjek i voljeti nije grijeh, kako god okreneš. Gej ljudi ne mrze nikoga, naprotiv gej pokret označava društvenu jednakost i ista prava za sve”, izjavio je za eTrafiku mladić koji je želio da ga potpišemo kao Dragosavu.
Takođe, povorka bi dobila na značaju i kada bi osim gej populacije u Sarajevo došle i strejt osobe, njihovi prijatelji, poznanici, kolege, rođaci, sugrađani… Međutim svakodnevno, čitanjem negativnih komentara po društvenim mrežama i portalima, svjedočimo kako ipak ima mnogo neistomišljenika i “huškaša” nereda. Te osobe, koje se uglavnom kriju iza nadimaka na društvenim mrežama i portalima, kao razloge za neodržavanje Povorke navode da se plaše da budu viđeni “u paradi srama”, da su “zabrinuti za bezbjednost”, da “BiH ima preča posla od paradiranja” ili jednostavno smatraju da LGBTIQ osobe ne bi trebalo da šetaju jer “to ne rade ni strejt ljudi” koji su, za razliku od pripadnika LGBTQ populacije slobodni da u javnosti iskažu osjećanja prema svojim partnerima.
“Podržavam Povorku i ne vidim nikakav problem u njenom održavanju, ali neću ići u Sarajevo iako imam poznanike koji su gej i koji idu. Ne osjećam se bezbjednim, a ako budem viđen tamo mogao bih ostati bez posla. Smatram da Bosna još uvijek nije na tom nivou slobode da organizuje parade za gejeve. Nismo mi Berlin gdje svi opušteno idu na prajd kako bi se dobro proveli”, kazao je Igor (24).
Važnost održavanja prve Povorke ponosa u Bosni i Hercegovini prepoznao je i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini, Lars Gunar Vigemark, kazavši kako EU stoji uz LGBTIQ osobe u BiH i širom svijeta. Oni imaju pravo da žive bez diskriminacije i prijetnji, a u jednakosti sa drugim građanima.
“Istopolni parovi su kontinuirano diskriminisani u Bosni i Hercegovini, kroz pravni sistem koji im uskraćuje društvena i ekonomska prava. Socijalnu inkluziju interseksualnih i transrodnih osoba, koje su posebno marginalizovane, takođe treba poboljšati. Procesuiranje zločina iz mržnje i govora mržnje prema LGBTIQ osobama je nedovoljno. Fizički napadi do sada nisu dovodili do podizanja optužnica, kao što je zabilježeno u Analitičkom izvještaju Evropske komisije priloženim uz Mišljenje Komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU”, saopšteno je za eTrafiku iz pres službe specijalnog predstavnika EU u BiH, Larsa Gunara Vigemarka.
Delegacija EU u BiH smatra da će se položaj LGBTIQ osoba promijeniti samo ako bh. vlasti donesu relevantne odluke i sprovedu ih u praksi. EU snažno ohrabruje BiH da riješi nedostatke koji su identifikovani u Analitičkom izvještaju Evropske komisije priloženim uz Mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo. Samo Mišljenje identifikuje među ključnim prioritetima zaštitu i inkluziju ranjivih grupa, uključujući LGBTIQ osoba.
“Prava na slobodu okupljanja i izražavanja su ključni elementi funkcionalnog demokratskog društva koje bi vlasti trebalo da obezbijede, te su od ključne važnosti za napredak bilo koje države koja teži ka članstvu u EU”, zaključili su u EU delagaciji.
Prijetnje nasiljem prema učesnicima Povorke uveliko podsjećaju na Beograd 2009. godine, kada je tamošnji Prajd zbog brojnih prijetnji otkazan, a 2010. održan uz velike nerede.
“Nadam se da se prijetnje nasiljem prema učesnicima i učesnicama prvog sarajevskog Prajda neće ostvariti, iako sve što se dešava u posljednjih nekoliko dana podsjeća na događanja u Beogradu. Nadam se da će Sarajlije smoći snage da skupe hrabrost da podrže LGBTQ osobe u borbi za slobodu”, izjavio je Boris Milićević, aktivista za prava LGBTIQ zajednice.
Kako ističe, hrabrost će se isplatiti svima, od učesnika koji će cijelog života biti ponosni jer su tu bili prvi, do društva, jer je ono slobodno samo kada su svi slobodni.
“LGBTIQ osobe moraju da budu svjesne da pored ponosa moraju očekivati i sve dugogodišnje napore za osvajanje slobode”, izjavio je on za eTrafiku.
eTrafika kao udruženje građana i medij čiji je fokus izvještavanje o pitanjima mladih, marginalizovanih grupa i ljudskih prava, poziva sve građane i građanke BiH da se 8. septembra pridruže Povorci u Sarajevu i da zajedno stanemo u kraj političkom poigravanju s ljudskim pravima svih nas.
Naša borba je zajednička borba. Zajedno i solidarno – ima izać‘!
