Razgovarao: Amar Bašić
Prošlog mjeseca prostorije Sarajevskog otvorenog centra posjetio je Andrew Muir, član Stranke saveza (Alliance Party) iz Sjeverne Irske, vijećnik u Okrugu Ards i North Down, te prvi javno deklarirani gej koji je okružni načelnik u Sjevernoj Irskoj. Njegovu posjetu Sarajevu iskoristili smo za kratak razgovor o značaju političkog angažmana LGBTI osoba, te opće vidljivosti i angažiranosti u društvu, posebno u kontekstu konzervativnih sredina kakve su Sjeverna Irska i Bosna i Hercegovina.
U svojoj političkoj karijeri, Muir je, između ostalog, obavljao dužnost predsjednika i generalnog sekretara stranke, a vijećnik je Stranke saveza u širem gradskom području Belfasta od 2010. godine. Sjeverna Irska se nalazi na začelju kada je riječ o zaštiti prava LGBTI osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu. Godine 2005. je istospolnim parovima omogućeno sklapanje građanskog partnerstva, ali ni nakon pet pokušaja u Skupštini Sjeverne Irske, puna bračna jednakost nije ostvarena. Pri petom pokušaju Skupština je tijesnom većinom izglasala legalizaciju istospolnih brakova, međutim, zakon je odbijen nakon što je većinska Demokratska unionistička stranka (Democratic Unionist Party – DUP) pokrenula mehanizam veta, tzv. „Petition of Concern“.
Pojednostavljeno gledano, ovaj mehanizam počiva na sličnim principima kao i mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa u Bosni i Hercegovini, u smislu da je zamišljen kako bi se spriječilo preglasavanje i ugrožavanje interesa jedne od dvije konstitutivne zajednice – nacionalista i unionista. U praksi, međutim, DUP višestruko koristi taj mehanizam kako bi blokirala ljudskopravaške zakone. Tako je i ovo iskustvo konsocijacijskog modela odlučivanja, i s njim povezano društveno-političko djelovanje na unapređenju položaja LGBTI osoba u Sjevernoj Irskoj, zanimljivo i za nas u BiH.
LGBTI.ba: Šta Vas je, kao gej osobu, ponukalo da se počnete baviti politikom, posebno imajući u vidu konzervativno okruženje u kojem ste živjeli? Zašto smatrate da je važno uključivanje LGBTI osoba u političke procese, kako kroz vladin tako i kroz nevladin sektor?
MUIR: Još od mlađih dana osjećao sam zanimanje za politiku i želju da učestvujem u izgradnji otvorenog, pristupačnog i mirnog društva koje vrednuje manjine, bori se protiv nepravde i nejednakosti, dok istovremeno radi na ostvarenju prosperiteta i zaštiti okoliša. Ova vizija i moje zanimanje za politiku postali su još snažniji nakon što sam se autirao kao gej muškarac 1996. godine, kada sam se susreo sa ozbiljnim izazovima s kojima se suočavaju LGBTI osobe, zbog čega sam više od jedne decenije proveo radeći na različitim poslovima u NVO-ima unutar LGBTI zajednice.
Aktivno se bavim politikom od svoje petnaeste godine; 1991. godine sam pristupio Liberalno-demokratskoj stranci koju je tada predvodio Paddy Ashdown. Godine 2010. sam postao vijećnik Stranke saveza u Okrugu Ards i North Down. Bio sam načelnik North Downa u periodu 2013./2014., te vršio različite dužnosti unutar stranke, uključujući poziciju predsjednika i generalnog sekretara.
Čvrsto sam uvjeren da svaka osoba može dati doprinos stvaranju bolje budućnosti za LGBTI građane i građanke, bez obzira koliko njena uloga bila mala. Svakog od njih želim pozvati da se uključe i ostave svoj trag, posebno u svijetu politike u kojem izabrani predstavnici i predstavnice trebaju odražavati raznolikost društva kako bi potrebe svih građana i građanki bile adekvatno zastupljene u odlukama koje donose organi vlasti.
LGBTI.ba: Spomenuli ste u pojedinim intervjuima da se situacija u Sjevernoj Irskoj značajno promijenila od 1996. godine do danas. Koji su faktori, po Vama, najviše doprinijeli takvoj promjeni sveopće klime u Sjevernoj Irskoj? Koliko je danas LGBTI zajednica vidljiva, i u kojoj mjeri smatrate da je Vaše imenovanje dodatno promijenilo situaciju?
MUIR: Situacija u Sjevernoj Irskoj je danas drastično drugačija u odnosu na 1996. godinu kada sam se autirao, sa nizom pravnih zaštita koje danas postoje za LGBTI osobe, skupa sa daleko pozitivnijim društvenim stavovima. Prešli smo dalek put, i ponosan sam što živim u Sjevernoj Irskoj. To je odlično mjesto za život. Ostvarene promjene su tu kao snažan podsjetnik na mnoge hrabre LGBTI osobe, njihove porodice, prijatelje i prijateljice, kolege i kolegice, koji su izgradili daleko svjetliju budućnost tako što su se autirali i udružili snage za otvorenije i inkluzivnije društvo. Ponosan sam što sam igrao makar i malu ulogu u toj promjeni.
Bilo da se radi o zabrani diskriminacije pri zapošljavanju, pristupu robama, infrastrukturi ili uslugama, ili kada je u pitanju građansko partnerstvo, gotovo sve zakonske promjene donijela je Vlada Velike Britanije u Westminsteru, u Londonu, a ne u lokalnim institucijama, odnosno u pokrajinskoj konsocijacijskoj Skupštini u Belfastu, koja se, nažalost, pokazala kao prepreka ostvarenju jednakopravnosti za LGBTI osobe zbog mehanizma veta, tzv. „Petition of Concern“, koji je stranka DUP dosad koristila kako bi poništila većinski glas za bračnu jednakost. Stoga je od iznimnog značaja da se provede reforma načina rada Skupštine i mehanizma „Petition of Concern“.
LGBTI.ba: U kontekstu prava i vidljivosti LGBTI osoba, Sjeverna Irska zaostaje za Engleskom, Škotskom i Velsom. Nedavno je odbačen prijedlog da se ubuduće sedmica ponosa obilježava isticanjem duginih boja na administrativnom sjedištu vašeg okruga. Koliko je najnoviji val populizma i radikalizma na krilima Brexita, izbora Donalda Trumpa u SAD-u, te evropske migrantske krize, ugrozio položaj LGBTI zajednice u sredinama koje još uvijek važe za izrazito konzervativne – a posebno sredinama poput BiH koje zaostaju još i više?
MUIR: Bio sam izrazito razočaran i frustriran kada je DUP blokirala jednostavan prijedlog mene i mog kolege, vijećnika Gavina Walkera, da osvijetlimo vijećnicu Ards duginim bojama, što vjerovatno pokazuje da politika treba stati u korak sa društvom koje je već otišlo dalje i danas velikom većinom podržava LGBTI osobe. Kada ste suočeni sa takvom političkom beskompromisnošću, za ostvarenje promjena od iznimnog je značaja traženje saveznika/ca i rad na vidljivosti unutar društva, verbaliziranje ličnih priča LGBTI osoba, te rad na tome da LGBTI osobe budu vrednovane i prihvaćene kao i svi drugi građani i građanke.
Moramo također posmatrati i situaciju izvan naših granica, u drugim zemljama gdje ne postoje isti mehanizmi zaštite i društveni stavovi kao u mojoj domovini. Zbog toga mi je bilo iznimno drago posjetiti Sarajevski otvoreni centar, upoznati se pobliže sa izazovima s kojima se susreću, te izraziti solidarnost. I nakon ove posjete ću se javiti da provjerim šta bismo još mogli uraditi u Sjevernoj Irskoj kako bismo pomogli da LGBTI osobe u cijeloj BiH imaju bolju budućnost kao priznati i ravnopravni građani i građanke.
LGBTI.ba: Nedavno je Vlada FBiH prihvatila inicijativu koja bi trebala rezultirati zakonskim priznavanjem istospolnih zajednica u dijelu BiH. Iako ova inicijativa ne zadire u pravnu definiciju braka, za očekivati je da se vjerske zajednice aktivno uključe u predstojeću javnu raspravu.
MUIR: Bilo mi je iznimno drago kada sam, tokom posjete Sarajevskom otvorenom centru, saznao za inicijativu u Federaciji BiH koja se kreće u pravcu zakonskog priznavanja istospolnih zajednica, te se nadam da će taj zakon biti i usvojen. Koliko sam ja upoznat, sljedeći korak će biti uspostava radne grupe. Uključivanje LGBTI predstavnika i predstavnica u tu raspravu je od ključnog značaja kako bi se izgradilo razumijevanje i svijest o pitanjima s kojima se susreću LGBTI osobe, te zašto je neophodna zakonska intervencija, čime će se stvoriti konstruktivan prostor za dijalog koji će, uvjeren sam, donijeti promjene.
Ovaj tekst je objavljen uz podršku Američke agencije za međunarodnu saradnju (USAID). Stavovi izneseni u ovom tekstu ne odražavaju nužno stav Američke agencije za međunarodnu saradnju (USAID) niti Vlade SAD-a, već isključivo autora.
