Beograd prajd od 2001. do danas

23. 09. 2013

logo-prideProgram Beograd prajda 2013. počeo je 21. septembra međunarodnom konferencijom o slobodi okupljanja LGBT zajednice. Prema najavama organizatora, na dvodnevnoj konferenciji predstavnici_e ambasada, domaćih i međunarodnih institucija, aktivisti_kinje i pravni eksperti_kinje govoriće o slobodi okupljanja LGBT zajednice na lokalnom, regionalnom i svjetskom nivou.

Predviđeno je da konferenciju otvori premijer Ivica Dačić, dok bi završni govor trebalo da održi prvi potpredsednik Vlade Aleksandar Vučić. U saopštenju se navodi da će na konferenciji učestvovati šef Delegacije EU Majkl Davenport, šefica Misije Saveta Evrope Antje Rotemunf, šefica tima za pregovore sa EU Tanja Miščević, predsjednica skupštinskog Odbora za evropske integracije Nataša Vučković, dok će aktivisti_kinje iz Srbije ugostiti kolege_ice iz Ugande, Vijetnama, Kanade, Belorusije, Grčke, BiH, Makedonije, Crne Gore.

Program Beograd prajda 2013 se nastavlja Nedeljom ponosa, koja obuhvata izložbe, koncerte, pozorišne predstave, filmske projekcije i druge događaje na više lokacija u gradu i trajeće od 23. do 26. septembra, dok je Šetnja najavljena za 28. septembar.

Organizacioni odbor Prajda ,je na veoma domišljat način, napravio video, osmišljen kao izvještaj sa održanog Prajda 2013. prikazujući vesele, nasmijane i sigurne organizatore_ice, učesnike_ice i prolaznike_ce.

Na njihovoj stranici veliki broj javnih ličnosti pokazao je svoju podršku ovogodišnjem Prajdu. Između ostalih, oglasio se i Damir Imamović sa stavom da smo ili svi slobodni ili nije niko.

Zvaničnog odobrenja za održavanje Šetnje još uvijek nema. Čeka se bezbjednosna procjena, ali premijer Srbije Ivica Dačić uvjerava da će država dati sve od sebe da osigura bezbjednost učesnika_ca. Vicepremijer Aleksandar Vučić u izjavama za medije kaže da će dati sve od sebe da se Parada održi iako on lično neće učestvovati.

Istorijat parade ponosa u Srbiji

ParaDa_490x2882001.
Prva parada ponosa u Beogradu organizovana je nakon tzv.demokratskih promjena 2000-te godine. 30. juna 2001. godine pod sloganom Ima mesta za sve nas grupu okupljenih učesnika na Trgu Republike napala je velika grupa huligana iz pokreta Obraz, Svetosavske omladine, navijači Crvene zvezde, Partizana i Rada, predvođena sveštenicima Srpske-pravoslavne crkve. Policijske snage bile su prisutne u nedovoljnom broju, iako je SUP bio obaviješten o pretnjama i mogućnosti nasilja. Policajci u početku nisu reagovali na nasilje. Prema procjenama povrijeđeno je više od četrdeset osoba, mada se u pismu MUP-a navodi se da je povrijeđeno šest građana i osam policajaca. Zvanična reakcija predstavnika vlade je izostala, u medijima su se čule reakcije nevladinih organizacija, kao i javnih ličnosti. Reagovale su brojne međunarodne organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava. Pored osuda nasilja, u javnosti je bilo prisutrno mnogo homofobičnih komentara. Tadašnji načelnik Sekretarijata unutrašnjih poslova Boško Buha je izjavio da naše društvo kao sredina nije sazrelo za takvo iskazivanje nastranosti, a tadašnji predsjednik Obraza, Nebojša Krstić, izrazio je stav da parade ponosa predstavljaju izrugivanje moralu, izrugivanje porodičnom, duhovnom i nacionalnom identitetu mnogo stradalnog i napaćenog srpskog naroda.

2004.
Organizacija Belgrade Pride je 2004. godine najavljivala organizovanje druge Parade ponosa. Pripreme su trajale nekoliko mjeseci prije konačnog otkazivanja parade iz bezbjednosnih razloga, nakon eskalacije nasilja i paljena džamija u Beogradu i Nišu, marta 2004. godina.

2009.

Drugi put, Povorka ponosa je zakazana za 20. septembar 2009. godine. Nakon pažnje koju je LGBT zajednica dobila zbog Zakona o zabrani diskriminacije i njegovog skidanja sa skupštinske procedure na zahtev SPC-a i drugih vjerskih zajednica u Srbiji, a zatim i njegovog konačnog izglasavanja, pažnja je bila usmjerena na najavu održavanja povorke ponosa u Beogradu. Održavanje parade ponosa podržale su brojne ambasade, međunarodne organizacije, predstavnici_e ministarstava i javne ličnosti, a neki od njih su snimili promotivne spotove pod sloganom Ljubav nije da se krije, nego da se ponosi. Uporedo, pojavile su se prijetnje organizatorima i učesnicima_cama Povorke ponosa. Mladen Obradović je prijetio da će parada ponosa biti spriječena po svaku cijenu. Takođe, povodom Povorke oglasila se i SPC, u čije ime je Amfilohije Radović ovu manifestaciju nazvao Povorka srama, Povorka Sodome i Gomore. Grafite koji pozivaju na nasilje, kao i poruke nasilja koji su se javili u medijima, republički tužilac, Slobodan Radovanović je u to vrijeme ocijenio kao polemički ton.

Država je najavljivala veliko prisustvo policije i garantovala je da će država spriječiti nasilje. Ivica Dačić je najavio da će policija zaštiti sve učesnice_ke Povorke pri njihovom dolasku i odlasku. Takođe, napomenuo je da je povorka ponosa trebalo bolje politički da se pripremi. Jedan dan prije zakazane povorke ponosa organizatori su saopštili da se povorka neće održati. Kao razlog navedeno je rješenje MUP kojim se prijavljen skup u centru grada premješta na plato ispred Palate Srbije iz bezbjednosnih razloga. Organizatori Povorke su ovo ocijenili kao zabranu prijavljenog skupa u centru grada i donijeli su odluku da ne održe skup na Ušću.

parada-ponosa-2010-najava-12010.
Treća najavljena, a prva održana Parada ponosa počela je 10. 10. 2010. godine u parku Manjež, gdje se okupilo više od 1000 učesnika_ca.

Na skupu su govorili_e predstavnici_e međunarodnih organizacija, EU parlamenta, ministar za ljudska i manjinska prava i organizatorke_i Parade ponosa ’09 i ’10. Skupu su prisustvovale ličnosti iz političkog i javnog života. Povorka je krenula iz parka Manjež preko Nemanjine, Kneza Miloša i Masarikove do SKC-a, gdje je organizovana žurka, koja je završena ranije nego što je predviđeno.

Razne ekstremističke desničarske organizacije upućivale su prijetnje i pozivale na fizički obračun i linč učesnika_ca. Bezbjednost su garantovale policijske snage koje su u velikom broju bile raspoređene oko mjesta održavanja skupa i šetnje. S druge strane, 6.000 huligana izazvalo je nerede u Beogradu, napadom na policiju i pojedine zgrade. Tokom nemira huligani su napali zgradu DS i SPS, zgradu RTS-a, pokretni mamograf, kao i brojne prodavnice u centru Beograda, iz kojih je pokradena roba. Tokom nereda povrijeđena su 132 policajca i 25 građana_ki, a uhapšeno je oko 250 osoba.

parada-ponosa-beograd-2011-e1317385382303-315x1812011.

Beograd Prajd 2011. je imao veliku podršku javnosti. Preko 60 organizacija civilnog društva, političkih partija i institucija iz Srbije, preko 20 uglednih članova_ca akademske zajednice, više od 30 javnih ličnosti iz zemlje i svijeta dalo je podršku, kao i Komesar za ljudska prava Saveta Evrope, članovi_ce EU parlamenta, Ambasada SAD, Velike Britanije, Njemačke, OSCE, Amnesty International, UNISON, Amnesty International Hungary LGBT group, European Commission on Sexual Orientation Law, Gay-Straight Alliance Macedonia, Juventas, Zagreb Pride, Tokio Pride, Civil Rights Defenders, Zurich Pride, Charles Steward Mott Foundation, Minsk Pride Heinrich Boll Stiftung, ILGA Europe, LGBT Forum progres…

Važni godišnji izveštaji o ljudskim pravima za 2011.godinu State Departmenta, Amnesty Internationala, Savjeta Evrope, neminovno označavaju zabranu beogradskog Prajda kao flagratno kršenje ljudskih prava.

parada-ponosa-beograd-20122012.

Zbog slabosti državnih organa da zaštite najavljeni skup, Prajd 2012. u Beogradu je zabranjen. Odluku u zabrani manifestacije država je donijela zbog navodnih prijetnji koje su pristizale sa raznih strana, a koje su nagovještavale da će doći do velikih požara i uništavanja imovine građana_ki Beograda. Do najave Prajda 2012, u maju iste godine, organizatori_ce i javnost nisu dobili nikakvo objašnjenje, niti su imenovani oni koji su prijetili.

Nezainteresovanost političkih elita da u predizbornoj godini stanu na stranu ljudskih prava i podrže Prajd, predstavljalo je kontinuitet neartikulisane politike iz 2010.godine, kada je i pored javne podrške organa vlasti i političkih partija, Prajd održan uz velike nerede koji su se dešavali sa druge strane kordona. Pored toga, Prajd se suočavao i sa brojnim opstrukcijama koje su dolazile od strane nevladnog sektora i senzacionalističkih medijskih izveštaja, naveli su Organizatori.

Da li će država Srbija kao i vladajuća vlast učiniti sve da dođe do ovogodišnjeg Beograd prajda ostaje nam da vidimo u subotu, 28.09.2013.

Piše: Mladen Lakić

Komentari

komentara

Mapa organizacijaMapa organizacija, institucija, centara i drugih ustanova u Bosni i Hercegovini koje pružaju adekvatnu potporu, pružaju usluge i/ili su senzibilizirane za rad sa LGBTI osobama

Kontaktirajte nas!