Piše: Renata G
Foto: Imrana Kapetanović
Historijski događaj za Bosnu i Hercegovinu, prva Bh. povorka ponosa, održana je u Sarajevu 8. septembra 2019. godine. Dan je bio ispunjen emocijama, a Titova ulica je prštala od zvuka zviždaljki, bubnjeva i uzvika podrške. Sa okolnih stambenih zgrada su se mogli vidjeti djeca i ljudi različite starosne dobi koji/e su sa jednakim uzbuđenjem mahali učesnicima i učesnicama povorke. Različite zastave queer spektra su izdizane visoko u zrak, a transparenti su nosili mnogobrojne poruke za slobodu, ljubav, jednakost, antifašizam i solidarnost.
Kako su sami učesnici i učesnice doživjeli/e ovu atmosferu saznali/e smo iz prve ruke.
Haris iz Sarajeva prvu Bh. povorku ponosa smatra znakom promjene u bh. društvu i znakom spremnosti na otvorenost i prihvatanje drugog i drugačijeg. „Drago mi je da su sugrađani izašli u ovom broju. Lijepo je. Predstavlja signal nas kao društva da smo spremni da prihvatimo LGBTI zajednicu i mislim da će se s vremenom promijeniti stvari, da ljudi malo više razmišljaju, da malo prokontaju“, kazao je Haris.
Iz Beograda je došao Luka sa grupom prijatelja i organizatora Beogradskog prajda. On je sa nama podijelio iskustvo prvog prajda u Beogradu. „Prvi prajd u Beogradu 2010. godine je bukvalno bio rat na ulici: par hiljada ljudi, tuče sa policijom, jaka policija. Parada ovde bez ikakvog incidenta, bez ikakve tenzije, je prelepa stvar. Mislim da je jako važno da se napravi taj korak oslobađanja i ulaska u javni prostor i cela regionalna partnerstva, jer jednostavno kad sabereš i oduzmeš, to je stvar koja vezuje ljude. I mi smo tu svi na istoj strani i to je to, u principu. Stigli smo do kraja, nije bilo jednog jedinog incidenta i to je ono što će ostati zapisano“, ispričao nam je Luka.
Dodao je kako je Bh. povorka ponosa ne samo veliki korak za građane i građanke Bosne i Hercegovine, već i za građane i građanke Srbije kojima je često potrebno razbijati stereotipe o Sarajevu kao nesigurnom gradu. Prema njegovom mišljenju, ovim se pokazuje da je Sarajevo „normalan grad, kao i svaki drugi u Evropi.“
Da smo svi jednaki ispod kože, i da ljudska prava važe za sve ljude, istaknula je i Amila iz Sarajeva. „Danas smo pokazali da možemo i da hoćemo, i da smo samo ljudi koji traže svoja, ljudska prava, pa makar iz inata. Ne tražimo nikakve povlastice, već jednakost i slobodu. Ovaj dan mnogo znači za Bosnu i Hercegovinu i iskreno se nadam da će se situacija minjenjati ka boljim uvjetima za sve nas“, kazala je Amila.
U Sarajevu se Bh. povorci ponosa pridružio i Jasmin, smatrajući je isključivo političkim protestom. Za LGBTI.ba je istaknuo razliku ideologija i svjetonazora povorke, naspram dva kontraprotesta koja su prethodno održana. „Biti na povorci, kao i sam njen čin, mnogo je više od LGBTIQ prava. To je bio skup svih onih marginaliziranih koji su u borbi LGBTIQ zajednice prepoznali i svoje probleme, mjesto koje je nakon protesta 2014. godine postalo političko mjesto par excellance, mjesto gdje nastaje političko – mnogo više od samo borbe za ljudska prava i slobodu s jedne, te konzerviranje društva, isključivanje drugog, segregacije i uopće fašizma s druge strane“, poručio je Jasmin.
Prva Bh. povorka ponosa je pokazala ne samo da građani i građanke Bosne i Hercegovine, ali i regiona, mogu biti ujedinjeni/e idejom koja je svima zajednička, već i da se mogu održati veliki skupovi građana i građanki bez incidenata. Kao odgovor dugotrajnim politiziranim pritiscima putem medija, skupovima protiv povorke i drugim pokušajima otkazivanja okupljanja, Bh. povorka ponosa je uspješno održana, rekli bismo, u inat svima. Vidimo se i iduće godine!
Ovaj tekst je objavljen uz podršku Američke agencije za međunarodnu saradnju (USAID). Stavovi izneseni u ovom tekstu ne odražavaju nužno stav Američke agencije za međunarodnu saradnju (USAID) niti Vlade SAD-a, već isključivo autora/ice.
