Simboličko priznavanje jednakosti u društvu
Iz Zagreb Pridea kazali su za Klix.ba kako su donošenjem ovog zakona LGBTIQ osobe dobile simboličko i političko priznavanje jednakosti u trenutku kad su konzervativni glasovi u Hrvatskoj dobili na vidljivosti i dobili priliku utjecati na promjenu Ustava putem referenduma o definiciji braka kao zajednice muškarca i žene koji se dogodio godinu ranije. Podsjećaju da je taj referendum LGBTIQ zajednici donio mnogo stresa i straha, jer je pojačao društvene tenzije oko LGBTIQ pitanja, što je samim time dovelo do porasta govora mržnje i nasilja prema LGBTIQ osobama u svim sferama života.
“U tom kontekstu donošenje Zakona je, čak i za osobe koje ne namjeravaju sklopiti životno partnerstvo, donijelo ogromno olakšanje jer je priznanjem jednakosti pred zakonom donijelo i simboličko priznanje jednakosti u društvu. Sam Zakon izjednačava prava životnih partnera/ica s pravima bračnih drugova u svemu osim u mogućnosti posvajanja, što osobama u formalnom ili neformalnom životnom partnerstvu donosi mnoge pravne, socijalne, fiskalne i druge pogodnosti. Mi pratimo primjenu Zakona i zasad možemo reći da ne postoje značajni problemi u njegovoj primjeni. Ali naravno, nastavljamo vršiti monitoring i pratiti da se novi zakoni koji se donose, a obuhvaćaju i neke posljedice za životna partnerstva (poput fiskalnog zakona), primjenjuju u skladu s odredbama Zakona o životnom partnerstvu. To nastavljamo raditi jer postoje političke tendencije koje idu prema tome da se prava životnih partnera/ica zanemaruju ili smanjuju. Također ćemo nastaviti zagovarati da se prava životnih partnera/ica prošire”, kazali su iz ove organizacije.
Vlastima su poslali i kratak izvještaj monitoringa koji će uključivati i amandmane koje žele dodati u zakon.
Visok nivo protivljenja u RS-u
Bosna i Hercegovina je ostvarila određeni napredak kada je riječ o prihvatanju LGBTI osoba, ali i dalje one ne mogu potpuno javno izaći i biti ono što u dubini duše jesu, zbog straha od napada koji nisu rijetki. Prvi put u Sarajevu izašli su na proteste u parku koji okružuju zgrade Vlade KS, Predsjedništva BiH i MUP-a KS. Planirali su organizovati marš gradom, ali zbog kasno dobijenih dozvola i rješenja, nisu mogli sve organizovati, a da učesnici budu potpuno sigurni.
Iz Odbora jednakih mogućnosti Narodne skupštine Republike Srpske kazali su da je dosadašnje razmatranje ove teme (zakon o istospolnim zajednicama) pokazalo visok nivo protivljenja građana, vjerskih zajednica, različitih udruženja iz pojedinaca.
“Stoga smo skloniji stavu da smo, kao društvo, daleko od usvajanja ovog zakona, a da prije eventualnog dolaska na dnevni red rada relevantnih institucija svakako treba provesti široku javnu raspravu”, rekla nam je Sonja Karadžić Jovičević.
Plaćaju porez, poštuju zakone – jednaka prava
Zastupnik Naše stranke u Parlamentu FBiH Dennis Gratz kazao je da, ako uzmemo u obzir da država BiH naplaćuje jednak porez i heteroseksualnim i LGBT osobama te traži od njih izvršavanje istih obaveza i poštivanje zakona, jedini pravedan zaključak je da bi im trebala omogućiti i ista prava. Ističe kako se ovdje ne radi o ‘specijalnim pravima’, već o tome da ljudi u BiH dobiju jednaka prava, odnosno da neko nema privilegiju zbog svoje seksualne orijentacije.
“Na osnovu preporuka Vijeća Evrope i kao potpisnica međunarodnih sporazuma i zemlja koja se kreće ka EU – BiH je prihvatila obavezu da zakonski riješi pitanje istospolnih zajednica. Ministrica civilnih poslova Semiha Borovac (SDA) na pitanje da li pripadnici LGBTI populacije trebaju imati ista prava kao i svi ostali građani, nedvosmisleno je zauzela stav da trebaju i da bi u suprotnom to bila nezakonita diskriminacija, kazavši i da je parada ponosa Ustavom zagarantirano pravo. Zašto, i pored toga, do danas nije došlo do ukidanja diskriminacije? Osim, potajne ideološke retrogradnosti vladajućih elita, koju kriju pred liberalnim standardima blokova EU i NATO-a, kojim težimo, vrlo je moguće da je riječ i o posljedici nerada i lijenosti, jer je i na drugim pitanjima ova vlast pokazala izuzetnu sporost i neodgovornost u izmjenama zakona u korist građanki i građana BiH”, rekao je Gratz za Klix.ba.
Ministarstvu za ljudska prava BiH uputili smo upit o tome da li možemo očekivati da se u BiH nekada usvoji zakon o istospolnim brakovima te da li smo u obavezi to riješiti do ulaska u EU. Iz Ministarstva smo dobili samo dogovor na drugi dio pitanja u kojem navode kako omogućavanje istospolnih brakova nije obaveza nijedne zemlje pa ni BiH.
“S aspekta zaštite ljudskih prava pitanje istospolnih brakova je ostavljeno na volju državama da same odluče o tome”, kazali su iz ove institucije, podsjetivši kako je Evropski sud za ljudska prava napomenuo da i dalje ne postoji evropski konsenzus o dozvoljavanju istopolnih brakova, navodeći tada i podatak da je samo 10 od 47 zemalja potpisnica Konvencije dozvolilo istospolni brak u nacionalnom zakonodavstvu.
Do sada su istospolne brakove i životna partnerstva legalizovale Holandija, Argentina, Belgija, Brazil, Kanada, Kolumbija, Danska, Finska, Francuska, Island, Luksemburg, Meksiko, Novi Zeland, Norveška, Portugal, Južnoafrička Republika, Španija, Švedska, Velika Britanija, SAD, Urugvaj i Hrvatska.
