Piše Azem Kurtić
Druženja su jedan od najboljih vidova jačanja bilo koje zajednice, te zbog tog LGBTIQ zajednica nije izuzetak. Zbog diskriminacije ove zajednice na svim nivoima, čestih napada na pojedince/ke ili grupe, te rizika od autovanja, pripadnici/e LGBTIQ zajednice se često plaše dolaziti na događaje koji su javno okarakterizirani kao LGBTI ili quuer.
Anonimnost i sigurnost, jačanje i uvezivanje članova/ica zajednice, te učenje, prije svega o sebi, te istoriji i uzdizanju LGBTI pokreta u svijetu su benefiti koje druženja pružaju.
Sarajevski otvoreni centar (SOC), u sklopu svojih aktivnosti, dva puta mjesečno organizira druženja za zajednicu i podržavatelje/ke. Svake godine, SOC tim osmišljava cikluse druženja. Ciklus „Čajanke“ uključuje razgovore i/ili diskusije, ciklus „Osnaži se“ u toku kojeg se radi na osnaživanju zajednice, procesima coming outa, kako razgovarati s članovima porodice i prijateljima, te se govori i o načinima provođenja i življenja akivizma, za one kojima je to važno. U sklopu ciklusa „Queers wanna have fun“, SOC organizira filmske projekcije, noći društvenih igara, roštiljade i druge društvene aktivnosti koje služe za zabavu ali i za osmišljavanje novih ideja za nove akcije.
„Trudimo se da na čajankama i ciklusima osnaživanja imamo i goste/šće iz regiona, ponekad su to mladi aktivisti/kinje ili pioniri/ke pokreta u zemljama oko nas. Ponajviše učimo iz tih ličnih priča. Izvlačimo pouke, te sa distance, danas analiziramo ono šta je i kako je bilo, te možemo da vidimo kako stvari ipak nisu toliko loše kao što su bile prije deset ili manje godina“, kaže Naida Kučukalić, program koordinatorica SOC-a, te nastavlja: „Druženja i prostor gdje se sastajemo su prvenstveno siguran prsotor, gdje svi/e možemo biti ono što jesmo, bilo da smo gej, lezbejke, trans ili queer osobe. Prostor gdje možemo doći sa našim parterima/kama, poljubiti se ili sjediti kako bismo voljeli da sjedimo i da se ponašamo bilo gdje vani, a još uvijek ne smijemo od straha.“
Prema Naidinim riječima, sigurni prostori su mjesta za lične priče, mjesto za sve tuge i radosti koje članovi zajednice često ne mogu podijeliti sa vanjskim svijetom. „Siguran prostor je mjesto koje je naše najmanje dva puta mjesečno, gdje se rađaju prijateljstva, ljubavi i jača aktivizam, gdje ponekad artikulišemo i bijes nakupljen iz vana, te se radujemo pobjedama kada se neki zakon ili inicijativa usvoje.“
Na SOC-ova druženja svi su dobrodošli7e, a o terminima i detaljima se možete informirati putem maila: [email protected].
Miloš Zemunović je aktivista koji je prisustvovao jednoj od mnogobrojnih SOC-ovih edukacija i druženja. Kaže da je za njega ta edukacija bila prekretnica u životu, jer je upoznao članove zajednice iz raznih dijelova Bosne i Hercegovine, ali i aktiviste i aktivistkinje koji se nesebično bore za ljudska prava. „.Nakon sedmodnevnog seminara otišao sam kući u Derventu i obratio se koordinatorki Omladinskog centra s ciljem da se u program aktivnosti centra uključe i ljudska prava, pa tako i prava LGBT osoba. Evo jun mjesec je i Omladinski centar, čiji sam aktivista, planira aktivnosti za 11. AKT FEST koji se održava u julu, i u čiji program će biti uključena LGBT tematika, preko filmova, kreativnih radionica i drugih aktivnosti.“
Osim druženja, za zajednicu i njenu vidljivost mnogo su bitni gay barovi i frendly mjesta. U Sarajevu postoji službeno deklarisani gay klub, te nekoliko veoma friendly mjesta.
Značaj druženja prepoznale su i druge nevladine organizacije te neformalne aktivističke grupe. U Banjoj Luci, nažalost, ne postoje javno friendly mjesta gdje se okupljaju LGBTIQ osobe. Postoji nekolicina ugostiteljskih objekata koji su stekli taj naziv, jer većinu posjetitelja/eljki čine LGBTIQ osobe, ali nisu dovoljno niti otvoreni, niti sigurni. „Uticaj nevladinih organizacija u ovom gradu nije veoma jak, i mnogo je manji nego što je situacija u Sarajevu. Postoje razne organizacije koje se između ostalog bave ovom tematikom, u okviru zagovaranja ljudskih prava, ali jedva da ima i organizacija koja se bavi time isključivo, jer i one koje se bave nisu dovoljno aktivne. Jedna od aktivnosti važnih za LGBT osobe u Banjoj Luci jeste mapiranje friendly lokala i stvaranje sigurnog prostora“, rekao nam je Aleksandar Talijan, aktivista iz Banja Luke.
Situacija u Tuzli je slična onoj u Sarajevu, gdje trenutno druženja za zajednicu uglavnom organizira Tuzlanski otvoreni centar (TOC). Kroz dosadašnji rad Tuzlanski otvoreni centar organizirao je nekoliko aktivnosti koje su bile fokusirane na okupljanje zajednice. Do sada su druženja bila koncipirana u vidu večeri kvir poezije, filmskog festivala Merlinka, partija, panel diskusija i projekcija filmova.
„U okviru Feminističkog marta u Tuzli organizovale smo filmske projekcije, druženja i panel diskusije. Smatramo da su druženja jako bitna za jačanje i zbližavanje zajednice. U zatvorenim sredinama, kakva je i naša, veliko je olakšanje kada postoji prostor i ljudi sa kojima ste sigurni i slobodni. Kroz druženja zajednica postaje jača i spremnija da stane u odbranu svojih prava“, rekla nam je naša sagovornica, direktorica TOC-a, Dajana Bakić. Druženja koja organizuje Tuzlanski otvoreni centar su otvorena za sve, nisu namjenjena samo za LGBT osobe. „Uz jačanje same LGBT zajednice, mi se trudimo da djelujemo i u okviru šire zajednice na približavanju LGBT tema. Također, u budućnosti planiramo povećati broj druženja i osigurati siguran prostor za okupljanje zajednice“, dodaje Dajana.
Iako je Tuzla jedan od gradova koji su pozitivni primjeri, jer se LGBTIQ osobe ne suočavaju s velikim problemima zbog svoje orijentacije, u ovom gradu još uvijek ne postoji služeno gay klub, ali postoji mnogo friendly mjesta.
U Mostaru, događaje za zajednicu organizira LibertaMO, nevladina organizacija nastala od nekadašnje neformalne aktivističke grupe. Oni svoja druženja koncipiraju slično ostalim udruženjima/grupama, organizirajući filmske projekcije, poetske večeri, predavanja i partije. Naravno, svaki događaj ima LGBTIQ tematiku. Dajana Petrušić, suosnivačica i aktivistkinja LibertaMO keže: „Projekcije filmova organiziramo svako dva mjeseca, a partije nekoliko puta godišnje. Značaj druženja je svakako jačanje zajednice, te pružanje sigurnog i slobodnog prostora. Benefit vidimo u tome da se LGBTIQ zajednica u Mostaru i okolici prepoznaje, da je vidljivija, što je naravno od velikog značaja za nas, te za zajednicu. Dobivamo potporu sa svih strana, javljaju nam se ljudi za suradnju, upoznavanje, za pomoć i volontiranje.“
U Mostaru još uvijek ne postoji oficijelni gay klub, ali postoje mjesta poput OKC Abrašević i Američkog kutka koji su uvijek otvoreni za sve članove/ice zajednice, a u kojima LibertaMo organizira većinu svojih aktivnosti.
„Za mene kao članicu LGBTQ zajednice je izuzetno bitno postojanje sigurnih prostora, mjesta na kojima se možemo slobodno okupljati bez straha od toga da će nas netko napasti. Kod mene osobno toga straha više i nema, ali su ta mjesta ponajviše potrebna mlađim osobama koje se tek otkrivaju kako bi vidjeli da nisu sami i da ipak ima još ljudi u njihovoj zajednici koji dijele slične interese. Puno znači kada možeš izaći sa društvom i zabaviti se, proširiti krug prijatelja/ica ili upoznati nekog novog bez straha da „budeš viđen/a“. Tih mjesta ima, ali nažalost jako malo i vjerujem da kod nekih i na tim mjestima postoji određena doza suzdržanosti. Ja sam se uz pomoć društva, raznih treninga, projekcija i druženja sa drugim pripadnicima LGBTQ zajednice oslobodila tog „grča“ i zato smatram da je bitno što više mjesta napraviti friendly mjestima, gdje će se ljudi u zajednici moći slobodno i bez straha okupljati i družiti“, rekla nam je Marijana, naša druga sagovornica iz Mostara.
Svi/e naši/e sugovornici i sugovornice su se složili/e da su sigurni prostori veoma bitna karika u izgradnji jake zajednice i podržavatelja/ki, ali i u umrežavanju članova/ica zajednice i aktivista/kinja. Zbog toga, kako je Marijana rekla, bitno je napraviti što više friendly mjesta, jer je to jedan od koraka ka potpunoj slobodi i jednakosti.
