Coming out (of the closet) predstavlja dugotrajan proces u kojem homoseksualna osoba otkriva drugim ljudima svoju seksualnu orijentaciju i time prestaje da šuti i da se skriva.[i]
Coming out u najvećem broju slučajeva predstavlja veoma težak proces i svaka osoba mu individualno pristupa jer u tom periodu osobe i same sebi otkrivaju svoju seksualnu orijentaciju. Za to vrijeme, osobe se suočavaju sa saznanjem da su drugačije, postoji mogućnost da tu činjenicu prvobitno negiraju, a nakon toga nastupaju pozitivna osjećanja ponosa i samopoštovanja. Otkrivanje svog identiteta drugim ljudima nastupa kada osoba poželi da se prestane skrivati.[ii] Iako je coming out cjeloživotni proces, otvaranje prema ljudima donosi olakšanje i doprinosi osjećaju samopouzdanja.
Terminološki, closet (ormar) predstavlja prikrivanje, stanje privatnosti i prikrivenosti. Predstavlja simboličku sliku sigurnosti koja označava muk neheteroseksualnih osoba koji im nameće kulturni kod.[iii] Jezici naših prostora koriste termine coming out, outovanje, outirati se, kao i ormar, ormaruša itd.
Teorija bilježi mnogobrojne modele coming outa koji to iskustvo sažimaju u niz faza. Jedna od poznatijih teorija razvoja identiteta homoseksualnih osoba je teorija Vivienne Cass iz 1979. godine. Sastoji se od šest faza koje, iako imaju svoj redoslijed, mogu ponovo da se pojavljuju tokom života pojedinačne osobe. Faze su:
– Konfuzija identiteta – personaliziranje informacija o seksualnosti.
– Upoređivanje identiteta – prihvatanje, do određene mjere, da postoji mogućnost da je osoba homoseksualna.
– Toleriranje identiteta – osoba prihvata vjerovatnoću da je homoseksualna, prepoznaje svoje potrebe kao homoseksualne.
– Prihvatanje identiteta – potpuno prihvatanje homoseksualnog identiteta i sve veći kontakt s zajednicom.
– Ponos na svoj identitet – puno uključivanje u homo supkulturu, manje kontakta s heteroseksualnom zajednicom.
– Sinteza identiteta – integriranje homoseksualnog identiteta s ostalim aspektima života.[iv]
Također, poznat model je definirao Eli Coleman i on opisuje pet stadija seksualnog razvoja koji su usko povezani sa procesom otkrivanja:
– Predotkrivanje – proces predsvjesnog saznanja o homoseksualnom identitetu.
– Otkrivanje – period mirenja sa svojom seksualnošću.
– Istraživanje – eksperimentiranje u svom novom seksualnom identitetu.
– Prva veza – ponovno definiranje sebe kao osobe sposobne za ljubav.
– Integracija – spremnost za ozbiljno vezivanje.[v]
Pored V. Cass i E. Colemana, treći najpoznatiji model je model Richarda Troidena prema kojem postoje četiri faze:
– Senzitizacija – koja se javlja prije puberteta i još uvijek ne uključuje homoseksualna osjećanja i ponašanja.
– Konfuzija identiteta – javljaju se osjećanja i ponašanja koja se mogu smatrati homoseksualnim.
– Pretpostavljanje identiteta – homoseksualni identitet se tolerira i istražuje se homoseksualna supkutura kroz kontakt sa drugim homoseksualnim osobama.
– Pristajanje – prihvatanje homoseksualnosti kao načina života.[vi]
Psihološko izučavanje procesa coming outa je veoma važno, ali ono ima svoje nedostatke jer je svaki coming out po sebi jedinstven. Tako se razlikuju i reakcije na coming out. Društvo je općenito neprijateljski usmjereno prema homoseksualnim osobama, naročito na našim prostorima. Coming out može imati veoma negativne posljedice i izazvati stroge reakcije neprihvatanja. Za mnoge osobe najteže je outirati se roditeljima iz razloga što njihovo mišljenje i prihvatanje ima veliki značaj za osobe. Također, postoji ozbiljna opasnost da će roditelji veoma negativno reagirati na takvo priznanje. Faze koje prolaze roditelji nakon saznanja o homoseksualnoj/ biseksualnoj orijentaciji ili transrodnosti svoje djece uključuju šok, negiranje i krivnju, a tek onda dolazi prihvatanje.[vii]
Prednosti koje osobe stiču coming outom uključuju: ono si što jesi, skidaš teret koji nosiš, lakše se upoznaješ sa drugim homo/bi/trans ljudima, možeš pomoći drugim homo/bi/trans ljudima, postepeno se osjećaš sve bolje i bolje u svojoj koži, svojim djelovanje i ponašanjem pomažeš u suzbijanju stereotipa i predrasuda, možeš biti uzor drugima. Međutim, prije coming outa, treba razmisliti o sljedećem: koliko su osobe kojima želiš reći homofobične, prvo trebaš misliti na svoju sigurnost, kolika je vjerovatnoća da će te osoba/e odbiti, da li će te shvatiti ozbiljno, da li misliš da će te te osobe razumjeti ili će pokušati da te odgovore/odvrate od te sklonosti.[viii]
Sarajevski otvoreni centar je u prvoj bh. Čitanci lezbejskih i gej ljudskih prava prikupio nekoliko ličnih priča osoba iz BiH u kojima one, između ostalog, govore i o coming outu.
Svi moji coming outi prijateljima nakon tog prvog (neprijatnog, odbacujućeg) su prošli iznenađujuće super. Moji prijatelji su me sasvim normalno prihvatili kao lezbejku i dan danas se družimo i njima je super to što preko mene mogu upoznati dosta takvih ljudi. Kažu da su samo bogatiji poznavanjem njih. L.
Prvi coming out imao sam kada sam bio jako bijesan i dao mami brošuru za roditelje čija su djeca lezbejke, gejevi i biseksualna. Uradio sam to u afektu, mada to nema nikakve veze sa mnom – nikada nisam mislio da sam lezbejka. Mama je tada pomislila da sam ja gej, a ja sam htio bilo šta uraditi tako bijesan, iako joj nisam mislio tada reći da sam trans. Ona je to pročitala i počela plakati. Alex
Ja sam imala potrebu da razgovaram, a s druge strane i praktičnu potrebu da prijatelje_ice upoznam sa tom osobom. (…) To je bilo dobro, jer sam ja shvatila da je bio pametan potez razgovarati i riješiti se neugode koja se polako počela stvarati zbog prešućivanja nečeg što je bitan dio mene. R.P.
Znaš sine, tvoja mama je znala sve to i ranije, ali je čekala da joj ti to kažeš, nisam htjela vršiti pritisak na tebe tako što bih te ispitivala neke stvari. Ti si moj sin, samo moj i ja sam tu pored tebe kada ti god šta zatreba, a to s njom ili njim, to uopšte nije važno, važno je to da si mi ti sretan i zadovoljan, a ujedno i ja. F.
Strah od coming outa postaje vremenom sve veći i može značajno uticati na zdravo funkcioniranje osoba. S druge strane, činjenica je da su lezbejke, gejevi, biseksualne, transeksualne, interseksualne, transrodne i queer osobe vijekovima bile žrtve homofobije, transfobije i drugih vrsta diskriminacije na osnovu rodnog identiteta, seksualne orijentacije ili queer političkog opredjeljenja. Ta diskriminacija obuhvata širok spektar životnih sfera – porodicu, školu, posao, zdravstvenu zaštitu, pristup osnovnim uslugama, ljudsko pravo na slobodu itd.[ix] Roman Kuhar je u Sloveniji proveo veliku studiju štampanih medija od 1970. do 2000. godine na osnovu koje je identificirao pet dominantnih načina na koje se LGBTTIQ osobe prikazuju u medijima: stereotipiziranje, medikalizacija, seksualizacija, tajnovitost i normalizacija.[x] U našim medijima slična je situacija danas (deset godina nakon 2000. godine), ako ne i gora.
Coming out ima veliki značaj za LGBT pokret i borbu protiv diskriminacije i homofobije. Kako na našim prostorima nema puno osoba koje su out, homofobično društvo nije dovoljno svjesno da LGBT osobe postoje i da ih susreću na svakodnevnoj osnovi. Pored toga, mali broj osoba koje jesu out stalno su izložene napadima, pritiscima i otvorenoj homofobiji. Outiranjem više ljudi stvorila bi se kritična masa koja bi mogla snažnije djelovati u borbi za ljudska prava. Osobe koje su out osvještavaju i educiraju ljude na mikronivou o tome da LGBT osobe žive život kao i sve heteroseksualne osobe, te da ne zahtijevaju nikakva posebna prava, već samo ona koja imaju sve ostale osobe.
Međunarodni dan coming outa obilježava se 11. oktobra.
Logo za dan coming outa koji je kreirao Keith Haring i donirao ga kampanji za ljudska prava. Izvor: Wikipedia.
Preporuke za dalje čitanje o značaju, posljedicama i svim ostalim aspektima coming outa:
Đurković, Svetlana. Nevidljivo Q. Dostupno na: http://www.queer.ba/files/NevidljivoQ.pdf;
Gavrić, Saša, Huremović, Lejla i Savić, Maja ur. Čitanka lezbejskih i gej ljudskih prava. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar i Fondacija Heinrich Boell, 2011. Dostupno na: http://www.ba.boell.org/downloads/citanka_lezbejskih_i_gej_ljudskih_prava_final.pdf;
Kuhar, Roman. Media Representations of Homosexuality: An Analysis of the Print Media in Slovenia, 1970- 2000. Ljubljana, Peace Institute, 2003. Dostupno na: http://mediawatch.mirovni-institut.si/eng/media_representations_of_homosexuality.pdf;
Fas, Dajan. Unutra/Izvan: gej i lezbejska hrestomatija. Beograd, Centar za ženske studije, 2003; Treći glas – coming out i lezbejke u Srbiji. Beograd, Labris, 2009;
Razumjeti i podržati. prihvaćanje seksualnih i rodnih manjina u obitelji. Rijeka, Lori, 2007; Coming out proces i mentalno zdravlje homoseksualaca. Beograd, Queeria, 2007.
Piše: Aida Spahić
[i] Karleuša, Maša i Stojanović, Boban ur. Coming out proces i mentalno zdravlje homoseksualaca. Beograd, Queeria, 2007. str. 59
[ii] Razumjeti i podržati. Prihvaćanje seksualnih i rodnih manjina u obitelji. Rijeka, 2007. str. 27
[iii] Zaharijević, Adriana. Kratak pojmovnik queer teorije u: Fas, Dajan. Unutra/Izvan: gej i lezbejska hrestomatija. Beograd, Centar za ženske studije, 2003. str. 410
[iv] Dostupno na: http://www.joekort.com/PDF/cassmodelofidentityformation2.pdf
[v] Karleuša, Maša i Stojanović, Boban ur. Coming out proces i mentalno zdravlje homoseksualaca. Beograd, Queeria, 2007. str. 59
[vi] Dostupno na: http://www.banap.net/spip.php?article84
[vii] Razumjeti i podržati. Prihvaćanje seksualnih i rodnih manjina u obitelji. Rijeka, 2007. str. 35
[viii] Coming Out. Dostupno na: https://www.lgbtyouth.org.uk/files/documents/guides/Coming_out_guide_-_LGB.pdf
[ix] Discrimination on Grounds of Sexual Orientation and Gender Identity in Europe. Strassbourg, Council of Europe Publishing, 2011. str. 5. Dostupno na: http://www.coe.int/t/Commissioner/Source/LGBT/LGBTStudy2011_en.pdf
[x] Kuhar, Roman. Media Representations of Homosexuality: An Analysis of the Print Media in Slovenia, 1970- 2000. Ljubljana, Peace Institute, 2003. str. 7
