Izvor i foto: GayEcho
Član organizacionog odbora Parade ponosa Goran Miletić izjavio je da će taj skup biti održan u nedjelju u Beogradu i izrazio očekivanje da će proteći bez incidenata.
“U nedjelju će se šetati. Nadamo se da će ovo biti naša prva šetnja bez incidenata”, kazao je Miletić. On je dodao da policija, ipak, još nema definitivni stav o održavanju Parade i da će konačnu odluku doneti narednih dana.
On je u emisiji “Pravi ugao” Radio televizije Vojvodine rekao da, prema njegovim saznanjima, nema ni najavljenih ni prijavljenih skupova protiva Parade ponosa.
“Nema negativnih nagovještaja, mi bi smo želeli da bude potrebe za manje obezbjeđenja, ali izgleda da će sve biti na istom nivou kao prošle godine”, naveo je Miletić i dodao da će se povorka Parade ponosa kretati ulicama Kneza Miloša i Kralja Milana do Trga Nikole Pašića u centru Beograda.
Miletić je rekao da organizatori Parade i organizacije za zaštitu prava LGBT osoba imaju dobru saradnju sa policijom i da ona traje tokom cijele godine.
“Saradnja sa policijom je konstantna, izgrađeno je međusobno povjerenje i to je najbolji dokaz da institucije u Srbiji mogu da rade svoj posao. Ali se mora naglasiti da je to počelo da se dešava tek kada je pokazana politička volja”, kazao je. Dodao je da je, kada je reč o tužilaštvu situacija drugačija, da tužilaštva veoma često rade sporo i da se dešava da se veoma jednostavni pravni postupci oduže na nekoliko godina.
On je naglasio da bi trebalo da dođe do organizovanja parada ponosa u i u drugim gradovima Srbije, poput Novog Sada ili Niša.
“Ali to treba da bude inicijativa LGBT zajednica u tim gradovima. U Hrvatskoj se, na primjer, parade u Zagrebu održavaju već 11 godina, ali u Splitu i Osijeku je to počelo tek pre dvije-tri godine.”
Sagovornik RTV-a naveo je da istraživanja pokazuju da postoje izvjesni pomaci u Srbiji kada je riječ o prihvatanju LGBT osoba među građanima.
“Smanjen je procenat sa 74 na 62 odsto građana koji misle da je homoseksualnost bolest. Takođe, sa 10 na 18 odsto je povećan broj građana koji kažu da poznaju osobu koja propada LGBT populaciji. Ti građani, naravno, i osuđuju nasilje nad homoseksualcima”, naveo je.
Miletić je istakao da je za njega “najšokantniji podatak” da su u Srbiji mladi ljudi netolerantniji prema homoseksualcima od starih.
“Školska djeca u velikom procentu odobravaju nasilje prema LGBT populaciji, dok su stariji ljudi tolerantniji”, ukazao je i napomenuo da su među prijavljenim vršiocima nasilja nad LGBT osobama najčešći školski drugovi.
On je naveo da se organizacije koje se bore za prava LGBT zajednice zalažu za usvajanje zakona koji bi ozakonio istopolne zajednice i da to nije isto što i legalizacija homoseksualnih brakova.
“Evropski sud za ljudska prava je presudio u sporu protiv Italije i naložio joj da popuni pravnu prazninu koja postoji u vezi sa istpolnim životnim zajednicama. Mi smo članica Savjeta Evrope i ta presuda važi i za Srbiju i mislim da je bolje je da to uradimo bez pritiska. Od 47 članica SE do sada je 27 to uradilo”, kazao je Miletić, navodeći da prijedlog tog zakona postoji već dvije godine, da se razgovaralo sa predstavnicima nekih institucija ali da se nije naišlo na naročit prijem kod poslanika u Narodnoj skupštini.
Među zahtjevima LGBT zajednice, dodao je, nalaze se i prijedlog zakona koji bi omogućio osobama koje promijene spol da promijene lične podatke, kao i da parlament usvoji zakon protiv homofobije.
“Kada se Parada završi, uglavnom prestaje i sva politička podrška koju imamo. Zato želimo da se parlament odredi pravno neobavezujućim dokumentom kakva je deklaracija” ukazao je.
On je naveo da bi promjene odnosa društva prema LGBT populaciji često mogle da budu brže.
“Na primjer, kada je riječ o udžbenicima, mislim da bi mnogo brže i bez ikakve pompe trebalo da budu izbačeni dijelovi koji, na primjer, karakterišu homoseksualnost kao bolest”, kazao je. Miletić je podsjetio da je sve do 1994. godine homoseksualnost bila krivično kažnjiva.
