Izvor i foto: BUKA portal
Razgovarala: Maja Isović
Sa Dennisom Gratzom, zastupnikom u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije i predsjednikom Glavnog odbora Naše stranke, razgovarali smo na temu LGBT prava, te borbe protiv diskriminacije ugroženih grupa u BiH. Gratz je član Komisije za ljudska prava i sloboda pri Parlamentu Federacije BiH.
Buka: Koliko su ljudi tolerantni prema LGBT osobama i šta ta tolerancija predstavlja?
Gratz: Smatram da je u Bosni i Hercegovini situacija znatno bolja nego što je bila naprimjer 2008. godine, kada je pitanje prava LGBT osoba bilo ‘gorivo’ za podizanje tenzija i širenje govora mržnje. Pogledajte promjene stavova predstavnika ključnih političkih stranaka. Od priče ‘neka to rade u svoja četiri zida’ do toga da parlamentarci iz svih političkih stranaka učestvuju u aktivnostima i treninzima koji obrađuju teme zaštite ugroženih grupa, pa tako i LGBT osoba, došlo se u manje od deset godina. Za to su zaslužni i pojedinci koji su pokrenuli stvari te ozbiljno pristupili ovim temama.
Buka: Na koji način bi se pitanje LGBT osoba i njihovih prava trebalo dignuti i postaviti da bi imalo veću pažnju u političkom diskursu?
Gratz: Važno je djelovati protiv govora mržnje. Volio bih da organizacije koje imaju kapacitet da prate govor mržnje, prošire svoj fokus te doprinesu informisanju drugih marginalizovanih grupa. Pa mi kada govorimo o svim onim pitanjima koja su došla ili će doći na red kada je u pitanju LGBT zajednica muče i druge ugrožene grupe.
Buka: Šta je Naša stranka do sada uradila da se poboljša položaj LGBT osoba i šta planirate dalje raditi kada je ova tematika u pitanju?
Gratz: Prije svega, standard javnih nastupa i načina kojim se NS bavi ljudskim pravima je dostigao taj nivo da nam se ne može dogoditi da naši članovi i članice imaju homofobne ispade, kao što je to slučaj u drugim strankama. Mi smo zatražili veću ulogu Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, koji je trenutno blokiran u sistemu odlučivanja, pokazali smo spremnost da razgovaramo i okupljamo ljude. Spremni smo raditi na ovim pitanjima, ali moraju svi shvatiti da zbog broja zastupnika/ica NS-a ne možemo sami, te da je potrebna potpora i drugih političkih aktera.
Buka: BiH je jedna od rijetkih zemalja u regiji koja nema prajd. Da li biste Vi podržali ovu manifestaciju i da li biste izašli i šetali sa LGBT osobama?
Gratz: Sloboda okupljanja je temelj građanskih sloboda u jednoj zemlji. Mislim da u BiH trebamo raditi na tome da zajednički svi ugroženi prođu kroz gradove koji su danas, nažalost, simboli kršenja ljudskih prava. Haj'mo svi proći zajedno gradovima gdje su manjinske grupe na meti terora ksenofobnih grupa.
Buka: Jedno od kontroverznih pitanja u BiH je istospolno partnerstvo. Kakvo je Vaše mišljenje o ovom pitanju?
Gratz: Kontroverzno? Nije bilo inicijativa pred Parlamentom. Ova debata ne postoji u javnom prostoru, ali to vrijeme dolazi. Nekad se čini da između foteljaških sukoba s jedne, te nužnih ekonomskih reformi s druge, BiH jednostavno još uvijek nema vremena za debate koje su vrijednosne.
Buka: LGBT osobe su često izložene nasilju i pogrdnom govoru. Komentar na ovakve vidove ponašanja?
Gratz: Imate pozitivne primjere saradnje i rada na suzbijanju i utvrđivanju odgovornosti za nasilje izazvano mržnjom. Bosna i Hercegovina generalno ima problem se krivičnim djelima iz mržnje, ali ste u Sarajevu imali slučajeve gdje je policija žurno i odgovorno reagirala. To je veliki pomak u odnosu na vrijeme Queer Festa 2008. godine, kada je jedna izložba posvećena LGBT pravima bila doslovno pod opsadom. Mislim da moramo učiniti da takve napade svi građani ove zemlje smatraju napadom na sistem vrijednosti. Boli činjenica da neke stvari ne osjetimo kao ‘svoje’.
Buka: Koliko su tradicionalni diskursi koji vladaju u našem društvu krivi za neprihvatanje drugih i drugačijih?
Gratz: Šta god da kažem, neću vam ništa novo reći po tom pitanju. Ne moramo se mi sukobljavati s diskursima. Nasilje se zaustavlja sankcijom za napad i diskriminaciju, neke pojedince ne možemo mijenjati, ali možemo mijenjati sistem i dovesti do veće odgovornosti.
Tekst nastao u saradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom, u sklopu MATRA programa Ambasade Kraljevine Nizozemske.
