Predano vodstvo i vidljivost pionira za jednakost su nužni za unapređivanje LGBTI jednakosti, kako pokazuje posljednji Rainbow Europe paket, kojeg je u nedjelju, 10. maja, predstavila organizacija ILGA-Europe, koja se bavi zagovaranjem ljudskih prava lezbijki, gejeva, biseksualnih, trans* i intersex osoba u Evropi, sa članstvom od 417 organizacija u 45 evropskih zemalja.
Rainbow Map (Dugina mapa), godišnji izvještaj, kao i potpuno novi Rainbow Europe web modul pokazuju moć koju može postići predano vodstvo kada su u pitanju LGBT prava. Lansirana u Crnoj Gori, na evropskom IDAHOT Forumu kojim se obilježava Međunarodni dan protiv homofobije, transfobije i bifobije (17. maj), Rainbow Europe paket za 2015. godinu ističe kompleksnost trenutne situacije u kojoj se nalaze LGBTI osobe u Evropi.
“Svjedočili smo historijskim napretcima u slučaju nekih zemalja, dok su ostale zaostale u procesu postizanja jednakosti”, rekao je Paulo Côrte-Real, ko-predsjednik izvršnog odbora ILGA-Europe. “Glavni sastojak, prisutan u mnogim zemljama koje su se popele na više mjesto Rainbow Map ljestvice, bio je nepokolebljivo vodstvo političkih figura i aktivista, često u veoma izazovnim kontekstima.”
Rainbow Map 2015 ukratko
Reprezentacija trenutne situacije u kojoj se nalaze LGBTI osobe je u Rainbow Mapi označena različitim bojama, i ocjenjuje 49 zemalja u odnosu na najviši nivo jednakosti, koji iznosi 100%. Činjenica da nijedna evropska zemlja još uvijek nije došla do ovog postotka, i da evropski prosjek iznosi samo 42%, govori o tome da donosioci odluka u Evropi moraju još mnogo toga uraditi.
Malta se popela na 3. mjesto, što je bez sumnje najzanimljivija priča ovogodišnje Rainbow Mape. Ovo je poboljšanje za čak osam mjesta (Malta je bila na 11. mjestu 2014. godine), sa ukupnim rezultatom od 77% (57% u 2014.) Ovi brojevi odražavaju samo jedan dio priče s Malte – značajan dio zakonskog i ustavnog napretka tokom posljednjih godinu dana popločao je put Malti u top 3 Rainbow Mape.
Na drugom kraju spektra, teškoće s kojima se suočavaju LGBTI aktivisti/ce u Azerbejdžanu su jasne; ova zemlja se nalazi na dnu mape sa samo 5%.
Top 3 Rainbow Mape za 2015. godinu je sljedeći:
1. Velika Britanija – 86%
2. Belgija – 83%
3. Malta – 79%
Tri zemlje koje su na dnu liste Rainbow Mape za 2015. godinu su:
1. Armenija – 9%
2. Rusija – 8%
3. Azerbejdžan – 5%
Naša zemlja, Bosna i Hercegovina, ostvarila je procent jednakosti od 29%, kao i Srbija. U slučaju BiH, ovo je značajan korak naprijed, obzirom da je prošle godine naša zemlja ostvarila postotak od 20%, tako da se porast od 9% može smatrati samo povodom za dalji napredak u oblasti zaštite LGBTI prava.
Kompletnu Rainbow mapu možete pogledati ovdje.
Godišnji izvještaj – kratki prikaz stanja po državama
Fluidne ocjene Rainbow Mape dopunjavaju detaljne analize situacije u svakoj zemlji, koje su dostupne u 4. izdanju godišnjeg izvještaja. Ove analize posmatraju promjene, pozitivne napretke, kao i negativne trendove, koji su se desili na državnim nivoima u posljednjih godinu dana, u periodu od 1. januara 2014. do 31. decembra 2014, te pokazuju nekoliko zanimljivih pojava.
Prepoznavanje ljudskih prava trans* i intersex osoba je stavljeno u prvi plan u 2014. godini. Veliki koraci su napravljeni u obliku progresivnog zakonskog priznavanja roda u Danskoj i impresivno postavljenog standarda kada je Malta rodnom identitetu obezbijedila ustavnu zaštitu od diskriminacije. Španska regija Andaluzija je usvojila odredbe slične danskom modelu, dok je Holandija ukinula prethodno potrebne zakonske potvrde o prepoznavanju roda za sudske naloge, operaciju kao i stalnu sterilizaciju.
Vidljivost LGBTI zagovarača/ica u javnom životu je bila veoma ohrabrujuća. Od gay kandidata gradonačelnika izabranih u Poljskoj i Turskoj, do latvijskog ministra vanjskih poslova Edgarsa Rinkēvičsa koji se outovao na Twitteru, kao i uspjeha Conchite Wurst na Eurosongu 2014 – sve su ovo postali simboli rastuće vidljivosti LGBTI osoba i njihovih saveznika/ca širom Evrope.
Porodično i bračno pravo na jednakost napredovalo je u vidu buduće bračne jednakosti odobrene u Finskoj, te provedene u Engleskoj, Walesu i Škotskoj, a o njoj će se odlučivati i na referendumu u Irskoj za nekoliko dana. Estonija je postala prva država bivšeg Sovjetskog Saveza koja je zvanično prepoznala istospolne zajednice donošenjem historijskog zakona o kohabitaciji. Napredak ipak nije bio univerzalan – kampanje za restrikciju definicija braka pojavile su u Slovačkoj, kao i u Makedoniji.
Protivnici LGBTI prava su se u 2014. također konsolidirali u obliku retorike anti-jednakosti – u vidu kampanja protiv rodne teorije i protiv “zapadnjačkih poruka”, koje su poručivali lideri Euroazijske unije, a koje su se proširile i van granica tih država.
Izvršna direktorica ILGA-Europe, Evelyne Paradis, kaže: “Pomaci napravljeni u 2014. i 2015. ne pripadaju samo našoj organizaciji. Naša mapa ih odražava i mi smo ih podržavali. Ali, na kraju, oni pripadaju aktivistima i aktivisticama, našim organizacijama članicama i političkim liderima koji su voljni uzdignuti se iznad ograničenja i povesti društvenu promjenu.”
“Kako se približavamo 10. godišnjici Yogyakarta principa i 20. godišnjici ILGA-Europe u 2016. godini, imamo još mnogo prepreka koje trebamo prevladati”, rekla je Joyce Hamilton, ko-predsjedavajuća izvršnog odbora ILGA-Europe. “Homofobično i transfobično nasilje, govor mržnje i diskriminacija nastavljaju se dešavati svakog dana. Nadajmo se da će 2015. godina donijeti više primjera poput Malte i Estonije. Sada više nego ikad su Evropi potrebni politički lideri koji će raditi sa i za LGBTI ljude u Evropi.”
Izvor: Soc.ba
Foto: ILGA-Europe
