Porazgovarali smo sa Lilit Poghosyan iz organizacije ILGA-Europe, najsnažnijom zagovaračkom grupom za prava LGBTI osoba u Evropi, te je zamolili da nam kaže više o ovogodišnjim dešavanjima koja se tiču LGBTI prava u Evropi.
LGBT.ba: Godina 2014. je bila godina pozitivnih dešavanja za LGBT osobe u Evropi, ali također i puna izazova. Šta biste izdvojili?
Lilit Poghosyan: Slažem se, 2014. je zaista bila nepredvidljiva godina – svjedočili smo pozitivnim i negativnim razvojima dešavanja širom Evrope. Ako se osvrnemo natrag, možemo reći da su se neke zemlje Evrope (uključujući neke koje su se protivile LGBTI jednakosti prije samo nekoliko godina) ubrzano pokrenule ka punoj LGBTI jednakosti obezbjeđivanjem bračne jednakosti, zakonskim prepoznavanjem istospolnih parova i tran* osoba (npr. Malta, Estonija). Nažalost, neke druge zemlje otišle su korak nazad, zabranjujući pristup informacijama o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu (npr. Rusija), predlažući ustavne zabrane na brak istospolnih parova (npr. Slovačka, Makedonija) i generalno ograničavajući prostor za civilno društvo (npr. Mađarska, Makedonija, Rusija).
Dva zabrinjavajuća trenda koja vrijedi izdvojiti u ovom slučaju se sužavanje prostora za rad na ljudskim pravima i civilni aktivizam, te povećana mobilizacija desničarskih i religioznih ekstremističkih grupa. Kao odgovor na prvi trend, ILGA-Europe je započela mali istraživački projekt, konsultirajući se sa organizacijama članicama koje pogađa ovaj trend, s ciljem smišljanja politika i programskih rješenja u nadolazećim godinama. Kada je u pitanju drugi trend, pojačali smo savezništva sa grupama koje se bave ženskim, te seksualnim i reproduktivnim pravima, kao i progresivnim vjerskim grupama kako bismo se suprotstavili opoziciji i mobilizirali širu političku i društvenu podršku.
LGBT.ba: Smatrate li da novi Evropski parlament i Evropska komisija mogu donijeti promjene u narednih pet godina?
Lilit Poghosyan: Očito je da će promijenjeni politički pejzaž Evropske unije u većoj mjeri odrediti hoće li i kako LGBTI jednakost biti povećana u narednih pet godina. To je razlog zašto je ILGA-Europe, prije izbora za Evropski parlament u maju 2014, lansirala Come Out kampanju. 1.200 kandidata/kinja koji/e su se kandidirali/e za mjesta u novom Evropskom parlamentu su se javno obavezali da će doprinijeti rješavanju ključnih problema za koje je ILGA-Europe procijenila da im je potreban napredak u narednih pet godina. 201 od tih kandidata/kinja su na kraju izabrani/e kao zastupnici Evropskog parlamenta.
Prvotne reakcije Evropske komisije, na čelu sa Jean-Claudeom Junckerom, su također obećavajuće. Potpredsjednica Evropske komisije, Federica Mogherini, visoka predstavnica unije za spoljne poslove, te potpredsjednik Frans Timmermans, odgovoran za Povelju o fundamentalnim pravima EU, snažno su podržali LGBTI jednakost tokom saslušanja u Evropskom parlamentu u oktobru 2014. Drugi komesari/ke, uključujući komesara Johannesa Hahna, zaduženog za proširenje, su se obavezali na veća postignuća. ILGA-Europe je već počela komesarima i zastupnicima/ama Evropskog parlamenta predočavati ključne prioritete i zahtjeve koji su sadržani u javnoj izjavi o ključnim problemima, objavljenoj u okviru kampanje Come Out.
LGBT.ba: Kako posmatrate dešavanja na Zapadnom Balkanu i u Turskoj? Da li situacija u Crnoj Gori i Albaniji izgleda obećavajuće? Šta je sa trenutnim dešavanjima u Makedoniji?
Lilit Poghosyan: Zakonska zaštita i prepoznavanje LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu, osim u Makedoniji, su se znatno poboljšali posljednjih godina. Ako pogledamo našu Rainbow mapu iz 2014. godine, možemo vidjeti da je zakonska i politička situacija koja se tiče LGBTI osoba u Crnoj Gori i Albaniji znatno bolja nego u brojnim zemljama članicama Evropske unije. Ovo je uveliko zasluga uvjeta za pristupanje Evropskoj uniji koji se tiču ljudskih prava, ali također i veće vidljivosti LGBTI pokreta u regionu. S ovim se može povezati i uspješan rad na zagovaranju na kojem radi ILGA-Europe zajedno sa svojim organizacijama članicama u regiji, koje koristu mehanizme pristupanja EU kako bi poboljšale ljudska prava LGBTI osoba.
Nažalost, gdje je utjecaj EU manji, vlade prave mali ili nikakav napor da poboljšaju stanje ljudskih prava, a pogotovo ljudskih prava LGBTI osoba. To je slučaj sa Makedonijom i Turskom, gdje su zakonodavne i izvršne grane vlade izričito izuzele LGBTI osobe iz državnih antidiskriminacijskih zakona. Želim naglasiti da se, dok je situacija LGBTI osoba u Turskoj izazov već dugo, situacija u Makedoniji znatno pogoršala u zadnjih nekoliko godina. Zabrinjavajuće je posmatrati da je prostor za civilno društvo generalno u Makedoniji postao minijaturan. U takvom kontekstu LGBTI aktivisti/kinje su iznova bivali mete politički motivirane homofobije i govora mržnje koji vode do povećanog nasilja i diskriminacije.
Dok su mnoge zemlje u regionu napravile velike korake naprijed u omogućavanju zakonske zaštite i osiguravanju sigurnosti javnih događaja, znamo da stvarnosti LGBTI osoba ostaju pune izazova na cijelom Zapadnom Balkanu i u Turskoj.
LGBT.ba: Šta ILGA-Europe planira u 2015. godini?
Lilit Poghosyan: Naš Strateški plan 2014-2018 jako dobro sumira naše ciljeve. ILGA-Europe planira predvoditi održivu i značajnu promjenu usvajanjem novih strategija, izgradnjom saveza, postavljanjem ključnih ciljeva i uobličavanjem efektivnih poruka. Teško je sumirati naš ekstenzivni godišnji plan rada u malo prostora. Ono što mogu reći je da će ILGA-Europe nastaviti svoj zagovarački rad, uz izgradnju pokreta, povećati svoj kapacitet kako bi odgovorila na političku klimu koja se mijenja i reagirati na potrebe pokreta na kreativan način i na vrijeme.
