Savezništvo podrazumijeva svaku osobu koja brani i podržava LGBTIQ+ zajednicu i predstavlja vitalan dio borbe za bolji položaj zajednice. Naziv potiče od Gej-heteroseksualnog Saveza koji predstavlja mrežu organizacija u srednjim školama i fakultetima, pretežno u Americi i Kanadi. Prvo savezništvo ove vrste je formirano 1988. godine u Bostonu, na Concord Akademiji od strane učenice koja je željela stvoriti sigurnije okruženje za svoje kvir prijatelje i profesore. Danas, savezništvo podrazumijeva podršku LGBTIQ+ zajednici, borbu protiv homofobije i aktivno zalaganje za društvenu pravdu.
PIŠE: Kemal Alijagić
Iako se izvorno savezništvo odnosi na heteroseksualne osobe, ono se može vidjeti i u radu organizacija koje se smatraju savezničkim, kao što su brojne organizacije koje se bave općenito ljudskim pravima. U slučaju Bosne i Hercegovine, organizacija koje se bave ljudskim pravima je puno, ali rijetko koja se usudi podržati LGBTIQ+ zajednicu.
U ostatku svijeta, često se pada u zamku kapitalizma, pa se korporacije koje (u junu) na svoj logotip dodaju dugine boje proglašavaju savezničkim. Ista je situacija i sa osobama, koje kažu kako podržavaju LGBTIQ+ zajednicu i tu stanu. Ukoliko te osobe ne progovaraju protiv diskriminacije, protiv homofobije, onda pasiviziraju status savezništva, a savezništvo nikako ne može biti pasivno. Na pitanje „zašto uopće biti saveznik“ pored argumenta empatičnosti, možemo se referirati na Martin Niemöller-a i njegov tekst „Prvo su došli…“ koji jednostavno govori da, iako nismo članovi određene grupe, zajednice ili ideološke skupine, jako mali broj ljudi je dovoljno privilegovan da izbjegne sve vrste diskriminacije ili nepravde; stoga moramo naučiti podržavati se jer ukoliko nema jedinstva i međusobne podrške, većina nas će kad-tad završiti u lošem položaju zbog naših opredjeljenja.
Biti saveznik_ica je pitanje ličnog izbora, ali često i pristanka na izlaganje društvenom pritisku, pogotovo u zajednicama u kojim su LGBTIQ+ teme još uvijek nedovoljno javno zastupljene.
S obzirom kako se kroz aktivizam, a ne kroz korist, najiskrenije vidi nečija posvećenost, tako su i najveći_e saveznici_e najčešće aktivisti_kinje ili još važnije prijatelji_ce. Tu su naravno i članovi_ce porodice ili roditelji koji se najjednostavnije zalažu za prava svoje djece.
Kada vam prijatelj_ica saopšti svoju seksualnu orijentaciju ili rodni identitet, to znači da žele biti potpuno iskreni s vama i da očekuju razumijevanje i podršku.
Baš u prijateljstvu se najbolje vidi savezništvo, jer najbolji prijatelji su nam oni koji su tu za nas bez obzira na sve, prijatelji koji nas podržavaju na svaki mogući način, prijatelji koji su spremni da se zauzmu za nas u svakoj situaciji. Aktivni prijatelji.
Dakle, iako je pasivno savezništvo svakako pozitivna stvar, aktivno savezništvo ima moć da promijeni stvari nabolje, za sve.
Brojne stranice, blogovi, pa čak i cijele knjige koje govore o tome kako biti dobar saveznik na prvo mjesto najčešće stavljaju otvorenost, tačnije spremnost za učenje zaista bitnih stvari za LGBTIQ+ zajednicu.
Nakon toga dolaze stvari poput razumijevanja vlastite privilegovanosti, spremnost na promjenu mišljenja i naravno aktivnost, jer potlačivanje nije pasivno, iako je sveprisutno.
U razgovoru sa članovima_cama LGBTIQ+ zajednice, većina se složila oko određenih stvari koje smatraju bitnim za savezništvo. Kroz razgovore smo došli_e do nekoliko zaključaka, pa evo i nekoliko savjeta i uputa od strane članova zajednice o tome kako biti bolji saveznik_ica:
Prava, ne samo na papiru
Dobri saveznici_ce se zaista zalažu za to da LGBTIQ+ zajednica ima jednaka prava, ne samo u pogledu zakona, nego i generalno u društvu, jer slovo na papiru je beznačajno ukoliko se ne poštuje i ne praktikuje. Vlastitim zalaganjem kao saveznik_ca može se obratiti pažnja na brojne oblike sistematske diskriminacije, nefunkcionalne ili naprosto štetne zakone i norme protiv kojih se treba boriti.
Iskreno prihvaćanje svih kvir identiteta
Svi identiteti su validni i trebaju biti prihvaćeni kao takvi, u suprotnom kroz nerazumijevanje se stvara pogrešna percepcija, nečiji identiteti se proglašavaju „životnim stilovima“ i umanjuje se značaj borbe protiv diskriminatornih struktura.
Seksualna ili rodna orijentacija ne čine nekog „posebnim“
Baš kao što heteroseksualne osobe nisu ništa neobično i ne tretira ih se tako, isti je slučaj i sa LGBTIQ+ zajednicom. „Poseban“ tretman prvenstveno daje pogrešnu i neinformisanu sliku, i može biti jako štetan u širem kontekstu, naročito u konzervativnim i netolerantnim društvima koja jedva čekaju priliku da prozivaju članove_ice zajednice kako žele „poseban tretman“.
Ukazivati na problematične izjave i stavove
U svakoj društvenoj situaciji, od običnog izlaska sa društvom, do javnih nastupa, bitno je uvijek osuditi diskriminatorne i homofobične stavove, jer stav da „svako ima svoje mišljenje“ ne doprinosi ničemu, i šutnjom se samo podržava konzervativni status quo.
Edukovati se
Dio podrške dolazi iz volje da se uči. Vaši LGBTIQ+ prijatelji žele da razumijete kako se svijet odnosi prema njima i sa kakvim se problemima suočava zajednica, kako historijski tako i danas. Da bismo učili, trebamo biti spremni slušati iskustva i priče, i postavljati pitanja s poštovanjem.
Empatija i spremnost na promjene
Biti saveznik znači prevazići vlastite predrasude, stereotipe i pretpostavke, kojih često ni sami nismo svjesni. Ove stvari se lako mijenjaju, ukoliko razmislimo o šalama koje izgovaramo i zamjenicama koje koristimo u razgovoru. Rad na sebi je plus u svakom slučaju.
Kako mogu da ti pomognem kao cishet osoba?
Ukoliko niste sigurni, najjednostavnije je pitati. Osim toga, jednostavno je biti tu za nekog, bilo da im je potreban oslonac ili siguran prostor za izražavanje ili ispoljavanje emocija.
Saznanje da je netko do koga vam je stalo LGBTIQ+ može otvoriti niz emocija i može biti teško znati kako najbolje reagirati i podržati. Važno je zapamtiti da ako vam se netko obrati – bilo izravno ili neizravno – govori vam da ste netko koga cijeni i da želi biti iskren i iskren s vama.
Možda neće biti jednostavno kada se suočite sa diskriminacijom ili govorom mržnje odmah krenuti u akciju i borbu protiv nepravde, jer suprotstavljanje nepravdi je često zastrašujuće iskustvo. Važno je zahtijevati da se svi glasovi čuju jednako, i napomenuti one koji žele uznemiravati, diskriminirati ili na bilo koji način svojim stavovima ugroziti bilo koju marginaliziranu skupinu da to nikada neće biti na bilo koji način prihvatljivo. To je srž savezništva.
Članak je objavljen uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj članka isključiva je odgovornost Sarajevskog otvorenog centra i nužno ne odražava stavove USAID-a niti Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
