Kako je Libresse Hrvatska ustuknuo pred komentatorima kojima je zasmetao lezbijski par u njihovoj reklami

30. 10. 2020
Piše: Andrea Jović za Crol.hr

Ovih je dana brend Libresse, čiji je vlasnik švedska tvrtka Essity, u matičnoj zemlji objavio novu reklamnu kampanju. Uz hešteg #wombstories, Šveđani su željeli potaknuti rasprave o najširim seksualnim iskustvima žena. No, u Hrvatskoj je ova reklama dobila ponešto drugačiji oblik, barem na Facebook stranici Libresse Hrvatska.

Švedska reklama prikazuje razne trenutke u spolnom životu žena da bi suzbila tabue vezane za žensku seksualnost: od sušte činjenice menstruacije i menstrualnih bolova, preko menopauze do lezbijskog para koji nakon spontanog pobačaja iz drugog pokušaja uspijeva dobiti dijete.

Vrlo zanimljiva i artistička reklama u stranom je tisku dočekana s panegiricima kao “radosna oda vulvama koja razbija tabue”, “bojni poklič da se priča svake žene čuje”. Međutim, prevedena u hrvatski kontekst, postala je nešto sasvim drugo.

U nizu objava Libresse Hrvatska u sklopu kampanje #pričeiznutra, u ponedjeljak je objavljena ona o trudnoći uz fotografiju spomenutog lezbijskog para koji očekuje dijete. Bez ikakvog provokativnog opisa, slika je prouzrokovala buru komentara. Jasno, našli su se i podržavatelji s izjavama poput: “Svaka čast na hrabrosti i lijepoj slici”, “Dvije žene zagrljene! Pa zar u 21. stoljeću?! Alert the church!” i “Pa zar nitko ne komentira kako se osjećao tijekom trudnoće, već svi navalili na fotografiju?”

Čega se boji Libresse Hrvatska?

Ipak, puno je više bilo onih koji su slike žestoko osudili: “Ovaj svijet i ljudi su stvarno otišli u krivom smjeru”, “Sve što je nenormalno je sada ‘normalno’. Idemo uspješno prema kraju civilizacije”, “ova poruka čak nije ni skrivena Libresse više ne kupujem”.

Libresse je pokušao ostati dostojanstven pred bezumnim napadanjem objavom o tome kako žele “podržati sve ljudske izbore” i kako se nadaju da će njihova poruka “odjeknuti globalno kod ljudi bilo kojeg spola”.

 

Međutim, komentirajući izjavu gospodina koji je ustvrdio kako će supruzi potražiti drugog proizvođača uložaka, napisali su sljedeće: “Dragi Dario, u trenucima kao što je trudnoća bitno je da je obitelj uz ženu koja prolazi različite fizička i pisihička stanja. Ali isto tako je bitno da su uz nju i druge bližnje osobe prijateljice, jer prijateljice su potpora od malena pa do zauvijek.”

 

Drugim riječima, pokušali su progurati ideju da su dvije žene na slici prijateljice, a ne partnerice. Koliko im je to pošlo za rukom, pokazuje i prvi sljedeći komentar koji je u međuvremenu izbrisan: “ne serite širite lgbt propagandu nisu svi glupi da ne vide”. Kako bismo razjasnili odnos među ženama na slici, pisali smo Libresseu.

Odgovorili su nam na vrlo neodređen način, pozivajući se iznova na nadu da će njihova “komunikacija rezonirati sa svim ljudima globalno, bez obzira na odabir koji donesu ili s kojim se spolom identificiraju”. Nakon što smo ih još jednom zamolili za razjašnjenje, dobili smo seen.

Ni jedna od tvrtki na hrvatskom tržištu nije povukla reklame s LGBT osobama ili se za njih ispričavala

Reklame s LGBT osobama ni u svijetu ni u Hrvatskoj nipošto nisu novost – od Ikeinih gej parova u katalozima, preko patetične Renaultove lezbijske rekame, sve do preobraćenika Barille koji su se nakon gorljive osude LGBT osoba posuli pepelom i izbacili ediciju tjestenine duginih boja.

I kod nas se odavno Raiffeisen banka okoristila toposom autanja da bi predstavila ideju banke u koju ljudi vole odlaziti, dok je Erste banka u spotovima s Andrijom žestoko koketirala s homoerotikom, a osim toga su uključivali i LGBT parove i pojedince. Sredinom ove godine javnost je uzburkala reklama za Cocktu u kojoj dvije djevojke senzualno plešu, a zadnja je afera ipak bila izvrsna reklama za Pipi u kojoj se dva muškarca drže za ruke ležeći na plaći uz tekst: “Promjena vrimena, a i vrimena se minjaju. I #bolimepipi.”

Vrlo zanimljiva i artistička reklama u stranom je tisku dočekana s panegiricima kao “radosna oda vulvama koja razbija tabue”, “bojni poklič da se priča svake žene čuje”. Međutim, prevedena u hrvatski kontekst, postala je nešto sasvim drugo

Iako je dežurni splitski dušebrižnik Vice Batarelo pozvao na bojkot Pipi, splitska tvrtka odgovorila je duhovitom novom reklamom s dva muškarca koji piju piće i tekstom: “Da se ne podigne vika, ovaj mi je samo prika.”

Ono što povezuje sve ove primjere jesu žestoke reakcije svih onih koji vjeruju da istospolna ljubav uništava svijet, jer, naime, dvije žene koje plešu u baru daleko su opasnije od radikala koji pišu mrzilačke grafite po zidovima i pucaju po trgovima. Međutim, nijedna od ovih tvrtki nije povukla svoje reklame ili se za njih ispričavala, štoviše, Andrija je postao zaštitno lice Ersteovih reklama, dok se Pipi s nepodnošljivom elegancijom narugala kritičarima.

Hrvatska kad se i odvaži zakoračiti, vrlo se brzo vrati dva koraka natrag

Kao što je i jedna komentatorica napisala kao odgovor ženi koja više neće koristiti Libresse: “koga briga!!”. Odnosno, zašto bi se međunarodni brend okoristio istom provincijskom tehnikom udovoljavanja svim stranama kakvom se nabacuje, primjerice, Zoran Milanović kad istodobno u uredima prima Dugine obitelji, a onda sistemski pljuje seksističke izjave, ili Branko Bačić koji poziva na borbu protiv desnog radikalizma neizbježno ga neutralizirajući poistovjećivanjem s ljevičarskim radikalizmom, koji se može sažeti u jednu nevinu umjetničku instalaciju?

Reprezentacija ne može donijeti društvenu promjenu, već samo održava postojeće stanje time što isključenima daje bolji položaj unutar iste matrice nejednakosti. Pogledajmo samo ushit kojim je “Black Panther” slavljen kao prvi superherojski film s crnim likom kao protagonistom.

Ono što povezuje sve ove primjere jesu žestoke reakcije svih onih koji vjeruju da istospolna ljubav uništava svijet, jer, naime, dvije žene koje plešu u baru daleko su opasnije od radikala koji pišu mrzilačke grafite po zidovima i pucaju po trgovima. Međutim, nijedna od ovih tvrtki nije povukla svoje reklame ili se za njih ispričavala

Njegov uspjeh nije spriječio brutalno policijsko nasilje i neadekvatan odgovor vlasti na njega. Međutim, reprezentacija je ipak lakmus papir koji pokazuje koliko je društvo spremno na korak naprijed jer normalizacija i kooptiranje u sustav zasigurno jesu korak ispred slijepog odbijanja svega drugačijeg.

Nažalost, Hrvatska očito kad se i odvaži zakoračiti, vrlo se brzo vrati dva koraka natrag.

Izvor: Crol.hr

Komentari

komentara

Mapa organizacijaMapa organizacija, institucija, centara i drugih ustanova u Bosni i Hercegovini koje pružaju adekvatnu potporu, pružaju usluge i/ili su senzibilizirane za rad sa LGBTI osobama

Kontaktirajte nas!