Piše: Ajdin Tinjak
Foto: AP (pressherald.com)
Sredinom marta 2016. globalna medijska mreža CNN objavila je informaciju o kampanji u kojoj učestvuju velike multinacionalne korporacije, a protiv zakona o religijskoj slobodi u saveznoj američkoj državi Georgiji.
Veliki korporativni lideri se redaju u pokušaju da spriječe usvajanje kontroverznog prijedloga zakona o “religijskoj slobodi” za koji kažu da će ozbiljno naštetiti pravima LGBT zajednice u Georgiji.
Georgia Prospers, koja predstavlja više od 480 kompanija, je veliki protivnik prijedloga zakona. Članovi uključuju neke velike kompanije sa velikim udjelom na tržištu u Georgiji – uključujući Coca-Colu, Deltu, Home Depot, UPS i Marriott.
Salesforce, Disney, Unilever i Intel, zajedno sa kalifornijskim medijskim i filmskim kompanijama, progovorili su protiv spomenutog zakona, koji je odobren od strane državnih zakonodavaca. Tehnološki giganti Apple, Microsoft, Twitter i Dell su tražili da guverner stavi veto na prijedlog zakona. Mnogi proizvođači koji su javno protiv prijedloga su dali vrlo oštre izjave. Neki su otišli čak i dalje, prijeteći da će smanjiti investicije u Georgiji ako ove mjere postanu zakon.
Glavni izgvršni direktor Salesforcea, Marc Benioff, koji je pomogao u borbi protiv sličnog zakona u Indiani, zaprijetio je da će smanjiti svoje investicije u Georgiji i premjestiti svoju kompaniju Salesforce Connections izvan države.
“Neprihvatljivo je za naše uposlenike i neprihvatljivo je za naše dioničare. Ne možemo imati program – veću konferenciju ili veći val zapošljavanja – u Georgiji, kada postane diskriminatorna država”, kazao je u izjavi za CNN Marc Benioff.
Disney, zajedno sa Marvel Studiom, je zaprijetio da će prestati snimati u Georgiji, odnosno da će zaustaviti filmsku i televizijsku produkciju u Georgiji ako prijedlog zakona bude usvojen.
“Disney i Marvel su uticajne kompanije, i iako smo imali odlično iskustvo sa snimanjem u Georgiji, planirali bismo da svoj posao premjestimo negdje drugo gdje zakonodavstvo ne dopušta da diskriminacija bude zakonski prihvatljiva”, rekao je glasnogovornik Disneya.
O čemu se radi?
Prijedlog spornog zakona daje vjerskim organizacijama u Georgiji opciju da odbiju pružiti usluge gej osobama. Pristalice ovog prijedloga kažu kako on štiti religijsku slobodu, dok su ga protivnici označili kao “anti-LGBT” i “strašan”. Republikanski guverner države, Nathan Deal, imao je rok do 3. maja da potpiše ili da stavi veto na prijedlog zakona, zahtijevalo se kroz ovu glasnu kapanju.
Kada se čita o jednoj ovakvoj kampanji u društvenom miljeu u kojem je diskriminacija, ne samo na osnovu seksualne orijentacije, prisutna u tolikoj mjeri da je skoro naučeno živjeti s njom, pomalo izgleda kao da se radi o štivu Hansa Christiana Andersena ili maštovite braće Grimm.
Ova priča “s one strane bare” ostavlja veliki utisak na prosječnog/u čitaoca/teljku, ali posebno na interesanta/icu za ljudska prava i slobode u Bosni i Hercegovini, jer potvrđuje ideju vodilju koju ima nekolicina nevladinh organizacija i aktivista – DA MOŽE! Daleko smo mi kao zemlja u ekonomskom, društveno-političkom kontekstu, posebno u kontekstu upravljanja korporativnim kapitalom, od Sjedinjenih Američkih Država, ali nismo daleko (šta više, smatram da smo ispred SAD-a) u društvenoj i socijalnoj osjetljivosti i povezanosti.
Da onda taksativno pobrojimo nekoliko problema LGBT osoba koji vise u zraku:
- trans* osobe i uvjetovanje promjene dokumenata promjenom spola;
- usklađivanje zakona o zabrani diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta u svim zakonima;
- uvođenje zločina iz mržnje u sve krivične zakone i obavezivanje suda da mržnju uzima u obzir kao otežavajuću okolnost;
- itd?
I? Čujete li, osjetite li kampanju (osim onih koje kreiraju i vode nekolicina nevladinih organizacija, LGBT aktivisti, pokoji medij, tu i tamo poneki političar) koju vodi širi krug razvijenih kompanija u BiH, kako bi se otklonile diskriminatorske odredbe u zakonodavnom sistemu zemlje u kojoj posluju?
Ne čujete, naravno.
Evo još nekoliko poruka iz Georgije:
- Unilever: Preispitat ćemo investicije. Glavni izvršni direktor Unilevera, Pul Polman, rekao je da će “preispitati investicije” u Georgiji ako se prijedlog zakona usvoji.
- Intel: Izvršni direktor kaže da je “prava stvar” veto. Izvršni direktor Intela Brian Krzanich je poručio Dealu da stavi veto na prijedlog zakona, naglašavajući da je njegova kompanija protiv “diskriminacije u bilo kojem obliku”.
- Medijske i filmske kompanije: Snimat ćemo naše filmove negdje drugo. The Human Rights Campaign je nedavno pozvala Hollywood da progovori protiv prijedloga zakona, poteza koji dovodi u pitanje 6 milijardi dolara filmske industrije Georgije. Mnoštvo kompanija je odgovorilo, a neke su zaprijetile da će prepoloviti produkciju u toj državi.
- The Weinstein Company je rekla da će preseliti produkciju biografskog filma o Richardu Pryoru iz Georgije ako “ovaj nezakoniti prijedlog zakona bude donesen”.
- AMC Networks, čiji se TV hit “The Walking Dead” snima u Georgiji, rekli su da je “diskriminacija bilo koje vrste neprihvatljiva” i pozvali su guvernera da stavi veto na prijedlog zakona.
- Time Warner, koji je vlasnik Turnera i CNN-a je poručio Dealu da “vježba stavljanje veta” na prijedlog zakona kojeg je nazvao “kontradiktornim prema uslovima rada koje garantujemo svojim uposlenicima”.
A onda, 28. marta 2016., medijski naslovi “Guverner Georgije stavio veto na zakon o religijskim slobodama koji je okarakteriziran kao anti-gej”.
“Mislim da ne moramo diskriminirati bilo koga podupirući interese vjerskih zajednica u Georgiji”, kazao je, između ostalog, Nathan Deal na press konferenciji na kojoj je saopćio svoju odluku o stavljanju veta na spomenuti zakon.
“Guverner Deal čuo je glasove organizacija za ljudska prava, kao i mnoge lidere u industriji zabave i privatnog sektora koji su osudili ovaj napad na temeljna prava LGBT osoba, i njegov primjer trebaju slijediti i drugi izabrani dužnosnici”, izjavio je Chad Griffin, predsjednik Human Rights Campaign, komentarišući guvernerov potez.
Autogol
Ponovo na naš teren. Sportski. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu Bosne i Hercegovine nakon neusvajanja negativnog mišljenja na zadnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH vraćen je Ustavnopravnoj komisiji sa zaduženjem da dostavi novo mišljenje. Spomenuti zakon nije predmet teksta, ali je dobar primjer kako i na drugim poljima koja nisu primarno vezana za ljudska prava i slobode, nego su vezana, u ovom slučaju, za sport, nema velikih kampanja koje bi znatno utjecale na samo kreiranje izmjena, pa kasnije na usvajanje prijedloga. Osim (ponovo) nekoliko aktivista iz nevladinog sektora, niko previše nije pokazao interesovanje za “loptu” koja je “završila u korneru”.
I na kraju, dok dajemo autogolove ljudskim pravima i slobodama u BiH, za nadati se (DA MOŽE! I MORA!) da će nas idući zvižduk sudije trznuti kako bismo potrčali i zabili u protivničku mrežu. Do tada, učimo od velikih!
