I kada je riječ o lokalnim, i općim izborima u Bosni i Hercegovini, kako godine prolaze, dobija se dojam da stranke ne računaju na gej, lezbijke, biseksualne i transrodne osobe kao glasače i glasačice u ovoj zemlji. Od potpunog ignoriranja i neobraćanja ovom glasačkom tijelu do namjerne homofobije/bifobije/transfobije kako bi se zadobili neki drugi glasovi, ostavlja LGBTI osobe u frustraciji i nepovjerenju prema ljudima koji vode njihovu državu. Pomaka, naravno ima, ali generalno, politike prema manjinama se moraju promijeniti i biti zastupljenje u programima stranaka kako bi stranke doista odavale dojam da žele ravnopravnost svih građana i građanki Bosne i Hercegovine.
Piše: Selma Kešetović
Kakva je situacija ove godine? ”Rekla bih da se u deklarativnoj podršci LGBTI osobama u BiH jesu izdvojile neke stranke, više određeni političati_ke iz tih stranka, koji su voljni podržati zakonodavne prijedloge i prijedloge politika koji mogu unaprijediti živote LGBTI osoba, biti nositelji ovih inciijativa u zakonodavnim i izvršnim tijelima, te podržati aktivnosti i akcije, kao što je povorka ponosa”, kaže Vladana Vasić.
”Iako kada govorimo o ovim strankama, većina nas misli na građanske opcije, moram istaći da političari/ke koji podržavaju LGBTI prava ne moraju nužno pripadati ovim strankama, te da čak i u nacionalno orijentisanim strankama postoje osobe koje su spremne dati svoju podršku ljudskim pravima.”
Ono što Vladana posebno zabrinjava jeste činjenica nijedna politička stranka u trenutnim kampanjama ne spominje probleme sa kojima se suočavaju manjinske grupe, pa i LGBTI osobe, u svojim lokalnim zajednicama, te borbi protiv stereotipa i diskriminacije nužnoj za inkuzivno društvo.
Emina Bošnjak također ne vidi ni da građansko orijentirane stranke prepoznaju LGBTI osobe kao bitan faktor i kao grupu za čije se glasove trebaju jasno boriti kroz programe i javne nastupe tokom kampanja. Ona smatra da se na lokalnoj razini rješavaju brojna pitanja, stoga LGBTI osobe, ljudima kojima je stalo, kao i saveznici_ce, trebaju postavljati pitanja: ”Da li se u mojoj opštini/gradu mogu bez problema održavati javni događaji vezani za LGBTIQ osobe, prava i kulturu? Da li postoje mjesta koja su friendly za izlaske i druženja? Da li su ta mjesta otvorena i sigurna? Da li bi se u lokalnom domu kulture mogao prikazati film o transrodnosti bez problema/ikako?“
Branka Ćulibrka zabrinjava činjenica da u vrijeme izbora svjedočimo općem porastu konzervatizma i jačanje podrške desnim političkim strujama. ”Nemoguće je ne primijetiti da većina političkih partija zazire od izražavanja javne podršku unapređenju položaja LGBTI osoba u našem društvu. Poteškoće sa kojima se LGBTI osobe susreću, počevši od nasilja i diskriminacije u svakodnevnici, preko problema u porodicama, školama ili na radnom mjestu su samo neki od problema koji u ovom periodu rasipanja mržnje postaje relevantna demagogija određenih političkih aktera i akterki kako bi dobili jeftine glasove i zadržali svoje ugodne pozicije na vlasti.” Iako postoje pojedinci i pojedinke koje javno zagovaraju prava LGBTI osoba, navodi Ćulibrk, u ovom momentu njihovo djelovanje i javna podrška ne dopire do LGBTI osoba i on smatra da ne predstavljaju ozbiljnu političku opciju kojoj bi LGBTI zajednica pružila povjerenje i dala svoju podršku.
Siniša Popić priznaje da nije toliko upućen u političku situaciju u Bosni I Hercegovinu niti je to nešto što ga zanima. ”Ono što znam da nijedna politička stranka uopšte ne stavlja nikakav akcenat na LGBT osobe u Bosni i Hercegovini i to smatram velikim minusom jer ja bih prvi iz mora stranki izdvojio tu i glasao. Što se tice izlaska na izbore izaći ću, ali nemam favorita. Glasaću za mlade ljude koji budu na listi.”
Nažalost, još uvijek nema sistematskog rješavanja problema sa kojima se suočavaju LGBTI osobe u Bosni i Hercegovini. Kako se to vidi svakodnevno kroz institucije, tako i kroz političke programe stranaka u predizbornim kampanjama, na kraju se sve svodi na pojedince i pojedinke dok se ne stvori dovoljno vrijednosno jaka opcija koja bi se beskompromisno borila za prava svih bh. građana i građanki.
