Povodom nedavnog pokretanja Inicijative za životno partnerstvo, i medijske kampanje za osvještavanje važnosti donošenja Zakona o životnom partnerstvu, porazgovarali smo sa Markom Jurčićem, koordinatorom Zagreb Pridea, koji je rekao nešto više o samoj ideji iza Inicijative, procesima kreiranja Zakona o životnom partnerstvu u Hrvatskoj i narednim koracima koji se očekuju.
LGBT-PRAVA.BA: Možeš li reći malo više o Inicijativi za životno partnerstvo – kada je inicijativa započeta, koje su organizacije učestvovale u njenoj realizaciji, i koji su bili glavni razlozi njenog pokretanja?
Sama inicijativa za izradu nacrta Zakona o životnom partnerstvu došla je od Zagreb Pridea nakon posljednjih parlamentarnih izbora 2011. godine, jer smo procijenili da će nakon odlaska HDZ-a s vlasti biti moguće zakonom urediti područje obiteljskog života LGBT parova.
Foto: Matej Čelar za Zagreb Pride
Izradili smo svoju viziju kakav bi to zakon mogao da bude, osigurali pravnu i drugu podršku da svoje vizije pretvorimo u realnost: organizirali smo grupe podrške za istospolne obitelji i one koje to žele postati i na temelju njihovih potreba izradili svoj tekst prijedloga Zakona o životnom partnerstvu. U međuvremenu smo sudjelovali u vladinoj radnoj skupini za izradu tog Zakona. Nakon što je on izrađen i poslan u Hrvatski sabor na glasanje, naš “mandat” suradnje s vladom je završen. Sada kao građanska inicijativa radimo na informiranju javnosti i podršci konačnom izglasavanju ovakvog teksta Zakona, s tri prijedloga za poboljšanje, budući da s Vladom nismo našli zajednički stav oko par važnih stvari: posvajanja i prava na sklapanje životnog partnerstva neovisno o spolu partnera. No, u suštini, ovakav tekst zakona je za nas prihvatljiv, jer čak i ako se u konačnici ne prihvate naši prijedlozi za poboljšanje, to ćemo nastojati izboriti sudskim putem. Da bi sve prošlo kako treba, pozvali smo i sve relevantne organizacije civilnog društva da nam se priključe. Trenutno koaliciju ravnopravnih članova i članica Inicijative za životno partnerstvo podržava 13 organizacija, od čega je devet LGBT organizacija.
LGBT-PRAVA.BA: Kako je izgledao proces izrade Zakona o životnom partnerstvu, čije je izglasavanje trenutno “zapelo”, što je i jedan od razloga pokretanja Inicijative?
Zakon je počeo da se izrađuje u septembru 2012. godine na radnoj skupini Ministarstva uprave. Na njemu smo radili godinu dana. Bila je to široka radna skupina koju su činili predstavnici i predstavnice drugih ministarstava, Pravnog fakulteta, predstavnika i predstavnica civilnog društva i pravobraniteljstava. Vlada RH je podržala naš zajednički prijedlog u decembru prošle godine i od januara do marta prijedlog Zakona je bio na prvom čitanju u parlamentu. Prošao je čak osam parlamentarnih odbora, jednu tematsku sjednicu i 12 sati dugu plenarnu sjednicu, što govori o tome da je za njega vladao veliki interes u Saboru. Na prvom glasanju za Zakon glasalo je čak 84 zastupnika i zastupnica, što iz vladajuće većine i dio opozicije. Protiv je bio HDZ i njegovi sateliti, mada se HDZ u usporedbi sa nekim prošlim raspravama o istoj temi držao dosta suzdržano, a neki od njihovih zastupnika i zastupnica su davali čak i konstruktivne kritike. Sada se prijedlog zakona s gomilom komentara vratio Ministarstvu uprave, koji bi trebao na sve to odgovoriti i poslati Vladi RH da prihvati Konačni prijedlog Zakona. Za to imaju rok od 6 mjeseci, no mi smo jako nestrpljivi, jer Zakon čekamo više od 10 godina. Prvi put se ovakva rasprava u Saboru vodila još 2003.
Bez obzira što sad mjesec dana čekamo da se stvar nastavi, važno je svakog trenutka raditi na tome da LGBT osobe, koje će koristiti ovaj zakon, budu informirane o njegovom sadržaju, o procesu koji sada prijedlog zakona prolazi i da se općenito hrvatsku javnost podsjeća kako dio njezinih sugrađana/ki živi s nereguliranim obiteljskim statusom, bez ikakvoga načina da ostvari svoja prava.
LGBT-PRAVA.BA: Iako je Hrvatska podobro zagrabila u evropske vode kada je u pitanju napredak u zaštiti ljudskih prava, pa tako i prava LGBT osoba, realnu opasnost i dalje predstavljaju konzervativne političke struje, kao i udruge i pojedinci/ke kojima su bliska tradicionalistička religijska vjerovanja. Kako je ova “druga strana” doživjela početak kampanje i djelovanje Inicijative?
Ne bih rekao da se radi o konzervativnoj političkoj struji, budući da je Zakon o životnom partnerstvu sam po sebi konzervativno političko rješenje. Dok se sve više europskih zemalja okreće ka bračnoj jednakosti, RH 2014. godine otkriva životno partnerstvo, koje je Danska uvela još 1989, a Njemačka, koja je po mnogočemu uzor Hrvatskoj kada su u pitanju zakonski okviri, još 2005. Međutim u Hrvatskoj postoji jedan konspirativni politički lobi, koji je uvezen iz Francuske i koji za cilj ima vratiti cijelu Europu u 18. stoljeće kada su u pitanju osobne slobode, sekularnost i javno školstvo. Međutim, on djeluje konspirativno i predstavlja se u liku bezbroj građanskih inicijativa, udruga i političkih stranaka koje uvijek predstavljaju jedne te iste “zabrinute majke”, “prosvjetne radnice” ili “dobri lokalni političari” koji samo žele dobro za svoju zemlju. Uspjeli su uz pomoć Katoličke crkve i rupe u Ustavu RH nametnuti svoju ideologiju kao jedini mogući izbor za sve hrvatske građane. Sada živimo u društvu gdje njih nekoliko, navodno u ime 25 posto hrvatskih građana koji su glasali na njihov sramotni prijedlog ustavnog amandmana, svima nama postavljaju granice osobne slobode i izbora, zavirujući pritom u naše spavaće sobe. Uz sve to prepravljaju školski kurikulum i prijete zabranom abortusa i umjetne oplodnje. No, mislim da je veliki dio javnosti to shvatio tek kada je referendum o ustavnoj zabrani istospolnog braka već bio neizbježan. Nakon toga je i Ustavni sud jasno rekao da nikakvo uvođenje definicije braka u Ustav ne može ograničiti daljnji razvoj zakonskih okvira istospolne zajednice.
LGBT-PRAVA.BA: Kakve su reakcije javnosti od početka kampanje? Pozvali ste građane i građanke da pišu Ministarstvu uprave i pitaju kada će se desiti drugo čitanje Zakona. Imate li informaciju o tome šalju li građani i građanke pisma?
LGBT zajednica je, naravno, zainteresirana za ovu temu i rado se odazovu na naše pozive za djelovanje. Teško nam je procijeniti koliko je točno pisama poslano u ovom trenutku, ali znamo da građani i građanke dobivaju odgovore, ali oni za sada još uvijek nisu zadovoljavajuće precizni. Stoga smo zatražili i sastanak s Ministarstvom uprave.
LGBT-PRAVA.BA: Portal CroL je pisao da je nezvanično saznanje da će se zakon donijeti u julu. Kakva su uopće zvanična ili nezvanična saznanja o tome kada bi Zakon mogao ugledao svjetlo dana i u kojem bi uopće obliku bio, obzirom na debate koje se tiču pogotovo posvojenja djece?
Bit će lakše procijeniti kada bi se zakon mogao donijeti od trenutka kada se pošalje na drugo čitanje u Sabor. Od tada do konačnog izglasavanja treba proći nekakvih dva mjeseca. U julu završava rad Sabora prije ljetne pauze, tako da mislim da odatle dolazi taj podatak. Prema posljednjoj nezvaničnoj informaciji sve je trebalo da bude gotovo upravo sad u aprilu. Ali teško je predvidjeti dinamiku rada Sabora, ovdje se ipak donosi posve nov zakon, a ne kozmetičke izmjene.
Zakon sada uređuje sva područja života: statusna prava, zdravstvo, penzije, uzdržavanje, slobodu kretanja, jednakost na tržištu usluga, stanovanja, poreznih olakšica, plaćeni dopust, regulira i raskide te područje obiteljskog života parova s djecom. Baš kao i bračni parovi, životni partneri moći će koristiti određena prava koja se tiču roditeljske skrbi, odnosno partner koji nije roditelj, moći će, uz suglasnost oba roditelja, obavljati sve poslove svakodnevne skrbi za dijete kao i primjerice pomajka ili poočim. U slučaju da dijete nema drugog roditelja ili je drugi roditelj preminuo ili preminula, životni partner od suda može zatražiti da bude partner-skrbnik. Partner-skrbnik, odnosno partnerska skrb za dijete, je poseban status predviđen samo za životne partnere i upisuje se u rodni list djeteta. Time dijete od partnera-skrbnika dobiva trajnu zaštitu i stvara se trajni oblik veze, prava i obaveza, uključujući i nasljeđivanje, ali bez stvaranja odnosa srodstva. Mi tražimo da se uz dogovor oko roditeljske skrbi, partnerske skrbi, životnim partnerima omogući i zajedničko posvajanje djece. U RH pojedinac ili pojedinka može posvojiti dijete, ali izvanbračni i “istospolni par”, odnosno budući životni partneri, kako predviđa trenutna verzija zakona, to pravo neće moći ostvariti. To za nas predstavlja nejednako postupanje, odnosno diskriminaciju.
LGBT-PRAVA.BA: Koji su naredni koraci Inicijative i kampanje?
To će biti iznenađenje, ali ono što mogu reći je da nas ti koraci vode i prema parlamentu i prema građanima i građankama. Dio nas radi na tome da raspravlja na odborima sa zastupnicima i zastupnicama, istupamo u medijima i na javnim raspravama i debatama. Mediji isto tako žele čuti priče ljudi koji će sklopiti životno partnerstvo pa nas zovu da im pomognemo naći relevantne sugovornike. Drugi dio nas radi na animiranju same LGBT zajednice, organiziraju se druženja, kvizovi a to ćemo sad nastaviti i u maju. Nakon toga slijedi i TV kampanja, a na kraju, nadam se skoro, čeka nas i završna proslava.
