Izvor: Crol.hr
Foto: mspm.hr
Nakon što je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku iz Prijedloga izmjena Zakona o socijalnoj skrbi status njegovatelja proširila samo na bračne ili izvanbračne drugove osoba s invaliditetom, ali ne i neformalne te formalne životne partnere, za komentar smo zamolili udruge Dugine obitelji i Zagreb Pride, dok na naš upit Ministarstvu odgovora nema.
Naime, prema spomenutom prijedlogu, u članku 63. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: “(3) Pravo na status njegovatelja priznaje se bračnom ili izvanbračnom drugu osobe s invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka”. Podsjetimo, na to je prva upozorila Lezbijska grupa Kontra, o čemu smo pisali ranije.
Inače, osobe sa statusom njegovatelja/ice osoba s invaliditetom imaju pravo na naknadu od 2500 kuna, status zaposlene osobe, a ostvaruju i prava iz mirovinskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima.
Dugine obitelji pozivaju na uključivanje životnih partnerstava, u Ministarstvu šute
Je li riječ o pukom propustu, pokušali smo doznati u samom Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, no na naš mail odgovora još uvijek nema, a već dva dana nitko se ne javlja niti na telefonske pozive.
Iz Duginih obitelji kažu kako su novim prijedlogom Zakona o socijalnoj skrbi neugodno iznenađeni, ali se nadaju da je riječ o previdu, a ne o politici Vlade RH čiji su predstavnici nekoliko puta javno rekli kako ne može doći do dokidanja prava životnih partnera/ica.
“Napominjemo da Zakon o životnom partnerstvu izravno nalaže da se ostali zakoni i prava koja iz njih proizlaze moraju jednako i nediskriminatorno primjenjivati i na životne partnere. Tim više, ova diskriminatorna odredba u prijedlogu Zakona o socijalnoj skrbi mora biti promijenjena, inače se RH može susresti s tužbama parova koji su sklopili životno partnerstvo”, kažu.
Pozivaju Vladu RH, posebice stranku HNS koja sebe proglašava zaštitnicom ljudskih prava, da doradi predmetni zakon i proširi prava na sve obiteljske zajednice priznate hrvatskim pravnim okvirom.
“Životni partneri/ce i njihova djeca sastavni su dio hrvatskog društva, oni plaćaju poreze državi i doprinose boljitku društva, stoga je civilizacijski neprihvatljivo da institut njegovatelja/ice bude otvoren samo nekim obiteljima, dok izostavlja tj. ograničava to isto pravo duginim obiteljima”.
Isključivanjem životnih partnerica i partnera jasno se daje do znanja da se njih ne priznaje kao obitelj
U Zagreb Prideu smatraju kako se isključivanjem životnih partnerica i partnera iz Prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi jasno daje do znanja da se njih ne priznaje kao obitelj. Ovaj Prijedlog Zakona, kažu, još je jedan u nizu primjera nimalo pohvalne prakse hrvatskoga zakonodavstva čime dolazi do (ne)promišljenog kršenja Zakona o životnom partnerstvu, a samim time i Zakona o suzbijanju diskriminacije.
Podsjećaju kako smo sličnoj praksi svjedočili prošle godine, pri izglasavanju Općeg poreznog zakona i pomoćnih zakona.
“Dok je Opći porezni zakon propisivao jednakost braka, izvanbračne zajednice, životnog partnerstva i neformalnog životnog partnerstva, u pomoćnim se zakonima spominje samo brak. Prema iskustvu ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, spominjanje svih formi zajednice samo u krovnim zakonima ne jamči jednakost u praksi već otvara prostor za diskriminaciju. Zato je izrazito važno da svaki zakon eksplicitno navodi i izvanbračne drugove te formalne i neformalne životne partnere/ice”, kažu.
Ističu još kako nas ovakva neujednačenost zakona i pripadnih zakonskih akata dovodi do nekoliko zabrinjavajućih pitanja – radi li se o neinformiranosti zakonodavca ili o promišljenom i namjernom dokidanju postojećih prava, odnosno diskriminaciji osoba koje su u životnom partnerstvu?
“Iako bi zakoni trebali biti temelj pravnog sustava i samim time se primjenjivati, praksa često pokazuje da se pri primjeni na propise gleda preusko te da dolazi do diskriminacije. Apeliramo na zakonodavce, kao i resorno Ministarstvo da poštuju postojeće zakone i propise Republike Hrvatske, da usklade prijedloge zakona te ih pozivamo da nas slobodno konzultiraju kako bismo s njima podijelili/e iskustva i prepreke s kojima se LGBTIQ osobe susreću u ostvarivanju svojih prava”, završno poručuju iz Zagreb Pridea.