Izvor i foto: prcentar.me
Peti Montenegro Pride, koji je jučer održan u Podgorici, obilježilo je prisustvo većeg broja mladih iz LGBT zajednice i onih koji ih podržavaju, a izostala je podrška ključnih predstavnika Vlade.
Na prajdu pod sloganom “Čojstvom protiv nasilja” je, prema procjenama policije, bilo oko 300 učesnika, koji su, za razliku od prethodnih godina, šetali i Ulicom Slobode.
Predsjednik Upravnog odbora LGBTIQ asocijacije Queer Montenegro i organizator Montenegro Pridea, Danijel Kalezić, kazao je da su se oni koji se bave aktivizmom nagledali “svega i svačega”.
“Nagledali smo se slomljenih glava, razbijenih lobanja, pogotovo u zadnje vrijeme. Nagledali smo se situacija i scena koje su nezamislive. To je ono sa čime živimo svakoga dana. Iako smo sve vidljiviji, nasilja je, nažalost, sve više i više”, istakao je Kalezić.
Predstavnicima institucija koji nisu došli na Pride poručio je da nije sramota podržavati ljudska prava LGBT osoba.
“Ne da nije sramota, nego je to vaša dužnost. Hvala što niste tu. Sada vidimo kolika je i od koga je iskrena podrška”, poručio je Kalezić.
On je istakao da javnost treba da razmisli o odnosu koji ima prema drugim ljudima i o čojstvu “kojeg su nam puna usta, ali ne i djela”.
“Čojstvo je čuvati drugoga od sebe. I ako svi budemo čuvali drugoga od sebe i od naših postupaka, jako brzo ćemo učiniti to da svi živimo u slobodnijem društvu”, pojasnio je Kalezić.
Organizacioni odbor, kako je dodao, od Vlade i institucija zahtijeva punu primjenu svih aktivnosti i strategija za unapređenje kvaliteta života LGBTIQ osoba u Crnoj Gori.
“Posebno pozivamo tužilaštvo i sudstvo da slučajeve nasilja nad nama počnu tretirati kao slučajeve zločina iz mržnje, a ne kao slučajeve običnih kafanskih tuča i incidenata koji se dešavaju iz drugih razloga”, istakao je Kalezić.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućko Baković, rekao je da je prema pripadnicima LGBT zajednice i dalje prisutna homofobija i govor mržnje.
“Prisutan je govor mržnje, naročito na internetu, na društvenim mrežama. Takođe, ima slučajeva fizičkog i psihičkog nasilja i mi smo tu da pošaljemo poruku da se ne mirimo i da ne pristajemo na nasilje, na homofobiju i mržnju. Dižemo glas protiv takvih negativnosti u našem društvu”, kazao je Baković.
On očekuje da će doći vrijeme da Pride bude održan bez prisustva policije.
“Iz godine u godinu atmosfera je sve opuštenija. Mislim da će se, u najskorijoj budućnosti, Pride održavati bez pojačanog prisustva policije“, istakao je Baković.
Koordinatorka Pravnog programa i antidiskriminacije u Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Miroslava Mima Ivanović, poručila je da svi treba da slave različitost i jedinstvenost.
“Slavite ono što naše društvo ne prihvata. Jer prihvata samo pokornost, prosječnost. Budimo ponosni što smo različiti. Želim da poručim svim osobama sa invaliditetom da nisu teret. Vi ste biseri. I ne dajte da vas iko ugnjetava, da vas iko ponižava. I prije svega, nemojte sami sebe ponižavati”, poručila je Ivanović.
Ona je pozvala institucije sistema da zaštite prava osoba sa invaliditetom.
“Pozivam vas i govorim da ste odgovorni za svaku suzu osoba sa invaliditetom, jer niste reagovali, iako imate sva ovlašćenja. Ne mora osoba s invaliditetom prva da prijavi diskriminaciju, iako je očigledno da postoji na svakom koraku. Uradite nešto i vi prvi. Pokažite nam da nismo sami, pružite nam ruku”, poručila je Ivanović.
Član Organizaciong odbora Montenegro Pridea, Jovan Ulićević, kazao je da čojstvu nije mjesto među četiri zida, poručujući prisutnima da budu uvijek ponosni.
“Gejevi, lezbejke, transovci i transice, inter osobe, majke i očevi, braćo i sestre, drugarice i drugovi, komšinice, komšije, budite ponosni kao što ste danas. Danas smo pokazali da čojstvu nije mjesto među četiri zida. Srećan Pride”, poručio je Ulićević.
Izvršna direktorica Sigurne ženske kuće, Ljiljana Raičević, kazala je da svi moraju imati pravo na suverenitet nad sopstvenim tijelom i da moraju postojati granice koje svi treba da poštuju.
“Zakonska obaveza da se poštuje, a ako se ne poštuje moraju biti kažnjeni svi, bez izuzetka. Moramo imati sigurnost u stvarnom životu. Nikada nećemo biti slobodni dok se ne zaustavi uvjerenje da je nasilje u redu”, poručila je Raičević.
Ona je dodala da niko nema pravo da kontroliše drugo ljudsko biće nasiljem.
“Zato nikada nećemo biti slobodni dok god svi i sve institucije koje doprinose nasilju, žmure na nasilje i ne kažnjavaju nasilnike. Nije dovoljno samo uzvikivati stop nasilju i otvarati sigurna mjesta i savjetovališta“, pojasnila je Raičević.
Direktor Nezavisnog dnevnika Vijesti, Željko Ivanović, kazao je da su sloboda pojedinca i pravo na izbor fundamentalne vrijednosti za koje se godinama bori.
“Devedesetih godina su bile neke druge manjine ugrožene. I tada smo branili njihova prava. Sada, u 21. vijeku, moramo to isto da radimo za neke druge manjine. Čitav naš angažman zadnjih 30 godina je bio posvećen tome. I danas i svake godine kada sam tu, ja sam na prajdu“, poručio je Ivanović.
On je dodao da će na Prajd dolaziti sve dok takvo dešavanje ne postane normalno i dok čitav grad ne bude učestvovao u tome.
Glavna i odgovorna urednica Monitora, Milka Tadić Mijović, poručila je da je najvažnije da ljudi podrže različitosti, jer je, kako smatra, važno da pripadnici LGBT zajednice mogu slobodno da se pokažu.
“Važno je da mogu slobodno da pokažu svoje stavove, da mogu slobodno da pokažu ko su i šta su i da zbog toga ne budu osuđeni i mislim da je dužnost svih nas da budemo uz njih”, istakla je Tadić Mijović.
Izvršni direktor organizacije Mladi Romi, Samir Jaha, rekao je da su predrasude i diskriminacija prema romskoj zajednici u Crnoj Gori i dalje prisutni.
“To potvrđuju brojna istraživanja nevladinih organizacija. Naša organizacija aktivno radi na suzbijanju diskriminacije, kroz različite projete i uvijek ćemo podržati svaku inicijativu koja ima za cilj poštovanje različitosti, toleranciju i razmijevanje i borbu protiv nasilja”, kazao je Jaha.
Ambasadorka Velike Britanije u Podgorice, Alison Kemp, istakla je da je lijepo vidjeti da događaji poput Prajda mogu proći bez nasilja, pokazivanjem poštovanja za svačiji stil života.
Pripadnica LGBT zajednice iz Beograda, Aleksandra, kazala je da da za nju Prajd predstavlja dan u kome se promoviše ravnopravnost i dostojanstvo svih građana i građanki.
“Prvi put sam na podgoričkom Prajdu. Divan je dan, divni ljudi iz čitave Evrope i mnogo mladih iz Podgorice što je jako važan signal za sve. Imamo i mnogo roditelja koji su došli da podrže svoju djecu. Sviđa mi se i ovogodišnji slogan. U pitanju je savršena igra riječima, zbog toga što je čojstvo nešto što svako od nas ima”, kazala je Aleksandra.
Predstavnica Udruženja Korina, Tijana Kovačević, kazala je da su svi ljudi pripadnici određenih kategorija, ali da ne smiju zaboraviti da su, kako je kazala, prije svega stanovnici Zemlje.
“Svi smo mi pripadnici određenih kategorija. Svi smo muškarci, žene, transrodne osobe, ateisti, vjernici, Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, bijelci, tamnoputi, Evropljani, Balkanci, ali će sve te kategorije pasti u vodu onoga dana kada više ne budemo mogli da budemo zemljani“, objasnila je Kovačević.
Učesnici petog Montenegro Pridea nosili su transparente: “Moja ćerka je lezbejka“, “Moj sin je peder”, “Ponosna sam na svog sina pedera”, “Ja sam ponosna na moga trans sina”, “Ja sam tvoja majka i uz tebe sam”, “Seksualna orijentacija mog sina nije tvoja stvar”, “Izlazim iz tajnosti”, “Jednakost svima”, “Prijavi nasilje da se ne ponovi”.
Prideu su prisustvovali pedstavnici nekoliko političkih partija, nevladinog sektora, medija, diplomatskog kora, kao i ličnosti iz svijeta kulture.
