Nakon iznimno uspješne prve Bh. povorke ponosa koja se održala 8. septembra prošle godine, pred nama je i druga po redu, najavljena za 23. august 2020. godine. Prošlogodišnja povorka je imala svoje izazove, ponajviše zato što je prva i što je morala probiti mnogo leda koji se nataložio kada je posrijedi homofobija, bifobija i transfobija u bh. društvu, a druga, pored pritiska da održi kontinuitet, našla se i u globalnoj situaciji gdje svi/e mi učimo kako živjeti sa pandemijom.
Piše: Selma Kešetović
Druga postava Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa broji neke članove i članice koji_e su bili_e dio prve, a neki_e su se ove godine prihvatili_e tog odgovornog zadatka. Pitale smo članove i članice Organizacionog odbora koja je njihova motivacija i šta očekuju od druge povorke.
Amar Ćatović iz Tuzle je prvi put u Organicizionom odboru, prvenstveno zato što je povorka ponosa protest i jedno od najvažniji sredstava za uspostavljanje ravnopravnog i jednakog društva, putem kojeg ostvarujemo Ustavom zagrantovano pravo – pravo na javno okupljanje.
“Moja motivicija dolazi i zbog toga što znam koliki je teret kada se ne možemo javno izraziti, kada u javnom prostoru ne možemo biti svoji jer ako budemo doživjet ćemo nasilje. Znam koliko boli kada ne možeš zagrliti, poljubiti voljenu osobu i izraziti sebe u svjetlu kakav jesi. 23. augusta ćemo to moći uraditi, jer javni prostor je i naš i mi smo građani_ke BiH”, kaže Amar.
Prvi put u odboru je i Maida Zagorac iz Sarajeva koja iza sebe ima dugogodišnje aktivističko iskustvo i smatra da su povorka ponosa i stečena prava rezultat dugogodišnje borbe aktivistikinja i aktivista, te da je na nama da tu borbu nastavimo.
“Mnogobrojne LGBTIQ osobe žive u strahu i neodobravanju od strane porodice, kolega i kolegica i cjelokupnog društva, samo zbog toga što one jesu. Svi_e treba da budemo slobodni_e živjeti sa svim našim identitetima, Bh. povorka ponosa je jedan korak ka tome, a ja želim biti dio tog koraka.”, kaže Maida.
Dajana Bakić iz Tuzle je bila u prvoj postavi Organizicionog odbora i smatra da je veoma važno da to iskustvo prenese i u realizaciju druge povorke, te da protestovanje za ravnopravnost i slobodu ljubavi ima smisla sve dok se taj cilj ne dostigne.
”Naš izlazak na ulicu i kontinuitet borbe kroz protestnu šetnju je neophodan kako bi se napravile značajne i dugotrajne promjene stanja prava i života LGBTIQ osoba, jer kao i sve marginalizirane grupe i većina građanki i građana u ovoj zemlji i mi živimo u teškoj ekonomskoj i socijalnoj situaciji, ali uz svakodnevnu diskriminaciju i nasilje zbog onoga što jesmo”, kaže Dajana.
Branko Ćulibrk iz Prijedora, kojem je ovo također drugi put da učestvuje u realizaciji povorke ponosa u Bosni i Hercegovini kaže: “Moja motivacija za ulazak u Organizacioni odbor Bh povorke ponosa je potreba da pružim otpor svakodnevnoj nepravdi, nasilju, diskriminaciji, omalovažavanju i vrijeđanju bilo koje osobe, a posebno LGBTI osoba i da osvajanjem javnog prostora iznesem sve one probleme koje svakodnevno kao jedno unazađeno društvo proživljavamo usljed kriminala, korupcije i nepotizma. Želja da preuzmem odgovornost za svoj život i borim se za sebe, svoj položaj u društvu, a i druge, me motiviše i daje podstrek da druge ohrabrujem da uz mene i moje drugarice i drugove iz Organizacionog odbora istrajno krenemo u borbu za bolje sutra svih nas. Za sutra gdje ćemo svi biti poštovani, cijenjeni, pravedni i jednaki.”
Druga Bh. povorka ponosa suočava se i sa pandemijom koja je uveliko promijenila način života svih građana i građanki. No to ne smije biti izgovor da se krše osnovna ljudska prava, smatraju Dajana Bakić i Milica Pralica, aktivistkinja iz Banje Luke.
Milica smatra da je i do sada javni prostor otet LGBTI osobama i da je svaka borba za njega grčevita, a sada imamo situaciju da se taj isti prostor otima i građanima_kama koji_e nisu dio zajednice. Upravo iz tih razloga neizvjestan je broj učesnika_ica, kao i očekivanja koja Milica ima od druge povorke.
“Poslije ima izaći, ima ukazati da nije život četiri zida. Prava koja imamo su teško izborena, moramo ih čuvati, ali i unaprijediti, tako da ne odustajemo od borbe i vidimo se u Sarajevu 23. augusta 2020. godine”, zaključuje Milica.
