Osmi mart – dan svih žena

08. 03. 2021
Zahvaljujući socijalističkom naslijeđu, u Bosni i Hercegovini i ostalim bivšim republikama Jugoslavije, cvijeće, parfemi i kvaziemotivne čestitke ‘damama’ (nekadašnje ‘drugarice’) postali su asocijacije na Dan žena, odnosno Osmi mart. Značaj današnjeg datuma daleko je od usvojenog konzumerizma i poklona, već treba da podsjeća na borbu za ženska prava koja se vodi već stoljećima. Međutim, u heteronormativnom partijarhalnom društvu poput bosanskoherceovačkog, naše poimanje žene se svodi na klasičnu, ženstvenu heteroseksualnu ženu. Kao feministkinja osjećam potrebu da podsjetim da se Dan žena odnosi i naše sestre lezbejke, biseksualke, transžene i sve ostale žene koje se ne uklapaju u tradicionalne društvene okvire žene i ženstvenosti.
Piše: Amila Husić

Uzimam kao pretpostavku da su čitatelji_ke ove stranice ujedno i feministi_kinje ili su barem upućeni u historijat borbe za ženska prava, no vrijedi ponoviti gradivo. Dana 08.03.1857. godine u New York-u radnice tekstilne industrije su izašle na ulice da zahtijevaju svoja prava, a policija je, naravno, rastjerala taj štrajk. Dvije godine kasnije, iste te prosvjednice su osnovale sindikat. Divna priča o borbi radničke klase protiv kapitalističke mašinerije koja ih tlači (što objašnjava zašto se Dan Žena ‘slavi’ u bivšem Istočnom bloku, dok Zapad samo ‘obilježava’). Datum osmi mart se kao Dan Žena prvi put obilježava 1910. godine, pod ingerencijom socijalistički-orijentiranih američkih partija. The rest is history…

Kao i svaki pokret, feminisitički je doživljavao svoje faze ravoja i napretka, a prvi val nije baš poznat kao inkluzivan. Feministkinje prvog vala su bile (uglavnom) bogate bjelkinje koje su htjele imati ista prava kao muškarci u njihovom životu. Naravno, iz perspektive današnjice, lako je uočiti greške i nedostatke prvih feministkinja ali je neosporiv njihov značaj za žene prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Premotajmo do šezdesestih godina prošlog stoljeća i drugog vala feminizma, kada se javlja i pokret za lezbejska i gej prava (kasnije LGBTI+ pokret). Zbog mnogih uzajamnih i sličnih ciljeva, feministički i LGBTI+ pokreti se gotovo odmah prepoznali kao sestrinski pokreti i formirali savezništvo.

Uzimajući u obzir intersekcionalistički pristup feminizma, ona nužno podrazumijeva i seksualnu orijentaciju kao jedan od identiteta koja svaka osoba posjeduje i koja, jednako kao i rod, spol, klasa, etnicitet i drugi identiteti, utiču na društveni položaje svake osobe. Iz tog razloga smatram savezništvo pomenuta dva pokreta kao logičnu i pragmatičnu stvar. Uprkos tome, u praksi nije bilo tako jednostavno. Naime, ženska seksualnost je dugo bila potlačena, potištena, stavljena po strani. Dovoljno o tome govori činjenica da su rijetke države koje su kriminalizirale žensku homoseksualnost, već isključivo mušku. Ženska homoseksualnost se posmatrala (i često još uvijek posmatra) kao muški fetiš, nešto što služi muškom zadovoljenju. Istovremeno, homoseksualci ispočetka nisu bili oduševljeni da ih feministkinje, kao žene, brane protiv napada od strane heteronormativne zajednice.

Izdvojila bih nekoliko, prema mom shvatanju, najmarginalizovanih, bolje rečeno, najmanje vidljivih kategorija u LGBTI+ zajednici, a to su: transžene/transrodne žene, biseksualke te (butch) lezbejke. Transženama se osporava njihov rodni identitet zbog spola sa kojima su rođene, posebno ukoliko ne izvrše operaciju promjene spola. Biseksualke su jednako odbačene i od straight i od queer društva. Njihov trenutni partner_ica određuje da li će se percipirati kao straight ili kao lezbejka, što negira biseksualni identitet. U konačnici imamo lezbejke, posebno butch lezbejke, jer fizički izgled, stil oblačenja, ponašanje i drugi elementi koji nisu vezani za seksualnost i rod, ne odgovaraju društveno postavljenim normama ženstvenosti, stoga bivaju odbačeni.

Dan žena slavi sve žene, bez obzira da li su rođene kao žene, da li se ponašaju i oblače ženstveno, da li ih privlači isti ili drugačiji spol. Šuština intersekcionalosti jeste u tome da se unutar feminističkog pokreta niko ne osjeća izostavljenim niti dodatno marginalizovanim, jer feminizam kao ideologija nastoji da obuhvati sve žene (ali i ostale rodove) u borbi za ravnopravnost istih. Današnji dan treba da se obilježi i aktivistički i slavljenički. Slavimo uspjehe naših prethodnica, ali opominjimo i borimo se za pravednije i ravnopravnije društvo. Akitvno uključivanje svih žena, bez obzira na naše različitosti, jeste korak naprijed u ostvarivanju općeg cilja ravnopravnosti.

Komentari

komentara

Mapa organizacijaMapa organizacija, institucija, centara i drugih ustanova u Bosni i Hercegovini koje pružaju adekvatnu potporu, pružaju usluge i/ili su senzibilizirane za rad sa LGBTI osobama

LGBTI.BA – BH LGBTI info portal

LGBTI.ba je prvi news portal namijenjen prvenstveno LGBTI zajednici u Bosni i Hercegovini i njenom informisanju o događajima, aktivnostima i problemima vezanim za LGBTI prava i kulturu.

Urednica
Nejra Agić

Psihološko savjetovanje za LGBT osobe
[email protected]

Pravno savjetovanje za LGBT osobe
[email protected]

Kontakt
e-mail: [email protected]
telefon: +387 33 551 000

Kontaktirajte nas!