Saradnja Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i Sarajevskog otvorenog centra traje već duže vrijeme, a aktivnosti koje zajedno realizuju postaju sveobuhvatnije. Prošle sedmice, nakon sastanka sa predstavnicima_om MUP-a Kantona Sarajevo, iskoristile smo priliku i porazgovarale sa inspektorom Josipom Bilandžijom, iz MUP-a Kantona Sarajevo, Ured policijskog komesara, Jedinica za profesionalne standarde, razvoj načela i zaštitu tajnih podataka, o odnosu policije prema LGBT osobama, o Paradi ponosa i drugim temama koje se tiču LGBT zajednice.
Lgbt-prava.ba: Opšta pretpostavka je, a i istraživanje koje smo proveli to potvrđuje – LGBT osobe nemaju povjerenje u policiju zbog različitih strahova, negativnih iskustava koja su ranije doživjele ili su čule za njih. Kako objašnjavate nepovjerenje koje LGBT osobe osjećaju prema policiji?
J.B: Bosanskohercegovačko društvo i država Bosna i Hercegovina se nalaze u tranziciji, pa se tako i svaki segment društva nalazi u tranziciji (od prvih demokratskih izbora do danas uključujući i period četverogodišnjeg rata). Tako dolazi i do promjena unutar društva – u društvenim odnosima koji se prije svega baziraju na odnosima pojedinaca i institucija, koji se u svojim ulogama nalaze u tranziciji. Došlo je do transformacije uloga društva i države, ali i uloge građana, pa samim tim i policije – formirane su policijske agencije u Bosni i Hercegovini (od pripadnika između ostalih i policijskih službenika i policijskih službenica i MUP-a Kantona Sarajevo) koje su od strane međunarodnih i domaćih institucija i certificirane (policijski službenici su educirani i iz domena demokratizacije, tolerancije i ljudskih prava). Dio poslova i zadataka koje je nekad obavljala policija je privatiziran (osnovane su agencije za zaštitu ljudi i imovine). Došlo je do promjene u cijelom društvenom ambijentu, pa samim tim i poimanja i gledanja na pojedina pitanja kao što je pitanje seksualne orijentacije svakog pojedinca. U tranziciji koja je još u toku, naslijedili smo nešto iz društvenog sistema i vrijednosti koji smo napustili; gradimo i još nismo u potpunosti izgradili novi društveni sistem u kojem usvajamo i još nismo u potpunosti usvojili nove vrijednosti. Pitanja slobode opredjeljenja ličnosti u pogledu seksualne orijentacije još uvijek su tabu, a i društveni i pravni sistem nije se u potpunosti odredio prema ovoj problematici.
Specifičnost poslova i zadataka policije jest da sprovodi i nadzire poštivanje provođenja seta propisa koji su iz domena sigurnosti, a prema Zakonu o unutarnjim poslovima Kantona Sarajevo pored velikog broja zakonom predviđenih obaveza – na prvom mjestu je obaveza zaštite života ljudi i njihove imovine, kao najviših vrijednosti u svakom društvu. Kao rezultat ovoga proizašlo je da je policija svoj rad specijalizirala i u tom pogledu se fokusirala na posebno ranjive društvene skupine – obitelj, djeca, maloljetnici, i posebne oblike kaznenih djela koja se pojavljuju u ovoj oblasti – trgovina ljudima, diskriminacija i drugo, ali i za rad policije u zajednici. U tom pogledu, MUP Kantona Sarajevo i njegove organizacijske jedinice rade na funkcionalnom ustrojstvu i osavremenjavanju kapaciteta shodno društvenim potrebama; osposobljavanju; izgradnji i usvajanju standarda; funkcionalnom uvezivanju; opremanju i materijalno-financijskom i tehničkom poboljšanju standarda za policijske službenike i policijske službenice, shodno društvenim mogućnostima.
Kroz rad policije u zajednici policijske snage Bosne i Hercegovine, prije svega lokalna policija u koju spada i policija MUP-a Kantona Sarajevo i koja neposredno radi sa građanima, zajedno sa građanima na partnerskoj osnovi definira probleme koji su definirani za rješavanje i kroz projekte iste rješava na obostrano zadovoljstvo shodno stupnju razvijenosti društva, a sa ciljem stvaranja odgovorne policije, sticanja povjerenja kod građana i uključivanje građana sa njihovim kapacitetima u sistem sigurnosti. Jedan od projekata koji se trenutno otvara u radu sa „Sarajevskim otvorenim centrom“ i policijom u zajednici MUP-a Kantona Sarajevo i jest projekt „Coming Out! Zagovaranje i zaštita prava LGBT osoba“ putem kojeg je zamišljeno da se policija upozna sa ovom populacijom koja (gledajući u svjetskim razmjerima) iako je od ranije u kontinuitetu bila zastupljena u svim stupnjevima razvoja naše civilizacije, sada postaje značajnije zastupljena u javnom životu kao posebna društvena grupa. Cilj policije je zasigurno da se podigne razina povjerenja svih građana u policiju i u tom pravcu smo na dobrom putu da provođenjem ovog projekta to i postignemo, i kroz rad sa LGBT populacijom, jer je policija tu da štiti sve ljude bez obzira na bilo koje obilježje svake pojedine osobe.
Projekti u okviru rada policije sa zajednicom i jesu zamišljeni da se policija upozna sa određenim kretanjima u društvu, ali isto tako i da se građani upoznaju sa policijom, načinom rada policije i problemima sa kojima se policija susreće, te da se nakon ovakve vrste komunikacije korigiraju određeni procesi – uz povećan stupanj međusobnog razumijevanja i na obostrano zadovoljstvo.
Lgbt-prava.ba: Prema vašem mišljenju, koja pitanja vezana za LGBT osobe bi trebalo, kroz neki vid dodatne edukacije posebno predstaviti policajcima i policajkama? Šta je to sa čim bi trebalo posebno upoznati vašu struku a tiče se LGBT osoba?
J.B: Svakako da je potrebno da se obavi dodatna edukacija policijskih službenika, pri čemu smo, zajedno sa Sarajevskim otvorenim centrom i proveli jednu mini-kampanju unutar MUP-a Kantona Sarajevo, kojom prigodom je koncem 2012. godine obavljena distribucija i lijepljenje plakata „Policija je tu da štiti sve osobe“ i distribucija brošura „Kako postupati sa lezbejkama, gejevima, biseksualnim i transrodnim osobama“ u organizacijske jedinice MUP-a Kantona Sarajevo, a potom i zajedno sa policajcima u zajednici PS Centar i PU obavljena posjeta Sarajevskom otvorenom centru, i obavljen razgovor sa koordinatoricama za rad na projektu LGBT populacije; koje su upoznate o provedenoj kampanji; te je obavljen razgovor sa istima o pravu na privatnost svake osobe, stigmatiziranju osoba ove kategorije populacije u javnosti, ukoliko se neko javno proziva da to predstavlja ugrožavanje sigurnosti; ukoliko osobe žele da prosvjeduju – da je to već javno ispoljavanje mišljenja i potpada pod zakon o javnom okupljanju i ispoljavanju javnog mišljenja, što se prijavljuje kao javni skup; da su zainteresirani za educiranje policije u pogledu ove oblasti; da su zainteresirani da se podaci koji se prikupljaju o ovoj populaciji koriste samo u zakonom propisanu svrhu; da poduzimaju mjere na uvođenju u KZ FBiH kaznenog djela „Zločin iz mržnje“, koji je već propisan kao kazneno djelo u Republici Srpskoj i Distriktu Brčko. Isto tako su sredinom ove godine predstavnici MUP-a Kantona Sarajevo prisustvovali Okruglom stolu „Dobre prakse i politike u borbi protiv homofobije“ u okviru projekta Europske unije pod nazivom „Coming out! Zagovaranje i zaštite prava LGBT osoba“.
U ovom procesu zajedničkog djelovanja predstavnika Sarajevskog otvorenog centra i predstavnika MUP-a Kantona Sarajevo izdefinirali su se bitni segmenti u kojima bi bilo potrebno provesti dodatnu edukaciju (za početak sa policajkama i policajcima u zajednici, a kasnije po dogovoru sa rukovodstvom i u skladu sa planom obuke policijskih službenika i sa većim brojem policijskih službenika koji imaju dodir sa LGBT populacijom), a uvažavajući okvirno date teme: pojam LGBT populacije; definiranje pojma – riječi sloboda; pojašnjavanje i razlikovanje vidljivih i „nevidljivih“ populacija; diskriminacija – pojam, forme i objasniti; ispoljavanje LGBT osoba u realnom sistemu, kako i na osnovu čega policijski službenici mogu raspoznati osobu koja pripada LGBT populaciji; određenost LGBT populacije u Zakonu; identitet LGBT osoba i identificiranje LGBT osoba – teorijski i primjeri iz prakse; slučajevi iz prakse policija stranih zemalja koji su promijenili policijsku praksu (postupanje u slučaju kad je žrtva pripadnik_ca LGBT populacije); pozitivni primjeri suradnje policije i LGBT populacije.
Lgbt-prava.ba: Šta mislite o Paradi ponosa kao protestu koji LGBT osobe širom svijeta organizuju da bi pokazale svoju hrabrost u zahtijevanju poštovanja svojih ljudskih prava? Šta mislite treba li se Parada ponosa organizovati u BiH?
J.B: Ukoliko osobe žele da prosvjeduju – to je već javno ispoljavanje mišljenja kroz javno okupljanje i potpada pod Zakon o javnom okupljanju. Policija profesionalno postupa prema organiziranju svih javnih skupova, pa tako i u slučaju ukoliko se bude prijavljivala Parada ponosa. Postoje procedure prema kojima se pristupa organizaciji i uvjeti koje je potrebno ispuniti da bi javni skup bio i održan. U svakom slučaju svaki prosvjed ima za cilj vršenje jedne vrste pritiska na javnost i institucije od strane određenih interesnih skupina da se pokrene rješavanje određenih problema tih interesnih skupina ili generalno problema u društvu. Svakako da se prethodno sagledavaju svi parametri sigurnosti kako bi se navedeni javni skup i održao, a dio prethodnih uvjeta mora biti ispunjen od strane organizatora. Znači, održavanje javnog skupa je pravo svake društvene skupine da izvrši legalan pritisak na subjekte društva. Isto tako može se pogledati i kroz izborni marketing, odnosno razgovore sa zainteresiranim političkim strankama koje bi u svoje programe stavile i prava LGBT populacije, i gdje bi ova pitanja našla i pravi put do onih koji donose zakone. A, da li treba ili ne treba organizirati Paradu ponosa u BiH – to je stvar organiziranosti društvene skupine u koju spadaju LGBT osobe i načina na koji iste osjećaju potrebu da istaknu svoja mišljenja kroz ovaj oblik javnog ispoljavanja mišljenja.
Lgbt-prava.ba: I za kraj, zbog čega mislite da je važno da policija sarađuje sa organizacijama koje se bave zaštitom prava LGBT osoba? Na koji način vi sarađujete sa njima?
J.B: Vrlo je važno da policija surađuje sa organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava, pa u okviru toga i zaštitom prava LGBT osoba. Razloga je mnogo, ali prije svega mislim da policija mora da ispuni svoju misiju i da zaštiti sve ljude – njihove živote i njihovu imovinu, ali i poštivanje njihovih prava. Također ne smijemo zaboraviti da su pripadnici LGBT populacije bili žrtve holokausta, o čemu postoje brojna svjedočanstva u literaturi i u muzejima koncentracijskih logora.
I za policiju, kao i za sve članove bosanskohercegovačkog društva i države Bosne i Hercegovine je važno da poznaju i poštuju ljudska prava. Ovo osobito naglašavam iz razloga što je u Bosni i Hercegovini bio rat u kojem je bilo puno slučajeva nasilja, koje je za posljedicu imalo kršenje ljudskih prava, a što je na kraju rezultiralo i gubljenjem velikog broja ljudskih života, nerijetko i uz razne metode mučenja. Veliki broj ljudi je bio izložen ratnim užasima, ostao je bez svojih najmilijih, pretrpjeli su razaranja – materijalna i razaranja zajednica (od obitelji preko sela i gradova kroz preseljenja i iseljenja), a sve ovo uz jednu ogromnu ljudsku patnju. Dugo, dugo će se bosanskohercegovačko društvo i država Bosna i Hercegovina nositi sa ovim problemima i drugim problemima koji neminovno proizlaze iz ratnih strahota. Za nas to nisu samo obične riječi, već ljudske sudbine sa kojima se susrećemo na svakom dijelu teritorije Bosne i Hercegovine. Zato bosanskohercegovačko društvo i država Bosna i Hercegovina moraju raditi na izgradnji kapaciteta koji će biti sposobni da se iznesu na kraj sa ovim pitanjima i problemima. Kad govorimo o kapacitetima potrebno je vidjeti sa kojima kapacitetima bosanskohercegovačko društvo i država Bosna i Hercegovina raspolažu i najlakši je put da se ti kapaciteti iskoriste i u pravcu poboljšanja zaštite prava i samim tim i poboljšanja položaja LGBT populacije i svake pojedinačne LGBT osobe u bosanskohercegovačkom društvu i državi Bosni i Hercegovini.
LGBT osobe spadaju u osjetljivu društvenu skupinu, koja se bori za svoja prava. Policija je otvorena za suradnju sa svim društvenim skupinama u cilju ostvarivanja boljeg osjećaja sigurnosti svake osobe. LGBT populacija i LGBT osobe su se organizirale i djeluju kroz Sarajevski otvoreni centar, a to je izvrsna šansa da se ostvari partnerstvo između Sarajevskog otvorenog centra i policije MUP-a Kantona Sarajevo kroz zajedničke projekte koji mogu polučiti veći stupanj sigurnosti LGBT populacije i tako veći stupanj ukupne sigurnosti svih građana Kantona Sarajevo i Bosne i Hercegovine, za što postoji obostrani interes.
Razgovarala Jasmina Čaušević
