Povorka ponosa zbog dodatnih zahtjeva za osiguranje u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale proteste

Piše: Emina Dizdarević za Detektor.ba
Značajni dodatni troškovi osiguranja prve bosanskohercegovačke Povorke ponosa, koji su prošle godine nametnuti organizatorima ovog protesta, nisu traženi od drugih sličnih skupova prošle i ove godine, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH). Takav odnos dovodi u neravnopravan položaj aktiviste za prava LGBT osoba u BiH, smatraju organizatori, aktivisti iz regiona i analitičari sa kojima je razgovarao BIRN BiH.
Prva bh. povorka ponosa. Izvor: Povorka ponosa
Osim uobičajenih sigurnosnih mjera angažovanja dodatnih zaštitara i određivanja redara iz reda organizatora Povorke ponosa, njima je naloženo da obezbijede metalne ograde duž cijele rute kretanja povorke i betonske blokade za određene dijelove grada.
Prema dokumentaciji u koju je BIRN BiH imao uvid, troškovi osiguranja koji uključuju unajmljivanje zaštitara, metalnih ograda i betonskih blokada isprva su bili procijenjeni na oko 90.000 konvertibilnih maraka (KM). U konačnici su ti troškovi bili oko 60.000, od kojih je veći dio bio trošak za željezne, betonske i druge ograde.
“U toku dogovora sa policijom kroz sastanke, oni su rekli da će biti potrebne i betonske pregrade kako bi se stavile u sporedne ulice, kako bi onemogućile da bilo ko autom krene prema koloni, odnosno prema povorci. Da će biti postavljene ograde, pogotovo na mjestima završetka povorke, te da policija nema ni jedno ni drugo, niti to može obezbijediti, i da je to dio dodatnih mjera za koje smo mi kao organizatori dužni da se pobrinemo”, kaže Bošnjak.
Prema njenim riječima, organizatori Povorke ponosa nisu imali finansijsku podršku Vlade Kantona Sarajevo niti općina, i sve troškove su finansirali preko lokalnih organizacija koje se bave LGBT pravima.
Iz organizacije Povorke ponosa govore da očekuju kako će MUP KS-a i ove godine od njih zahtijevati iste mjere.
Dodatno obezbjeđenje kao veliki logistički i finansijski teret
Prva bh. povorka ponosa. Izvor: Povorka ponosa

Zaštitari, ograde, betonske prepreke, pojašnjava Bošnjak, postaju ogroman, ne samo logistički teret za organizatore, nego i finansijski.

U dokumentaciji u koju je BIRN BiH imao uvid, bilo je predviđeno da na mjestu okupljanja “Vječna vatra” bude 400 metara zaštitne ograde i 50 zaštitara, da je za skup u pokretu i pratnju učesnika predviđeno još 50 zaštitara, te da na mjestu završetka povorke bude također 400 metara ograde i 50 zaštitara.

Tadašnji ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica za BIRN BiH govori da je, na osnovu sigurnosne procjene policijskih profesionalaca, traženo od organizatora da osigura određene osnovne i dodatne uslove i to “posebno betonske prepreke u bočnim ulicama u odnosu na ulicu u kojoj je održana Povorka ponosa”.

“Navedena procjena je po mom mišljenju bila opravdana s obzirom da se ovaj događaj prvi put dešavao u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, javnost je bila izrazito podijeljena po pitanju održavanja ovog javnog događaja, a učešće na javnom okupljanju je potvrdio i veliki broj domaćih i međunarodnih javnih ličnosti i to posebno ambasadora i diplomatskih predstavnika u Bosni i Hercegovini, pa čak su bili najavljeni visoki funkcioneri, premijeri određenih zemalja”, pojašnjava Katica.

Sve to je, kako kaže, ovaj događaj činilo sigurnosno posebnim, pa su u skladu s tim i policijski službenici tražili dodatne uslove, kako bi ovaj događaj protekao u sigurnom okruženju. Napominje da je sve to predviđeno kao pravo policijskog organa i obaveza organizatora u Zakonu o javnom okupljanju KS-a, dok betonske prepreke predstavljaju dodatni uslov postavljen od policije.

“Svakako, dodatni uslovi koji se postavljaju pred organizatora, jesu po logici stvari dodatni teret za organizatora, ali je javni interes i sigurnost događaja jedini i najvažniji aspekt rada policijskog organa kada postupa u skladu sa Zakonom o javnom okupljanju”, zaključuje Katica.

Admir Katica. Izvor: BIRN BiH
Dok policija i vlast u Sarajevu nisu vidjeli dovoljno javnog interesa u borbi za prava LGBT osoba u društvu, da bi ih oslobodili dodatnih troškova uzrokovanih nesigurnošću zbog prijetnji sa kojima se suočavaju, policija u Makedoniji postupila je drugačije.
U ljeto prošle godine u Skoplju se također prvi put održavao Pride u kojem je bilo nekoliko stotina LGBT aktivista.
Jovana Jovanovska Kanurkova iz makedonskog Helsinškog komiteta za BIRN BiH kaže da je policija od njih tražila da plate ograde koje bi oni postavili, ali su im sugerisali da, slanjem zahtjeva, zatraže oslobađanje troškova.
“Mi smo poslali zahtjev i na našu sreću, pozitivno su odgovorili. Inače, naši troškovi za obezbjeđenje bi bili znatno veći”, dodaje Jovanovska Kanurkova.
Prva bh. Povorka ponosa, održana 8. septembra 2019. godine, predstavljala je protest protiv nejednakosti i kršenja ljudskih prava gayeva, lezbejki, biseksualnih, transinterpolnih i queer osoba. Ona predstavlja borbu protiv nasilja i zahtijeva jednak pristup javnom prostoru kao što ga imaju ostali građani i građanke, objasnili su organizatori.
Skoplje Pride. Izvor: The Helsinki Committee for Human Rights of the Republic of Macedonia

Glasnogovornik MUP-a KS-a Hadžiabdić pojašnjava da, u zavisnosti od toga o kakvom se javnom skupu radi i kakve su sigurnosne procjene rizika određenih javnih skupova, prema Zakonu o javnim okupljanjima, policijski organ može zatražiti da li su ispunjeni uslovi za sigurno održavanje javnog skupa te može pismeno naložiti organizatoru da poduzme dodatne mjere osiguranja u određenom roku.

“Ne samo kod ovog, već kod svih javnih skupova vrše se određene bezbjednosne procjene i u skladu s tim procjenama nalažu se odgovarajuće mjere s ciljem organizacije održavanja javnog skupa. Ukoliko te naložene mjere budu ispoštovane donosi se rješenje kojim se odobrava održavanje javnih skupova. Ukoliko eventualno ne budu ispoštovane, onda se donosi rješenje o zabrani održavanja javnog skupa”, dodaje Hadžiabdić.

Bošnjak objašnjava da je problem sa Zakonom o javnom okupljanju Kantona Sarajevo što na isti način i istim odredbama tretira komercijalne i nekomercijalne skupove.

“Protesti građana i okupljanja kojima se ukazuje na kršenja ljudskih prava imaju isti zakonski tretman kao koncerti i fudbalske utakmice. Dodatni problem je što se u praksi javlja i drugi nivo neravnopravnog i nejednakog tretmana protestnih okupljanja građana zavisno od teme koje se dotiču i problema na koja ukazuju ta okupljanja”, kaže Bošnjak.

Povećanje sloboda u organizaciji društva i država

Dejan Lučka iz Banjalučkog centra za ljudska prava kaže da MUP, odnosno njegovi organi žele da predstave da rade svoj posao u skladu sa zakonom i da nikome ne ugrožavaju pravo na slobodu okupljanja. Međutim, dodaje Lučka, upravo postavljanjem dodatnih uslova oni rade suprotno.

Prema njegovim riječima, javni organi su obavezni da osiguraju slobodu mirnog okupljanja, a organizatorima ne bi trebalo da se stavlja pretjerano veliki teret bezbjednosti i dodatnog osiguranja.

“Veliki finansijski i logistički tereti koji se stavljaju na leđa organizatora, ne bi smjeli da postoje, zato jer se time može čak i onemogućiti pravo na slobodno okupljanje, odnosno uživanje osnovnih ljudskih prava na slobodno okupljanje, izražavanje i kretanje. Nažalost, ponašanje institucija je često usmjereno na to da se svima pokaže kako su one tu u stvari samo sporedni igrač koji se trudi da sve protekne u najboljem redu. Međutim, u stvarnosti, na javnim organima stoji dužnost da se pobrinu da osiguraju bezbjednost i održavanje Pridea bez problema, bez svaljivanja tog tereta na građane, odnosno organizatore”, mišljenja je Lučka.

Svi građani finansiraju pripadnike policije i cjelokupnog MUP-a, kaže Lučka i dodaje da je MUP dužan da osigura da se veoma značajan događaj, kao što je povorka, organizuje u skladu sa najvišim standardima ljudskih prava i da pri tome ne bude nikakvih incidenata niti kršenja javnog reda i mira.

“Dakle, sve mjere i logistika koja je potrebna da bi Pride protekao bez problema su već plaćeni od strane građana, a MUP je dužan da štiti ljudska prava i nema nikakve logike da se postavljaju dodatni tereti organizatorima, za nešto što je policija već dužna da osigura, zaštiti i uradi”, navodi Lučka.

Predrasude i opstrukcije u domenu bezbjednosti

Beograd Pride. Izvor: Beograd Pride

Sličan odnos policije onome u Sarajevu imali su i organizatori Pridea u Beogradu.

Goran Miletić, direktor za Evropu organizacije Civil Rights Defenders i jedan od organizatora Prideau Beogradu, kaže da je glavni problem u saradnji između Beograd Pridea i policije i drugih državnih organa bio prebacivanje odgovornosti u vezi sa bezbjednošću učesnika, na njih kao organizatore.

Kada su prvi put organizovali Pride 2009. godine, govorili su im da će biti odgovorni za svakog ko nastrada na bilo koji način jer policija ne može da osigura bezbjednost, govori Miletić i dodaje da su kasnije zahtjevi evoluirali – “od dana kada ćemo saopštiti datum, pa do velikog broja besmislenih dozvola, koje se ne zahtijevaju ni od jednog drugog skupa u Beogradu osim ‘Beogradskog maratona’”.

“Jedan od tih zahtjeva se uvijek ticao i privatnog obezbjeđenja. Uvijek nam je zahtjevan čitav elaborat, a nekada i studija bezbjednosti, kao i veliki broj redara. Privatno obezbjeđenje je uvijek bila najveća stavka koju imamo u budžetu, budući da je jako teško naći agenciju koja želi da obezbjeđuje Pride i čiji su pripadnici senzibilisani za rad sa LGBT zajednicom. Također, čak i one agencije koje žele da rade sa Prideom, suočavaju se sa zahtjevima za veće dnevnice za obezbjeđenje, budući da se Pride i dalje percipira kao rizičan skup”, rekao je Miletić.

On je mišljenja da bi troškove obezbjeđenja trebala da snosi država, s obzirom da je cilj unapređenje ljudskih prava i bolji život jednog dijela građana. Miletić navodi primjer kada su ih tabloidi napadali pisanjima da Pride navodno košta građane 1.000.000 eura, računajući u tu sumu dnevnice za policajce i navodnu “propuštenu dobit” zbog restorana ili prodavnica koji su zatvoreni trasom kuda prolazi Pride.

Na sreću, situacija se promijenila nabolje, pa Pride sada obezbjeđuje deset puta manje policajaca, a prodavnice i kafići se ne zatvaraju zbog Pridea, pojašnjava Miletić.

“Najbolje bi bilo da država shvati važnost Pridea za čitavo društvo, unapređenje jednakosti i smanjenje nasilja prema onima koji su različiti. To bi vodilo ka potpunom preuzimanju odgovornosti u vezi sa bezbjednošću učesnika, što je u skladu sa međunarodnim standardima. Međutim, predrasude su duboko ukorijenjene i čini se da ćemo se još dugo suočavati s opstrukcijom u domenu bezbjednosti”, zaključuje Miletić.

Antonio Mihajlov iz Organizacije odbora Skoplje Pridea smatra da društvo treba da finansira događaje poput povorke i da je najbolje da država preuzme finansijsku odgovornost, a paralelno s tim da doprinosi u suzbijanju narativa koji su bazirani na negativne stereotipe i predrasude preko sprovođenja javnih kampanja za što veće razumijevanje, prihvatanje i poznavanje LGBT ljudi u društvu, njihovim problemima i potrebama.

Druga bosanskohercegovačka Povorka ponosa u Sarajevu najavljena je za 23. august.

Bez dodatnih mjera za druge proteste

Za BIRN BiH je službeno potvrđeno iz MUP-a KS-a da organizatorima mise za Bleiburg u Sarajevu i protesta antifašista u maju ove godine nije bilo naloženo bilo kakvo dodatno osiguranje. Odobrenje nadležnog organa nisu ni mogli dobiti jer su u to vrijeme bile aktuelne zabrane za održavanje javnih skupova, kažu iz MUP-a KS-a.

Kako je potvrdio Mirza Hadžiabdić, glasnogovornik MUP-a KS-a, antifašisti su najavili šetnju, ali policija sada istražuje da li je to pretvoreno u javni skup.

Organizacionom odboru Povorke ponosa MUP KS-a je odbio zahtjev za pristup informacijama da li su za ove događaje bile naložene dodatne mjere sigurnosti.

Izvor: Detektor.ba

Komentari

komentara

Mapa organizacijaMapa organizacija, institucija, centara i drugih ustanova u Bosni i Hercegovini koje pružaju adekvatnu potporu, pružaju usluge i/ili su senzibilizirane za rad sa LGBTI osobama

LGBTI.BA – BH LGBTI info portal

LGBTI.ba je prvi news portal namijenjen prvenstveno LGBTI zajednici u Bosni i Hercegovini i njenom informisanju o događajima, aktivnostima i problemima vezanim za LGBTI prava i kulturu.

Urednica
Nejra Agić

Psihološko savjetovanje za LGBT osobe
[email protected]

Pravno savjetovanje za LGBT osobe
[email protected]

Kontakt
e-mail: [email protected]
telefon: +387 33 551 000

Kontaktirajte nas!